Pređi na sadržaj

Grad Zvornik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grad Zvornik

Panorama Zvornika

Grb Zvornika
Grb

Zastava Zvornika
Zastava
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Sjedište Zvornik
Stanovništvo
Stanovništvo
Pad 53.613[1]
Rast 54.407[2]
52.899[3] (2017
2013
1996)
Geografske karakteristike
Površina 376,14 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Gradonačelnik Bojan Ivanović (SNSD)
Poštanski broj 75400
Pozivni broj 56
Krsna slava Sveta Petka Trnova
Dan grada 21. maj

Prvi pomen grada Zvornika u Dubrovačkim spisima 1410. godine.

Veb-sajt www.gradzvornik.org

Grad Zvornik[4] je grad u Republici Srpskoj, BiH. Sjedište grada je gradsko naselje Zvornik. Grad leži na istočnim obroncima Majevice na nadmorskoj visini od 146 metara. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u gradu je popisano 58.856 lica.[5]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zvornik ima povoljan geostrategijski položaj jer se u njemu ukrštaju važni putevi prema Sarajevu, Beogradu, Novom Sadu, Bijeljini i Tuzli. Skoro da je geografski lociran tačno na sredini puta za tri velika urbana centra: Beograd, Novi Sad i Sarajevo. Preko dva mosta na rijeci Drini odvija se drumski i željeznički saobraćaj sa svim dijelovima Srbije. Grad Zvornik graniči se sa opštinama Bratunac, Milići, Vlasenica (na jugu), Šekovići, Osmaci, Kalesija, Sapna (na zapadu), Ugljevik i Bijeljina (na sjeveru), a na istoku sa Republikom Srbijom i njenom opštinom Mali Zvornik i gradom Loznica.

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Mapa naseljenih mesta grada Zvornik

Područje grada Zvornik čine sledeća naseljena mjesta: Androvići, Baljkovica, Baljkovica Donja, Boškovići, Branjevo, Buložani, Vitinica, Vrela, Glodi, Glumina, Gornji Lokanj, Gornja Pilica, Grbavci Gornji, Grbavci Donji, Gušteri, Divič, Donja Pilica, Donji Lokanj, Drinjača, Dugi Dio, Đevanje, Đulići, Ekonomija, Zaseok, Zvornik, Zelinje, Jardan, Jasenica, Jošanica, Jusići, Kamenica Gornja, Kamenica Donja, Karakaj, Kiseljak, Kitovnice, Klisa, Kozluk, Kostijerevo, Križevići, Kula Grad, Kučić Kula, Liješanj, Lokanj, Malešić, Marčići, Mehmedići, Novo Selo, Oraovac, Odžačina, Pađine, Paljevići, Petkovci, Potočani, Roćević, Samari, Skočić, Snagovo, Snagovo Gornje, Snagovo Donje, Sopotnik, Srednji Šepak, Srpska Vitinica, Sultanovići, Tabanci, Trnovica, Tršić, Ugljari, Ulice, Cer, Čelopek, Šepak Gornji, Šepak Donji, Šetići.[6]

Većina naselja je smeštena pored magistralnih i regionalnih puteva, a sva naselja su uglavnom spojena sa centrom grad pristupačnim putevima za upotrebu motornih vozila. Grad ima 61 mjesnu zajednicu. Najveći dio prijeratne opštine Zvornik (376,14 km2) ostao je u sastavu Republike Srpske. U sastav Federacije BiH ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Vitinica, Zaseok, Kiseljak i Nezuk. Od ovog područja formirana je opština Sapna (118 km2), a u sastavu sadašnjeg grada Zvornik formirana su tri nova naselja — mjesne zajednice: Ekonomija, Ulice i Branjevo, čiji su žitelji srpske nacionalnosti izbjegli sa teritorije Federacije BiH.

Mjesne zajednice[uredi | uredi izvor]

Androvići, Baljkovica, Boškovići, Branjevo, Glodi, Glumina, Gornja Kamenica, Gornji Grbavci, Gornji Šepak, Gornji Šetići, Gornje Snagovo, Gušteri, Donja Kamenica, Donji Šepak, Donji Grbavci, Divič, Drinjača, Dugi Dio, Đevanje, Đulići, Ekonomija, Zalinje, Jardan, Jasenica, Jošanica, Jusići, Karakaj, Kiseljak, Kitovnice, Klisa, Kozluk, Križevići, Kula Grad, Kučić Kula, Liješanj, Liplje, Lokanj, Malešić, Novo Naselje, Novo Selo, Oraovac, Pađine, Petkovci, Pilica, Ristići, Roćević, Samari, Skočić, Srpska Varoš, Srednje Snagovo, Srednji Šepak, Sultanovići, Tabanci, Trnovica, Tršić, Ulice, Centar, Cer, Čelopek, Šetići.

