Zapadna Evropa
Zapadna Evropa | |
---|---|
Površina | 936.889 km² |
Reljef | uglavnom nizija |
Klima | atlantska |
Zapadna Evropa je geografska regija koja obuhvata površinu od 936.889 km², odnosno 8,9% površine Evrope. Na ovom prostoru živi oko 146.600.000 stanovnika, što čini 21,2% ukupne evropske populacije. Gustina naseljenosti iznosi 157 stanovnika/km², što je čini najgušće naseljenom regijom Evrope.
Fizičko-geografske odlike[uredi | uredi izvor]
Analizirajući položaj zapadne Evrope vidi se da je ona smeštena oko Severnog mora i kanala Lamanš.
Sve države osim Luksemburga i Monaka izlaze na Atlantski okean. Luksemburg je jedini potpuno kontinentalan, a Francuska izlazi i na Sredozemno more.
Reljef[uredi | uredi izvor]
U reljefu dominiraju nizije sa kojih se mestimično uzdižu gromadne planine, kao što su Centralni masiv, Ardeni, Vogezi i planine u Velikoj Britaniji i Irskoj.
Obale[uredi | uredi izvor]
Obale su jako razuđene i sastavljene od stena razne starosti što između drugih faktora utiče na raznolike reljefne oblike. Na kontinentalnom i ostrvskom delu zapadne Evrope uz morske površine nalaze se nizije. Nizije se na ostrvskom delu regije pružaju do Peninskih i Kambrijskih planina. Na kontinentalnom delu nizije se prostiru do Ardena i Porajnskih planina, a u jugozapadnoj i zapadnoj Francuskoj do podnožja Pirineja i centralnog masiva. Mlađe venačne planine Alpi i Jura, poput Pirineja na jugu, čine granicu ove regije na istoku.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima regije je pod uticajem Atlantika, a od klime je zavisan veći deo života u ovom prostoru.
Količina padavina se smanjuje prema unutrašnjosti i klima prelazi u umereno kontinentalnu, a na Alpima i Pirinejima u planinsku. Južni deo Francuske ima Sredozemnu klimu, s obzirom na to da taj deo izlazi na Sredozemno more.
Ogranci tople Golfske struje zagrevaju obale zapadne Evrope. Zapadni vetrovi joj donose dovoljnu količinu padavina. Mala temperaturna kolebanja, a padavine su raspoređene podjednako tokom godine, pretežno u obliku kiše. S tim osobinama, klima ima karakter blagosti i ujednačenosti.
Vode[uredi | uredi izvor]
Rečna mreža je dobro razvijena, reke su bogate vodom i ujednačenog vodostaja tokom godine.
Na području gromadnih planina, posebno Centralnog masiva u Francuskoj, pojavljuju se brojni termomineralni izvori i čine hidrografsku specifičnost regije.
Orijentacija rečnih tokova je takva da su oni putevi sa kontinenata na okean, ali i obrnuto sa okeana na kontinent. Prema Severnom moru i kanalu od većih reka koje teku s kontinenta su: Rajna, Šelda, Meza i Sena, prema Atlantiku su Loara i Garona, a sa britanskog ostrva Temza i Severn. Ove reke teku preko velikih nizijskih područja i zavala kao što su: Nizozemlje, Anglo-flamanska zavala, Pariski, Londonski i Akvitanski basen.
Društveno-geografske odlike[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
U ovoj regiji živi oko 146.600.000 stanovnika, što čini 21,2% ukupnog evropskog stanovništva.
Najveći broj stanovnika je germanskog ili romanskog porekla.
Narodi[uredi | uredi izvor]
Zapadnu Evropu nastanjuju sledeći narodi.
- 1. Romani - Francuzi, Valonci, Oksitanci
- 2. Germani - Britanci, Luksemburžani, Flamanci, Limburžani, Holanđani
- 3. Keltski narodi - Irci, Škoti, Velšani, Bretonci, Kornvolci, Manksi
- 4. ostali narodi - Baski
Prirodni priraštaj je nizak, ali dobar životni standard doprinosi dužem životnom veku stanovništva.
