Dostinika
Dostinika (Destinik, Daštanik; grč. Ντοστινίκ, Δεστινίκον; lat. Dostinica[1]) je bila najstarija poznata prestonica Srbije (?—druga polovina X veka) i sedište prve srpske države pod Vlastimirovićima. Ona se pominje na prvom mestu među naseljenim gradovima u krštenoj odnosno balkanskoj Srbiji, u spisu „O upravljanju Carstvom” vizantijskog cara Konstantina Porfirogenita (913—959), nastalog sredinom X veka. Njen položaj, kao i ostaci, do danas nisu utvrđeni, ali se smatra da se nalazila na prostoru između današnjih Prijepolja i Sjenice odnosno u relativnoj blizini granice sa tadašnjom Bugarskom koja se nalazila u Rasu.
Mogući položaj Dostinike prema različitim autorima[uredi | uredi izvor]
- Na donjoj Drini, kod sela Disit i Desna (Šafarik)
- Deževa (Novaković, Grot)
- u ataru sela Vrsjenice, u okolini Sjenice[2] (Jiriček, Šišić)
- Selo Drsnik kod Peći, lokalitet Jerinina kula (Skok)
- Ždrelo u Rugovskoj klisuri kod Peći ili Gradište Geđe na Belom Drimu, između Đakovice i Prizrena (Novaković)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Johann Gotthelf von Stritter, Memoriae populorum, olim, ad Danubium, Pontium Euxinum, Paludem Maeotidem, Caucasum, Mare Caspium, et inde magis ad septemtriones incolentium, Impensis Academiae Scientiarum, 1779
- ^ Dostinika - prva prestonica Srbije („Večernje novosti“, 21. septembar 2013)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ferjančić, Božidar (2007) [1959]. Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije II. Beograd. ISBN 978-86-83883-08-0.
