Drezden
Drezden Dresden | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Njemačka |
Savezna država | Saksonija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 512.234 [1] |
— gustina | 1.560,26 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 51° 03′ 00″ S; 13° 44′ 00″ I / 51.05° S; 13.733333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 113 m |
Površina | 328,3 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Дирк Хилберт (ФДП) |
Poštanski broj | 01067, 01326, 01309, 01069, 01097, 01099, 01159, 01127, 01307, 01129, 01279 |
Pozivni broj | 351, 35201 |
Registarska oznaka | DD |
Veb-sajt | |
www.dresden.de |
Drezden (nem. Dresden, glsrp. i dlsrp. Drježdźany) je grad u nemačkoj saveznoj državi Saksonija. Smešten je u dolini reke Labe, dvadesetak kilometara od granice sa Češkom. Zbog svog izuzetnog kulturno-istorijskog značaja poznat je pod nadimkom „Firenca na Labi“ (nem. Elbflorenz). Čuven po svojim građevinama iz doba baroka i umetničkim zbirkama. Poseduje regionalnu šifru (AGS) 14612000, NUTS (DED21) i LOCODE (DE DRS) kod.
U Drezdenu živi oko 512.000 stanovnika, a 1,25 milion u širem gradskom području. Tokom poslednjih šezdesetak godina u gradsko područje je uključen veliki broj prigradskih naselja, tako da je Drezden četvrta po veličini urbana regija u Nemačkoj, posle Berlina, Hamburga i Kelna. Drezden pripada široj populacionoj regiji koja se naziva Saksonski trougao.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad se nalazi u istočnom delu Nemačke, na nadmorskoj visini od 113 m. Površina opštine iznosi 328,3 km². Grad je podeljen na 19 okruga. Centar grada (Stari grad — Altštat) nalazi se na levoj obali Labe, gde se nalaze i četvrti Kota, Blazevic i Plauen. Na desnoj obali reke su Novi grad (Nojštat), Lošvic i Pišen.
Usled svog položaja uz Labu, Drezden je često u opasnosti od poplava. Naročito opasno je bilo izlivanje reke 2002. godine. Grad od poplava štite dva rova širine 50 m, kao i neke površine koje su namerno ostavljene neizgrađene.
Drezden je jedan od najzelenijih gradova Evrope, jer šume i parkovi pokrivaju 63% gradskog podučja. Na severu grada je šuma veličine 50 km².
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima Drezdena, Nemačka za 1981–2010, rekordne temperature za 1967-2013 (Izvor: DWD) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 16,2 (61,2) |
19,7 (67,5) |
24,4 (75,9) |
29,5 (85,1) |
31,3 (88,3) |
35,3 (95,5) |
36,4 (97,5) |
37,3 (99,1) |
32,3 (90,1) |
27,1 (80,8) |
19,1 (66,4) |
16,4 (61,5) |
37,3 (99,1) |
Maksimum, °C (°F) | 2,7 (36,9) |
3,9 (39) |
8,3 (46,9) |
13,7 (56,7) |
18,9 (66) |
21,5 (70,7) |
24,2 (75,6) |
23,8 (74,8) |
18,9 (66) |
13,6 (56,5) |
7,2 (45) |
3,5 (38,3) |
13,3 (55,9) |
Prosek, °C (°F) | 0,1 (32,2) |
0,9 (33,6) |
4,5 (40,1) |
9,0 (48,2) |
14,0 (57,2) |
16,7 (62,1) |
19,0 (66,2) |
18,6 (65,5) |
14,3 (57,7) |
9,8 (49,6) |
4,5 (40,1) |
1,1 (34) |
9,4 (48,9) |
Minimum, °C (°F) | −2,4 (27,7) |
−1,9 (28,6) |
1,2 (34,2) |
4,4 (39,9) |
8,9 (48) |
11,9 (53,4) |
14,0 (57,2) |
13,9 (57) |
10,4 (50,7) |
6,5 (43,7) |