Najviši je nivo gradskog stanovništva, u poređenju sa ostalim regijama Evrope.
Religija[uredi | uredi izvor]
- 1. protestanti - Britanci, Škoti, Velšani, Kornvolci, Manksi, delom Holanđani
- 2. katolici - Francuzi, Baski, Irci, Bretonci, Valonci, Flamanci, Luksemburžani, Limburžani, Oksitanci, delom Holanđani
Ekonomsko-geografske odlike[uredi | uredi izvor]
Zapadna Evropa je dugo vekova bila regija na „kraj sveta“. Tu je prestajao poznati svet i počinjalo je nepoznato vodeno prostranstvo. Otkriće puta za Ameriku povuklo je za sobom razvoj pomorstva i trgovine, u narednim vekovima i sve do danas. Ona je postala kolevka progresa, a akvatorija uz njene obale postala je najprometnija saobraćajnica.
Sve je to doprinelo da se u Zapadnoj Evropi rodila i rasla industrijska revolucija na čijim su tehničkim dostignućima učili, jedno duže vreme, svi narodi sveta.
Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]
Poljoprivreda je veoma razvijena, moderna i mehanizovana.
Veliki prostori su pretvoreni u obradive površine, a klimatski uslovi su povoljni za uzgoj različitih biljaka.
Najniži severni deo zapadnoevropske nizije, na području Holandije i Belgije, bio je velikim delom pod morem. Tamo se vršilo takozvano oduzimanje kopna od mora. Ograđivanjem nasipima i isušivanjem plitkog mora stvoreni su tzv. polderi, plodna i obradiva zemljišta.
Industrija[uredi | uredi izvor]
Zapadnoevropske zemlje su među prvima u svetu po industrijskoj razvijenosti. Zapadna Evropa je i sada najrazvijenija regija u Evropi sa privrednog stanovišta, a države ove regije su među privredno najrazvijenijim u svetu.
Iako je rudno bogatstvo veliko (nafta, gas, ugalj, rude gvožđa, olova, cinka, uranijuma, boksita), nedovoljno je za stepen razvijenosti industrije, koja iz tog razloga zavisi od uvoza sirovina.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Ova regija ima izrazito razvijen saobraćaj.
Veliki aerodromi i luke, moderni putevi i pruge, razvijena industrija prevoznih sredstava obeležavaju sve države regije.
Najveći poduhvat je izgradnja tunela ispod Lamanša. Tunel ispod Lamanša povezuje Kale u Francuskoj i Dover u Velikoj Britaniji.
Tunel ispod Lamanša[uredi | uredi izvor]
Vlade Francuske i Velike Britanije, 1986. godine, dogovorili su se da počnu sa prokopavanjem tunela. On je završen 1994. godine. Na njemu je radilo 15000 radnika i koštao je dvanaest milijardi dolara. Dugačak je 51 km, pruža se 50 m ispod morskog dna i ima tri trake. Vozovi idu u dva pravca - jedan za Englesku, drugi za Francusku. Lamanš se pređe za 35 minuta. Tunelom je prvi put, posle ledenog doba, britansko kopno spojeno s matičnim, evropskim kopnom.
Države[uredi | uredi izvor]
U ovoj regiji se nalaze sledeće države: Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Belgija, Holandija i Luksemburg. Holandija, Belgija i Luksemburg poznate su kao zemlje Beneluksa. To su najrazvijenije evropske zemlje a mnoge od njih već postoje i vekovima.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Sitarica, Rada; Tadić, Milutin. (Beograd, 2016). Geografija 6 za 6. razred osnovne škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- „Zapadna Evropa”. Shtreber. Pristupljeno 6. 1. 2018.
- „Zapadna Evropa - geografski pregled” (PDF). Pristupljeno 6. 1. 2018.[mrtva veza]