Zapadnobački upravni okrug

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zapadnobački upravni okrug
Položaj
Država Srbija
RegionVojvodina
Istorijske oblastiZapadna Bačka
Admin. centarSombor
Površina2.420 km2
Stanovništvo2022.
 — broj st.154.491
 — gustina st.63,84 st./km2
Pozivni broj+381 (0)25
Opštine i gradovi4
Apatin
Kula
Odžaci
Grad Sombor
Broj naselja37
(5 gradskih i 32 seoska)
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima
Zapadnobački okrug u Vojvodini

Zapadnobački okrug se nalazi u severnom delu Republike Srbije. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u okrugu je živelo 154.491 stanovnika[1] Sedište okruga je grad Sombor.

Gradovi i opštine[uredi | uredi izvor]

Okrug obuhvata sledeće gradove i opštine:

  1. Grad Sombor mesto Sombor
  2. Opština Apatin mesto Apatin
  3. Opština Odžaci mesto Odžaci
  4. Opština Kula mesto Kula

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2002. godine, na prostoru okruga živelo je 213.242 stanovnika, od čega u opštini Sombor 97.263 stanovnika, u opštini Kula 48.306 stanovnika, u opštini Apatin 32.793 stanovnika i u opštini Odžaci 35.474 stanovnika. Stanovništvo celog okruga predstavlja 2,85% stanovništva Srbije, i 10,59% stanovništva Vojvodine.

Po gustini naseljenosti okrug spada u red srednje naseljenih u Vojvodini sa 88 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je ispod proseka Vojvodine, koji iznosi 94 stanovnika po km², ali iznad proseka Srbije, koji iznosi 85 stanovnika po km².

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

Prema nacionalnoj strukturi stanovništva u okrugu većinu čine Srbi (62,91%), a zatim slede Mađari (10,19%), Hrvati (6,05%), Crnogorci (4,29%), Jugosloveni (3,21%), Rusini (2,58%), Bunjevci (1,31%), Ukrajinci, Poljaci, Nemci, Albanci, Turci, Česi, Slovaci itd.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Sombor je grad bogate kulturne tradicije. Na administrativnom području Grada Sombora nalaze se sledeći spomenici kulture:

  • Ikonostasi Velike i Male pravoslavne crkve i Srpska pravoslavna crkva u Staparu su zaštićeni spomenici, dokazi duge istorije ovog grada,
  • Zgrada Županije s početka XIX veka,
  • Rimokatolička crkva i Franjevački samostan iz XVIII veka.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Opština Sombor danas raspolaže sa 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je oko 97.000 hektara obradivih površina. Pored ratarske, veliki značaj ima i stočarska proizvodnja.

Još intenzivniji razvoj ostvaruje se u industriji. Industrija u potpunosti pokriva preradu sirovina iz poljoprivrede.

Načelnik ZBUO[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]