2,1 (35,8) |
−1,2 (29,8) |
5,7 (42,3) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −25,3 (−13,5) |
−23,0 (−9,4) |
−16,5 (2,3) |
−6,3 (20,7) |
−3,4 (25,9) |
1,2 (34,2) |
6,7 (44,1) |
5,4 (41,7) |
1,4 (34,5) |
−6,0 (21,2) |
−13,2 (8,2) |
−21,0 (−5,8) |
−25,3 (−13,5) |
Količina padavina, mm (in) | 46,5 (1,831) |
34,6 (1,362) |
43,2 (1,701) |
41,2 (1,622) |
64,8 (2,551) |
64,6 (2,543) |
87,4 (3,441) |
83,0 (3,268) |
50,2 (1,976) |
42,5 (1,673) |
53,9 (2,122) |
52,1 (2,051) |
664,03 (26,1429) |
Sunčani sati — mesečni prosek | 62,1 | 77,8 | 118,2 | 170,7 | 218,7 | 202,3 | 222,6 | 212,9 | 152,0 | 122,4 | 64,5 | 55,1 | 1.679,37 |
Izvor: Data derived from Deutscher Wetterdienst[2] |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Iako je Drezden relativno mlad grad slovenskog porekla, prva naselja (zemljoradnika i ribolovaca) na području grada datiraju još iz neolita (7500 godina p. n. e.). U 12. veku Sloveni su osnovali grad na južnoj obali Elbe pod nazivom Drežďany (starolužičkosrpski naziv za stanovnike močvara, odnosno šuma na močvarnim rečnim obalama), koji je ubrzo postao najveći grad u regionu, najviše zahvaljujući razvoju rudarstva na Rudnoj gori. U grad se pretežno naseljavalo nemačko stanovništvo.
Od 1206. privremeno je sedište grofa, a od 1270. glavni grad Maksgrofovije Meissen i naziva se Civitas Dresdene.
Od 1485. u gradu je stolovao vojvoda Saksonije koji je od 1547. bio izborni knez Svetog rimskog carstva (imao je pravo da bira cara).
Za vreme kneza Fridrika Avgusta koji je uz Saksoniju postao i kralj Poljsko-litvanske unije (Avgust II Jaki), početkom 18. veka u gradu se razvija umetnost (knez je dovodio umetnike iz cele Evrope). U Drezdenu je Fridrih Šiler napisao tekst Ode radosti.
Grad je pretrpeo znatna oštećenja Sedmogodišnjem ratu (1756—1763). Za vreme Napoleonovog pohoda 1813. bio je baza francuske vojske i u blizini grada je vođena jedna od bitka kod Drezdena.
Drezden 1806. godine postaje glavni grad samostalne Kraljevine Saksonije, koja je od 1871. deo ujedinjene Nemačke. Drezden je bio jedan od glavnih centara Nemačke revolucije 1848/1849. (majski ustanak u kojem je oštećen centar grada). U to doba grad se brzo industrijalizuje zbog čega se naglo povećava broj stanovnika.
Početkom 20. veka posebno se razvija umetnost zbog čega grad nazivaju Firencom na Labi.
Drezden je doživeo svoje najteže razdoblje u istoriji tokom Drugog svetskog rata kada je bio najbombardovaniji grad u Evropi. Britanska i američka avijacija su između 13–14. februara 1945. izvele masovno bombardovanje tokom kojeg je poginulo preko 25.000 ljudi, a oko 80% grada bilo je uništeno. Ovaj napad je ostao kontroverzna tema za istoričare, jer sa vojnog stanovišta nije imao mnogo smisla. Postoji i oprečno mišljenje da i pored toga što u Drezdenu nije bilo industrije u Drezdenu su se nalazile mnoge naučne ustanove, jak univerzitet i razvojne laboratorije. Takođe, pošto se približavao kraj rata procena je bila da će taj deo potpasti pod rusku sferu interesa. Mnogi od spomenika kulture su obnovljeni posle rata.
