Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država
Osnivanje1789.
NadležnostProvjerava zakonitost i ustavnost svih akata zakonodavne i izvršne vlasti, djeluje i kao žalbeni i prvostepeni sud.
SjedišteVašington
Način izboraNominuje ih Predsjednik SAD, a potvrđuje Senat Sjedinjenih Američkih Država
Trajanje mandatadoživotni mandat
Broj pozicija9
Veb-sajthttp://www.supremecourt.gov/
Predsjednik suda
Trenutni sudijaDžon Roberts
(od 29. septembra 2005)
Sjedište suda u Vašingtonu

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (engl. The Supreme Court of United States) je najviša instanca sudske vlasti u SAD.[1]

Sjedinjene Američke Države
Ovaj članak je dio serije o
političkom sistemu Sjedinjenih Američkih Država
Federalna vlast
Zakonodavna vlast
Izvršna vlast
Sudska vlast
Izbori
Političke partije
Federalizam

To je jedini sud ustanovljen u Ustavu SAD, za razliku od nižih sudova, ustanovljenih zakonima. Sjedište mu je u Vašingtonu.

Djeluje kao žalbeni i, vrlo rijetko, prvostepeni sud u nizu sporova vezanih uz federalnu vlast. Mnogo je važnije njegovo ovlašćenje da sve akte zakonodavne i izvršne vlasti proglašava protivustavnim i time ih stavlja van snage, zbog čega ima daleko veću važnost nego slične institucije u drugim državama.

Sudije Vrhovnog suda imenuje Predsjednik SAD, a potvrđuje Senat. Mandat sudija je doživotan, ali može prestati na lični zahtev sudije ili smenom.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvi predsjednik Vrhovnog suda bio je Džon Džej, a u njegovo vrijeme kao i u vrijeme njegovih naslenika na mjestu predsjednika suda Džona Ratledža i Olivera Elsvorta Vrhovni sud nije imao veliki ugled, kao ni stalno sjedište. Sudije su se sastajale u zgradi gradske administracije Filadelfije. Međutim, Vrhovni sud dobija mnogo veći ugled nakon što je njegov predsjednik postao Džon Maršal, te se presudom u predmetu Marberi protiv Medisona (engl. Marbury v. Madison) proglašava vrhovnim tumačem Ustava Sjedinjenih Američkih Država. Pojedine epohe u istoriji suda označavaju se prema imenu predsjednika suda. Po ovom kriterijumu istoriju Vrhovnog suda možemo podijeliti na nekoliko perioda:

Struktura[uredi | uredi izvor]

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država sastoji se od predsjednika suda i onolikog broja sudija koliko to odredi Kongres. Trenutno se Vrhovni sud sastoji od predsjednika i osam sudija. Sud je već duže vrijeme ideološki podijeljen na konzervativno i liberalno krilo[2], što zavisi od stavova pojedinih sudija prema odnosu federalne i vlada pojedinih država, stepenu građanskih sloboda koje garantuje ustav SAD, kao i mnogim drugim pitanjima od kojih su trenutno najznačajnija:

Mandat, predlaganje i potvrđivanje sudija[uredi | uredi izvor]

Mandat sudija Vrhovnog suda traje do njihove smrti, odnosno dok se „dobro ponašaju“, što znači dok su sposobni da obavljaju dužnost sudije. Prije smrti, sudija se može sam povući, ili može biti razriješen dužnosti od strane kongresa, pri čemu predstavnički dom nastupa u ulozi tužioca, a senat ima ulogu sudije. Ova procedura poznata kao impičment, pokrenuta je samo jednom, u slučaju sudije Samjuela Čejsa, kada je predstavnički dom glasao za njegovo razriješenje, međutim senat je odlučio da oslobodi sudiju Čejza svih optužbi tako da se on vratio na dužnost. Pravo predlaganja kandidata za mjesto sudije Vrhovnog suda ima predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Kandidati koji su predloženi od strane predsjednika moraju biti potvrđeni od strane senata, čemu prethodi postupak u kome je kandidat obavezan da odgovara na pitanja senatora o svojim stavovima o različitim kontroverznim temama i sudijskoj filozofiji. Predsjednik ima pravo da povuče predloženog kandidata prije glasanja u senatu ako smatra da kandidat ima male šanse da bude potvrđen.

Trenutni sastav suda[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Spisak sudija Vrhovnog suda SAD

Četiri od devet sadašnjih sudija (Ginsberg, Brajer, Sotomajor i Kejgan) su imenovali predsjednici iz Demokratske stranke i oni se ubrajaju u „liberalno krilo“ suda, dok su pet sudija imenovali predsjednici iz Republikanske stranke i oni se svrstavaju u „konzervativno krilo“ suda.

Trenutno (jun 2012) sudije ovog suda su:

Važniji slučajevi[uredi | uredi izvor]

