Diodot I Soter

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Diodot I Soter
Lični podaci
Datum rođenja285. p. n. e., 239. p. n. e.
Datum smrti230. p. n. e.
Porodica
PotomstvoDiodotus II

Diodot I Soter (grč. Διόδοτος Α' ὁ Σωτήρ, oko 285. p. n. e. — oko 239. p. n. e.) je bio osnivač Grčko-baktrijskog kraljevstva. Bio je seleukidski satrap Baktrije, a u periodu između 255 i 246. p. n. e. izborio je nezavisnost za svoju teritoriju. Bio je sused, a možda i saveznik Andragore, satrapa Partije, koji je u otprilike isto vreme ostvario nezavisnost.[traži se izvor]

Osnivanje Grčko-baktrijskog kraljevstva[uredi | uredi izvor]

Diodot I Soter je osnovao Grčko-baktrijsko kraljevstvo. Zbog kontradiktornosti antičkih izvora postoje dve različite procene kada se to desilo. Prema jednoj nezavisnost je ostvario u vreme seleukidskoga vladara Antioha II Teosa, a prema drugoj u vreme Seleuka II Kalinika. Prema Justinu Diodot je ostvario nezavisnost iskoristivši rat između Antioha II Teosa i Ptolemeja II Filadelfa. Diodot je u to vreme bio seleukidski satrap Baktrije, a pošto je Seleukidsko carstvo bilo zauzeto ratom sa Egiptom izborio je nezavisnost i osnovao helenističku državu Grčko-baktrijsko kraljevstvo. Pobuni u Baktriji pomoglo je i to što su taj primer sledili i drugi seleukidski satrapi, poput Andragore u Partiji. Baktrija je bila jako urbanizovana i veoma bogata. Imala je 1.000 gradova. Prema Strabonu Grci, koji su upravljali Baktrijom i koji su se pobunili protiv Seleukidskoga carstva postali su izuzetno moćni zbog plodne zemlje. Diodot je zagospodario i okolnim područjima Arijane i delova Indije. Važniji gradovi bili su Baktra, Darapsa i Eukratidija.[traži se izvor]

Sukob sa Arsakom[uredi | uredi izvor]

Arsak I, vođa nomadskog plemena Parni, pobegao je pred Diodotom u Partiju. Tu je uspeo da ubije Andragoru, koji je ranije bio satrap i samoproglašeni kralj Partije. Nakon ubistva Andragore Arsak je osnovao Partsko carstvo. Partija više nije bila helenistička država, pa je Grčko-baktrijsko kraljevstvo izgubilo direktan kontakt sa grčkim svetom. Kopnena trgovina se smanjila, ali se zato pojačao pomorski promet između Baktrije i Ptolemejskog Egipta. Diodot I je počeo da širi granice svoga kraljevstva na sever i istok preko granica, koje je bio uspostavio Aleksandar Veliki. Kada je Seleuk II Kalinik pokušao da pokori Partiju izgleda da mu je Diodot pomagao. Seleuk II Kalinik se pomirio sa gubitkom Baktrije, ali je nastojao da vrati Partiju pod svoju vlast, pa je zbog toga sklopio savez sa Diodotom. Savez je cementiran diplomatskim brakom Diodota i Seleukove sestre.[traži se izvor]

Porodica[uredi | uredi izvor]

Sa Seleukovom sestrom Didot je imao dvoje dece, sina i naslednika Diodota II i ćerku, koja se udala za kasnijega kralja Eutidema I. Kada je Diodot I umro nasledio ga je sin Diodot II, koji je sklopio mir sa Arsakom I i pomogao mu u ratu sa Seleukom II Kalinikom.[traži se izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]