Pređi na sadržaj

Zgrada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zgrada

Zgrada je građevina koja se sastoji od spoljnih zidova i krovne konstrukcije, s jednom ili više zatvorenih prostorija kojim je omogućen pristup. Može služiti kao zaštita ljudi, životinja ili imovine. Zgrade mogu biti različitih vrsta i namena - od složenih kompleksa kao što su bolnice, dvorane, kuće ili stambene zgrade. U zgradi se može regulisati temperatura, svetlo, dotok vazduha ili putevi kretanja ljudi. Oblikovanje zgrada je staro kao samo čovečanstvo.

Definicije[uredi | uredi izvor]

Neboderi u izgradnji u Kalasatami, Helsinki, Finska (2021)

U engleskom jeziku reč building je imenica i glagol: sama struktura i čin njenog stvaranja. Kao imenica, zgrada je 'građevina koja ima krov i zidove i stoji manje-više trajno na jednom mestu';[1] „na uglu je bila trospratna zgrada”; „bilo je to impozantno zdanje“. U najširem tumačenju ograda ili zid je zgrada.[2] Međutim, reč struktura se koristi šire od izgradnje uključujući prirodne i veštačke formacije[3] i ne mora da ima zidove. Struktura će se verovatnije koristiti za ogradu. Sturgisov rečnik je uključio da se „[zgradnja] razlikuje od arhitekture po tome što isključuje svaku ideju umetničkog tretmana; a razlikuje se od građenja po ideji isključivanja naučnog ili veoma veštog tretmana.“[4] Kao glagol, gradnja je čin izgradnje.

Visina konstrukcije u tehničkoj upotrebi je visina do najvišeg arhitektonskog detalja na zgradi od nivoa ulice. U zavisnosti od toga kako su klasifikovani, tornjevi i jarboli mogu ili ne moraju biti uključeni u ovu visinu. Tornjevi i jarboli koji se koriste kao antene uglavnom nisu uključeni. Definicija niske zgrade u odnosu na višespratnicu je predmet debate, ali se generalno tri ili manje sprata smatraju niskim zgradama.[5]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Postoje jasni dokazi o gradnji domova oko 18.000 godina pre nove ere.[6] Građevine su postale uobičajene tokom neolita (pogledajte neolitska arhitektura).[7]

Vrste zgrada[uredi | uredi izvor]

Kuća sa drvenom konstrukcijom u Marburgu, Nemačka
Gradska kuća Belle Époque u Bukureštu, Rumunija, pretvorena u knjižaru

Po nameni mogu biti stambene, industrijske, poslovne, javne, zdravstvene, kulturne, sakralne, sportske zgrade ... U zavisnosti od materijala, mogu biti na primer zidane, kamene, drvene ili metalne zgrade.

Kompleks[uredi | uredi izvor]

Ponekad se grupa međusobno povezanih zgrada naziva kompleksom – na primer stambeni kompleks,[8] obrazovni kompleks,[9] bolnički kompleks, itd.

Oštećenje u zgradi[uredi | uredi izvor]

Zgrada u Masuvilu (Kvebek, Kanada) zahvaćena požarom

Objekti mogu biti oštećeni tokom izgradnje objekta ili tokom održavanja. Postoji nekoliko drugih razloga iza oštećenja zgrada kao što su nesreće[10] kao što su oluje, eksplozije, sleganje uzrokovano miniranjem, povlačenje vode[11] ili loši temelji i klizišta.[12] Zgrade takođe mogu pretrpeti oštećenja od požara[13] i poplave u posebnim okolnostima. One takođe mogu postati oronuli zbog nedostatka odgovarajućeg održavanja ili nepravilnog izvođenja radova.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Max J. Egenhofer (2002). Geographic Information Science: Second International Conference, GIScience 2002, Boulder, CO, USA, September 25–28, 2002. Proceedings. Springer Science & Business Media. str. 110. ISBN 978-3-540-44253-0. 
  2. ^ Building def. 2. Whitney, William Dwight, and Benjamin E. Smith. The Century dictionary and cyclopedia. vol. 1. New York: Century Co., 1901. 712. Print.
  3. ^ Structure. def. 2. Merriam-Webster's dictionary of synonyms: a dictionary of discriminated synonyms with antonyms and analogous and contrasted words.. Springfield, Mass: Merriam-Webster, 1984. 787. Print.
  4. ^ Building. def 1. Sturgis, Russell. A dictionary of architecture and building: biographical, historical, and descriptive. vol. 1. New York: The Macmillan Co.; 1901. 2236. Print.
  5. ^ Paul Francis Wendt and Alan Robert Cerf (1979), Real estate investment analysis and taxation, McGraw-Hill, p. 210
  6. ^ Rob Dunn (23. 8. 2014). „Meet the lodgers: Wildlife in the great indoors”. New Scientist: 34—37. Arhivirano iz originala 2014-11-29. g. 
  7. ^ Pace, Anthony (2004). „Tarxien”. Ur.: Daniel Cilia. Malta before History – The World's Oldest Free Standing Stone Architecture. Miranda Publishers. ISBN 978-9990985085. 
  8. ^ „plans to convert housing complex”. Arhivirano iz originala 2017-01-10. g. Pristupljeno 2017-02-23. 
  9. ^ „isye building complex”. Arhivirano iz originala 2017-01-03. g. 
  10. ^ „Building Damage”. Pb.unimelb.edu.au. Arhivirano iz originala 2014-02-14. g. Pristupljeno 2014-08-22. 
  11. ^ Bru, G.; Herrera, G.; Tomás, R.; Duro, J.; Vega, R. De la; Mulas, J. (2013-02-01). „Control of deformation of buildings affected by subsidence using persistent scatterer interferometry”. Structure and Infrastructure Engineering. 9 (2): 188—200. ISSN 1573-2479. S2CID 110521863. doi:10.1080/15732479.2010.519710. 
  12. ^ Soldato, Matteo Del; Bianchini, Silvia; Calcaterra, Domenico; Vita, Pantaleone De; Martire, Diego Di; Tomás, Roberto; Casagli, Nicola (2017-07-12). „A new approach for landslide-induced damage assessment” (PDF). Geomatics, Natural Hazards and Risk. 8 (2): 1524—1537. ISSN 1947-5705. S2CID 73697187. doi:10.1080/19475705.2017.1347896Slobodan pristup. 
  13. ^ Brotóns, V.; Tomás, R.; Ivorra, S.; Alarcón, J. C. (2013-12-17). „Temperature influence on the physical and mechanical properties of a porous rock: San Julian's calcarenite”. Engineering Geology. 167 (Supplement C): 117—127. doi:10.1016/j.enggeo.2013.10.012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]