Slučaj Engleski naziv Godina Predmet spora Odluka
Marberi protiv Medisona (engl. Marbury v. Madison) 1803. ovlaštenje vrhovnog suda da odlučuje o ustavnosti zakona Sud se proglašava vrhovnim tumačem ustava SAD[9]
Plesi protiv Fergusona (engl. Plessy v. Ferguson) 1896. ustavnost segregacije u školama i javnim ustanovama Doktrina „odvojeno ali jednako“ ne narušava ustav SAD[10]
Pauel protiv Alabame (engl. Powell v. Alabama) 1932. Nekoliko crnaca u Alabami optuženo je za silovanje bijele žene. S obzirom da niko nije htio da ih brani, osuđeni su bez obzira što nisu imali advokata. Svi građani imaju pravo da ih zastupa advokat ukoliko to žele, ako im advokat nije dostupan država im mora dodijeliti advokata.[11]
Braun protiv Odbora za obrazovanje Topike (engl. Brown v. Board of Education of Topeka) 1954. ustavnost segregacije u školama i javnim ustanovama Doktrina „odvojeno ali jednako“ narušava ustav SAD, ukinuta ranija presuda u predmetu Plesi protiv Fergusona[12]
Miranda protiv Arizone (engl. Miranda v. Arizona) 1966. Da li je policija dužna da uhapšena lica obavijesti o njihovim pravima? Priznanje koje je uzeto od Mirande u policijskoj stanici, a da mu prethodno nisu bila saopštena njegova prava proglašeno je navažećim.[13]
Laving protiv Virdžinije (engl. Loving v. Virginia) 1967. Ustavnost zakona koji zabranjuju brak između pripadnika različitih rasa. Zakoni koji zabranjuju brak između pripadnika različitih rasa proglašeni su neustavnim.[14]
Rou protiv Vejda (engl. Roe v. Wade) 1973. Pravo na abortus Legalizovan abortus, ukinuti svi zakoni koji zabranjuju abortus.[15]
Bauers protiv Hardvika (engl. Bowers v. Hardwick) 1986. Ustavnost zakona koji kriminalizuju istopolne odnose Zakoni koji kriminalizuju istopolne odnose ne krše ustav SAD[16]
Teksas protiv Džonsona (engl. Texas v. Johnson) 1989. Da li je dozvoljeno u znak protesta spaliti američku zastavu? Zakon države Teksas zabranjivao je takav čin, te je čovjek po imenu Džonson uhapšen zbog paljenja zastave. Paljenje zastave predstavlja dozvoljen vid protesta koji je zaštićen prvim amandmanom.[17]
Romer protiv Evansa (engl. Romer v. Evans) 1996. Ustavnost referenduma kojim su građani države Kolorado zabranili zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti da donosi bilo kakve odluke, zakone ili presude kojim bi se zabranila diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije. Referendum je proglašen neustavnim.[18]
Buš protiv Gora (engl. Bush v. Gore) 2000. Ustavnost ručnog prebrojavanja glasova u samo nekim okruzima. Odluka vrhovnog suda Floride o ručnom prebrojavanju glasova u samo nekim okruzima kao što je tražio Al Gor, predstavlja kršenje odredbe o jednakom tretmanu pred zakonom ustava SAD. Ova presuda je praktično riješila ishod predsjedničkih izbora 2000. godine.[19]
Lorens protiv Teksasa (engl. Lawrence v. Texas) 2003. Ustavnost zakona koji kriminalizuju istopolne odnose zakoni koji kriminalizuju istopolne odnose krše odredbe o jednakom tretmanu pred zakonom ustava SAD. Poništena ranija presuda u predmetu Bovers protiv Hardvika.[20]
Sitizens junajted protiv Federalne izborne komisije (engl. Citizens United v. Federal Election Commission) 2010. Da li korporacije mogu biti ograničene u donacijama pojedinačnim kandidatima Zabrana ili ograničenje donacija od strane korporacija prema pojedinačnim kandidatima je u suprotnosti sa prvim amandmanom ustava SAD[21]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 80. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ „Cases showing court's ideological divide”. thefreelibrary.com. Pristupljeno 02. 09. 2010. [mrtva veza] (jezik: engleski)
  3. ^ „The Supreme Court and Abortion Rights”. The new england journal of medicine. Pristupljeno 02. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  4. ^ „Supreme Court extends rights of gun owners”. Los Angeles Times. Pristupljeno 02. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  5. ^ „Supreme Court Decisions on Free Speech and Censorship”. atheism.about.com. Arhivirano iz originala 16. 07. 2011. g. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  6. ^ „Supreme Court Decisions on Liberty”. atheism.about.com. Arhivirano iz originala 06. 12. 2010. g. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  7. ^ „Under the US upreme Court Kennedy key to gay marriage”. UPI. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  8. ^ „Supreme Court Decisions on Religious Liberty”. atheism.about.com. Arhivirano iz originala 06. 12. 2010. g. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  9. ^ „MARBURY v. MADISON, 5 U.S. 137 (1803)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  10. ^ „PLESSY v. FERGUSON, 163 U.S. 537 (1896)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  11. ^ „POWELL v. STATE OF ALA., 287 U.S. 45 (1932)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  12. ^ „BROWN v. BOARD OF EDUCATION, 347 U.S. 483 (1954)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  13. ^ „MIRANDA v. ARIZONA, 384 U.S. 436 (1966)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  14. ^ „LOVING v. VIRGINIA, 388 U.S. 1 (1967)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  15. ^ „ROE v. WADE, 410 U.S. 113 (1973)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  16. ^ „RBOWERS v. HARDWICK, 478 U.S. 186 (1986)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  17. ^ „TEXAS v. JOHNSON, 491 U.S. 397 (1989)”. FindLaw. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  18. ^ „ROMER v. EVANS, ___ U.S. ___ (1996)”. FindLaw. Pristupljeno 06. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  19. ^ „GEORGE W. BUSH, et al., PETITIONERS v.ALBERT GORE, Jr., et al.”. FindLaw. Pristupljeno 06. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  20. ^ „LAWRENCE et al. v. TEXAS”. FindLaw. Pristupljeno 06. 09. 2010.  (jezik: engleski)
  21. ^ „CITIZENS UNITED v. FEDERAL ELECTION COMMISSION”. FindLaw. Pristupljeno 06. 09. 2010.  (jezik: engleski)


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Врховни_суд_Сједињених_Америчких_Држава&oldid=26845881”