Grad Zrenjanin
Grad Zrenjanin | |||
---|---|---|---|
Zgrada skupštine opštine grada Zrenjanina
| |||
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | Srbija | ||
Upravni okrug | Srednjobanatski okrug | ||
Sedište | Zrenjanin | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo | 105.722 | ||
Geografske karakteristike | |||
Površina | 1.324 km2 | ||
Ostali podaci | |||
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) | ||
Gradonačelnik | Simo Salapura (SNS) | ||
Veb-sajt | www.zrenjanin.org.rs |
Grad Zrenjanin je jedan od gradova u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodina i spada u Srednjobanatski okrug. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 1.324 km2 (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 112.340 ha, a na šumsku 1.392 ha. Grad Zrenjanin se sastoji od 22 naselja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u gradu je živelo 105.722 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 123.362 stanovnika).[2]. U gradu se nalaze 32 osnovne i 8 srednjih škola.
Mesta opštine Zrenjanin[uredi | uredi izvor]
- Aradac
- Banatski Despotovac
- Belo Blato
- Botoš
- Elemir
- Ečka
- Zrenjanin
- Jankov Most
- Klek
- Knićanin
- Lazarevo
- Lukino Selo
- Lukićevo
- Melenci
- Mihajlovo
- Orlovat
- Perlez
- Stajićevo
- Taraš
- Tomaševac
- Farkaždin
- Čenta
Etnička struktura[uredi | uredi izvor]
Popis 2002.[uredi | uredi izvor]
- Srbi (74,81%)
- Mađari (10,76%)
- Jugosloveni (1,93%)
- Rumuni (1,90%)
- Romi (1,87%)
- Slovaci (1,81%)
- Hrvati i ostali.
Popis 2011.[uredi | uredi izvor]
Naseljena mesta sa većinskim srpskim stanovništvom su Zrenjanin, Banatski Despotovac, Botoš, Elemir, Ečka, Klek, Knićanin, Lazarevo, Lukićevo, Melenci, Orlovat, Perlez, Stajićevo, Taraš, Tomaševac, Farkaždin i Čenta.
Naseljena mesta sa većinskim mađarskim stanovništvom su Lukino Selo i Mihajlovo. Jankov Most ima većinsko rumunsko stanovništvo. Aradac ima relativnu srpsku većinu dok Belo Blato ima relativnu slovačku.
Religija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2002. godine najveći deo stanovništva Zrenjanina čine pravoslavni hrišćani (77,28%). Zatim slede rimokatolici (12,01%), protestanti (2,13%) i ostali. Pravoslavni hrišćani pripadaju Banatskoj eparhiji Srpske pravoslavne crkve sa središtem u Vršcu. Takođe, Zrenjanin je središte Zrenjaninske biskupije.
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Uroš Predić
- Janika Balaž
- Ivana Španović
- Maja Ognjenović
- Olivera Kovačević
- Zvonimir Vukić
- Dejan Bodiroga
- Nikola Grbić
- Dragutin Ristić
- Milorad Stanulov
- Ivan Lenđer
- Nenad Bjeković
- Vladimir Grbić
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Palata pravde u Zrenjaninu, Srbija.
-
Spomenik rodoljubima streljanim 31. jula 1941. godine na Bagljašu, kod Zrenjanina.
-
Spomenik Bagljaš Zrenjanin
-
Zajednica i katolička katedrala Svetog Jovana Nepomuka u Zrenjaninu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Prvi rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022.”. popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2022.
- ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014.
- ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.