Nakon rata, Drezden je postao deo Nemačke Demokratske Republike i jedan od njenih najvažnijih industrijskih centara.
Grad je obnovljen u real-socijalističkom stilu, ali su značajni kulturno-istorijski spomenici verno rekonstruisani, a veći deo grada obnovljen prema predratnom izgledu. Ruševine iz rata su postojale sve do kraja dvadesetog veka.
Nakon ujedinjenja Nemačke, Drezden dobija nove podsticaje za razvoj.
Velika poplava iz 2002. godine, kad se nivo reke Labe podigao devet metara više od normalnog, nanela je Drezdenu velike štete.
Grad ima naročito mnogo spomenika iz doba baroka: Opera Zemper (nazvana po arhitekti), Palata Cvinger, Bogorodičina protestantska crkva (nem. Frauenkirche), Dvorska rimokatolička crkva (nem. Hofkirche), Državni muzej Drezden (sa Galerijom starih majstora i „Zelenim trezorom“) itd.
Danas je Drezden važan kulturni, politički i ekonomski centar. Od industrije prednjače: automobilska, izrada poluprovodnika, satova i optičkih instrumenata.
Istorijski centar Drezdena sa baroknim zamkom, crkvom, operom, muzejom i dolinom reke od 18 km je stavljen na listu Svetske baštine Uneska 2004, ali je sa nje skinut na leto 2009, kao prva baština u Evropi sa kojom je tako postupljeno, kada su saksonske vlasti odlučile da uprkos protivljenju Uneska izgrade moderan most sa četiri trake.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
U samom gradu je, prema proceni iz 2010. godine, živelo 512.234 stanovnika. Prosečna gustina naseljenosti iznosi 1.560 stanovnika/km².
Sport[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Mjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Vroclav | Poljska | partnerstvo | 1959. |
Skoplje | Severna Makedonija | partnerstvo | 1967. |
Hangdžou | Kina | partnerstvo | 2009. |
Koventri | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1959. |
Kolambus | SAD | partnerstvo | 1992. |
Salcburg | Austrija | partnerstvo | 1991. |
Strazbur | Francuska | partnerstvo | 1990. |
Roterdam | Holandija | partnerstvo | 1988. |
Firenca | Italija | partnerstvo | 1978. |
Brazavil | Kongo | partnerstvo | 1975. |
Ostrava | Češka | partnerstvo | 1971. |
Sankt Peterburg | Rusija | partnerstvo | 1961. |
Izvor[4] |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Albertov trg
-
Bogorodična crkva
-
Mural sa prikazom vladara Saksonije
-
Dvorac Pilnic
-
Bivša fabrika cigareta Jenidze
-
Zlatni konjanik - Avgust Jaki
-
Ulaz u dvorac Cvinger
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
- ^ „Ausgabe der Klimadaten: Monatswerte”.
- ^ „Drezden skinut sa liste svetske baštine.”. 01. 07. 2009. Pristupljeno 1. 7. 2009. B92, 1. 7. 2009
- ^ „Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje”. Pristupljeno 30. 6. 2010.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Frederick Taylor (2005). Dresden: Tuesday, 13 February 1945. ISBN 0-7475-7084-1.
- Dresden and the Heavy Bombers: An RAF Navigator's Perspective by Frank Musgrove. 2005. ISBN 1-84415-194-8.
- Maria Ritter (2004). Return to Dresden. ISBN 1-57806-596-8.
- Dieter Zumpe (2003). Dresden: Heute/Today. ISBN 3-7913-2860-3.
- Destruction of Dresden by David Irving. 1972. ISBN 0-345-23032-9.
- Kurt Vonnegut (1970). Slaughterhouse-Five. ISBN 0-586-03328-9.
- Disguised Visibilities: Dresden by Mark Jarzombek in Memory and Architecture, Ed. By Eleni Bastea, (University of Mexico Press, 2004).
- Miller, Michael (2017). Gauleiter Volume 2. California: R James Bender Publishing. ISBN 978-1-932970-32-6.