Sam grad Zvornik je sastavljen od tri mjesne zajednice: Centar, Novo Naselje i Srpska Varoš.

Naseljena mjesta 1991.[uredi | uredi izvor]

Androvići, Baljkovica, Baljkovica Donja, Boškovići, Buložani, Vitinica, Vrela, Glodi, Glumina, Goduš, Grbavci Gornji, Grbavci Donji, Gušteri, Divič, Drinjača, Dugi Dio, Đevanje, Đulići, Zaseok, Zvornik, Zelinje, Jardan, Jasenica, Jusići, Kamenica Gornja, Kamenica Donja, Karakaj, Kiseljak, Kitovnice, Klisa, Kozluk, Kostijerevo, Kraljevići, Križevići, Kula Grad, Kučić Kula, Liješanj, Gornji Lokanj, Donji Lokanj, Malešić, Međeđa, Marčići, Mehmedići, Nezuk, Novo Selo, Pađine, Paljevići, Petkovci, Gornja Pilica, Donja Pilica, Potočani, Rastošnica, Roćević, Rožanj, Sapna, Skočić, Snagovo, Snagovo Gornje, Snagovo Donje, Sopotnik, Tabanci, Trnovica, Tršić, Ugljari, Čelopek, Šepak Donji, Šepak Gornji, Šetići.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – grad Zvornik
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Ukupno58 856 (100,0%)81 295 (100,0%)73 845 (100,0%)60 910 (100,0%)
Srbi38 579 (65,55%)30 863 (37,96%)30 064 (40,71%)27 769 (45,59%)
Bošnjaci19 855 (33,73%)48 102 (59,17%)140 801 (55,25%)132 504 (53,36%)1
Hrvati106 (0,180%)122 (0,150%)104 (0,141%)107 (0,176%)
Nepoznato106 (0,180%)
Neizjašnjeni81 (0,138%)
Ostali41 (0,070%)960 (1,181%)295 (0,399%)316 (0,519%)
Muslimani20 (0,034%)
Pravoslavci16 (0,027%)
Jugosloveni13 (0,022%)1 248 (1,535%)2 110 (2,857%)49 (0,080%)
Bosanci10 (0,017%)
Crnogorci9 (0,015%)47 (0,064%)44 (0,072%)
Albanci6 (0,010%)58 (0,079%)31 (0,051%)
Makedonci5 (0,008%)12 (0,016%)10 (0,016%)
Ukrajinci4 (0,007%)
Slovenci3 (0,005%)12 (0,016%)18 (0,030%)
Romi1 (0,002%)335 (0,454%)49 (0,080%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,002%)
Mađari7 (0,009%)13 (0,021%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Političko uređenje[uredi | uredi izvor]

Sastav Skupštine Grada Zvornika prema rezultatima izbora 2020.
13
6
3
3
3
2
1
13 
Od ukupno 31 mandata na pojedine partije otpada:
      SNSD: 13
      DEMOS: 6
      US: 3
      SDA-PDA: 3
      SDS: 3
      SP: 2
      DNS: 1

Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]

Gradonačelnik grada predstavlja i zastupa grad i vrši izvršnu funkciju u Zvorniku. Izbor gradonačelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Gradsku administraciju, pored gradonačelnika, čini i skupština grada. Institucionalni centar grada Zvornika je naselje Zvornik, gdje su smješteni svi gradski organi.

Gradonačelnik Grada Zvornika je Zoran Stevanović ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Sastav skupštine grada Zvornika je prikazan u tabeli.[11]

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Procjena broja stanovnika 2017.”
  2. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj 2013, REZULTATI POPISA”
  3. ^ „Procjena broja stanovnika 1996.”
  4. ^ „USVOJEN ZAKON O GRADU ZVORNIK”. www.srna.rs. Arhivirano iz originala 11. 12. 2015. g. Pristupljeno 10. 12. 2015. 
  5. ^ „Popis stanovništva u BiH 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 24. 12. 2017. g. Pristupljeno 21. 8. 2016. 
  6. ^ Opština Zvornik: Statut opštine Zvornik Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. februar 2014) (jezik: srpski)
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka <ref>; nema teksta za reference pod imenom popis2013.
  8. ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127/8)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  9. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  10. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  11. ^ „Zvornik”. izbori.ba. Pristupljeno 24. 6. 2021. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Knjiga: „Nacionalni sastav stanovništva — Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]