Ibran Mustafić

Ibran Mustafić
Lični podaci
Datum rođenja	(1960-07-25)25. jul 1960.
Mesto rođenja	Potočari, FNR Jugoslavija
Državljanstvo	Bosna i Hercegovina
Narodnost	Bošnjak
Religija	sunitski islam
Porodica
Deca	2

Ibran Mustafić (Potočari kod Srebrenice 25. juli 1960) je bošnjački i bosanskohercegovčaki političar i bivši pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine. Autor je knjige „Planirani haos 1990—1996” COBISS.SR 16289798 koja opisuje ratne zločine koje je počinio komandant ARBiH Naser Orić u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Biografija

Mustafić je rođen u Potočarima kod Srebrenice, 1960. godine u radničkoj porodici. Osnovnu školu završio je u Potočarima, Gimnaziju u Srebrenici, a Mašinski fakultet u Sarajevu. Svoje prvo zaposlenje dobio je u UNIS-ovoj tvornici "Feros" u Potočarima. Političku aktinost počeo je 1990. godine, jedan je od osnivača SDA, zajedno sa Alijom Izetbegovićem i nekolicinom drugih ljudi, njih četvoricom ili petoricom. Nakon višestranačkih izbora u BiH 1990. godine, postao je poslanik u Vijeću opština Skupštine BiH, a izabran je i za predsjednika Izvršnog odbora SO Srebrenica. Bio je jedan od ključnih ljudi u "odbrani" Srebrenice, jer je prije rata sa Naserom Orićem i još nekim ljudima ilegalno naoružavao muslimane u Srebrenici. Početak rata (maj 1992) ga je zatekao u Sarajevu, u koje je otišao na zasjedanje Skupštine BiH i u Srebrenicu se uspjeva ponovo vratiti tek 12. decembra 1992. godine tajnim prelaskom preko planina i šuma (planina Grebak-Goražde-Žepa-Srebrenica) kroz srpske teritorije. Međutim za sedam mjeseci njegovog boravka u Sarajevu potpunu kontrolu nad Srebrenicom je preuzeo Naser Orić i njegovi bliski saradnici (npr. Zulfo Tursunović), tako da je Mustafić, postao nepoželjna osoba. U Srebrenici je boravio do kraja rata, prema njegovim navodima nije bio vojno angažovan u muslimanskim jedinicama, odnosno bio je samo povremeno angažovan i to na nekim sporednim mjestima (npr. dopremanje municije), ne zbog toga što on nije želi ratovati, nego zbog toga što je bio izopšten iz društva i svih tokova, zbog toga što Naser Orić i njegovi ljudi nisu dopustili Mustafiću da se uključuje u bilo šta, bojeći se njegovog prijeratnog ugleda kod srbreničkih muslimana i evenutalnog uplitanja u njihove poslove. Tokom rata na njega su u Srebrenici nepoznata lica pokušala tri atentata, jednom je čak i teško ranjen i jedva je ostao živ, jer mu je jedan od metaka prošao kroz glavu (ušao kod lijeve jagodične kosti, a izašao iza lijevog uha). Tom prilikom ubijen je njegov najbolji prijatelj, a drugi je takođe ranjen.

Uhapšen je 1996. godine od strane vlasti Republike Srpske kao treći na spisku počinilaca ratnih zločina u Srebrenici. Vlasti Srpske su željele da ga razmjene za Aleksu Krsmanovića. Pušten je na slobodu godinu dana kasnije. Ibran tvrdi da je u Srebrenici ubijeno od 500 do 1000 Bošnjaka od strane pripadnika ARBiH i da je masakr u Srebrenici „dogovoreni genocid” između Alije Izetbegovića i međunarodnih sila. Grupa Bošnjaka ga je pretukla 2008. godine u Srebrenici.

Literatura

• Nettelfield, Lara J. (2010). Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina. Cambridge University Press. str. 104. ISBN 978-0-521-76380-6. 
• Safran, William (2004). The Secular and the Sacred: Nation, Religion and Politics. Routledge. str. 305. ISBN 978-1-135-76210-0. 
• Dorin, Alexander; Jovanović, Zoran (2010). Srebrenica - kako se zaista zbilo. Ahriman-Verlag GmbH. str. 28. ISBN 978-3-89484-820-0. 
• Johnstone, Diana (2002). Fools' Crusade: Yugoslavia, NATO and Western Delusions. Monthly Review Press. str. 113—115. ISBN 978-1-58367-084-2. 
• „Mustafić: Više od 500 Bošnjaka u Srebrenici ubili Bošnjaci”. Blic. 
• „Pretučen Ibran Mustafić”. Politika.