- Victoria Knebel (2007). Preserve and Rebuild: Dresden during the Transformations of 1989–1990. Architecture, Citizens Initiatives and Local Identities. ISBN 978-3-631-55954-3.
- La tutela del patrimonio culturale in caso di conflitto Fabio Maniscalco (editor). 2002. ISBN 88-87835-18-7.
- John Russell (1828), „Dresden”, A Tour in Germany, and Some of the Southern Provinces of the Austrian Empire, in 1820, 1821, 1822, Edinburgh: Constable, OCLC 614379840
- David Brewster, ur. (1830). „Dresden”. Edinburgh Encyclopædia. Edinburgh: William Blackwood.
- Mariana Starke (1839), „Dresden”, Travels in Europe (9th izd.), Paris: A. and W. Galignani
- William Henry Overall, ur. (1870). „Dresden, Saxony”. Dictionary of Chronology. London: William Tegg. hdl:2027/uc2.ark:/13960/t9m32q949.
- „Dresden”, Northern Germany (5th izd.), Coblenz: Karl Baedeker, 1873, OCLC 5947482
- Guide to Dresden, its Buildings, Institutions and Environs, Dresden: Herman Burdach, 1880, OCLC 2838150, OL 24467281M
- Guide to the Royal Collections of Dresden, Translated by C.S. Fox, Dresden: Staatliche Kunstsammlungen Dresden, 1897, OL 7082856M
- Mary Endell (1908), Dresden: History, Stage, Gallery, Dresden: J. Seifert, OCLC 373304, OL 6638502M
- „Dresden”, Northern Germany as Far as the Bavarian and Austrian Frontiers (15th izd.), Leipzig: Karl Baedeker, 1910, OCLC 78390379
- G. E. Collier (1910), Collier's New Practical Guide to Dresden, Dresden: A. Tittmann, OL 13523819M
- Dresden. Grieben's Guide Books. Berlin. 1910.
- Nathaniel Newnham Davis (1911), „Dresden”, The Gourmet's Guide to Europe (3rd izd.), London: Grant Richards
- Denise Phillips (2003). „Friends of Nature: Urban Sociability and Regional Natural History in Dresden, 1800–1850”. Osiris. 18: 43—59. JSTOR 3655284. doi:10.1086/649376.
- Susanne Vees-Gulani (2008). „The politics of new beginnings: the continued exclusion of the Nazi past in Dresden's cityscape”. Ur.: Gavriel David Rosenfeld; Paul B. Jaskot. Beyond Berlin: Twelve German Cities Confront the Nazi Past. USA: University of Michigan Press. ISBN 978-0-472-11611-9 — preko HathiTrust.
- „Dresden”. Topographia Germaniae (na jeziku: German). Topographia Superioris Saxoniae, Thüringiae, Misniae et Lusatiae. Frankfurt. str. 43+. circa 1650/1690
- „Dresden”. Brockhaus' Konversations-Lexikon (na jeziku: German) (14th izd.). Leipzig: Brockhaus. 1908. str. 428—439.
- P. Krauss und E. Uetrecht, ur. (1913). „Dresden”. Meyers Deutscher Städteatlas [Meyer's Atlas of German Cities] (na jeziku: German). Leipzig: Bibliographisches Institut.
- Wolfgang Adam; Siegrid Westphal, ur. (2012). „Dresden”. Handbuch kultureller Zentren der Frühen Neuzeit: Städte und Residenzen im alten deutschen Sprachraum (na jeziku: nemački). De Gruyter. str. 417+. ISBN 978-3-11-029555-9.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Nemački Savezni zavod za statistiku (jezik: nemački)
- Stalna konferencija gradova i opština (jezik: nemački)
- KommOn - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. (jezik: nemački)
- Official homepage of the city
- Official tourist office
- Homepage of the Dresdner Verkehrsbetriebe, the public transport provider
- Network maps of the public transport system
- https://web.archive.org/web/20200412221256/http://www.neumarkt-dresden.de/ Organisation for reconstruction of the Neumarkt