Institut za računarske i informacione sisteme Energoinvest - IRIS
Institut za računarske i informacione sisteme Energoinvest - IRIS je organizacija udruženog rada koja je tokom svog postojanja (1977—1988) ostavila značajan trag u razvoju jugoslovenske informatike, telekomunikacija i automatike. Institut je bio baziran u Sarajevu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Tokom sedamdesetih godina, Emerik Blum, osnivač Energoinvesta, i Ahmed Mandžić, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu,[1] začetnik bosanskohercegovačke informatike, učesnik projekta "CER" Instituta Mihajlo Pupin, Beograd, (zadužen za aritmetičku jedinicu),[2] u okviru Energoinvest IRCA (Istraživačko-razvojni centar za automatiku), formiraju Odjeljenje O3.
Dana 6. aprila 1977, koristeći prava proistekla iz Zakona o udruženom radu, radnici Odjeljenja O3 i Odjeljenja za dispečing u Automatingu, udružuju svoj rad, svoju znanje, svoju budućnost i formiraju OOUR Institut za računarske i informacione sisteme Energoinvest - IRIS, Sarajevo u okviru RO Automatika i SOUR Energoinvest. Prvi direktor IRIS-a je bio Marko Zirojević, dotadašnji šef odjeljenja O3, koji će funkciju obavljati sve do januara 1987.
Osnovni motiv za formiranje IRIS-a je izdvajanje visoko profitabilnih odjeljenja iz IRCA sposobnih da samostalno finansiraju sopstveni razvoj prvenstveno u smjeru informatike i telekomunikacija.
Dinamičnim rastom i razvojem OOUR Iris, prolazi kroz brojne integracije i transformacije, prerasta i sam u radnu organizaciju, a 1988. odlukom Energoinvesta (uz protivljenje rukovodilaca IRIS-a i PZ Automatike i informatike) na osnovu studije McKinsey iz SAD je reorganizovan u pet nezavisnih radnih organizacija, i to:
- RO IRIS Computer,
- RO Sistemi daljinskog upravljanja (SDU)[3],
- RO Kibernetika,
- RO Telekomunikacione tehnike (ETT) i
- RO Elektronika,
sve u sastavu SOUR Energoinvest.
Značajna dostignuća i projekti[uredi | uredi izvor]
RUTP (Računarsko upravljanje tehnološkim procesima), SCADA, MJF-11 i telemetrija[uredi | uredi izvor]
IRIS je razvio i implemetirao brojna rješenja za upravljanje tehnološkim procesima. Počev od prvih procesnih računara za upravljanje procesima u realnom vremenu (GE PACK, PDP 8), preko razvojne platforme Jeumont-Schneider na bazi MITRA 15, PDP-11, do Micro VAC i VME-Motorola. 1982. godine razvijena je procesorsko-komunikaciona ploča MJF-11 (Multi Job Function) koja je zamenila 11 štampanih ploča u sistemu telemetrije Jeumont-Schneider. Razvijena su dva nezavisna SCADA sistema, Energoscada za brze tehnologije na telemetriji Jeumont-Schneider i Iris-Soft za sporije tehnologije na novoj IRIS-ovoj telemetriji.[4][5] Značajno je i rješenje za upravljanje bazom Iris-Soft DBMS.[6]
Konzorcijum EKIPE za saradnju na projektima JUGEL-a[uredi | uredi izvor]
U junu 1983, dogovoreno je zajedničko učešće na projektima JUGEL-a (Jugoslovenska elektroprivreda) koji su se odnosili na upravljanje elektroenergetskim sistemom Jugoslavije. Konzorcijum EKIPE su sačinjavali Energoinvest, Rade Končar, Iskra, Institut Mihajlo Pupin i Elektronska industrija Niš. Svojim višedecenijskim projektom razvoja SANUO (Sistem za analizu, nadzor, upravljanje i optimizaciju) IRIS je uzeo značajno učešće. Kruna razvoja je saradnja sa firmom Control Data (CDC) – Empros, SAD, i zajedničko učešće Energoinvest-SDU sa Emprosom u projektu za dugoročno planiranje rada elektroenergetskog sistema švajcarskih željeznica.
IRIS PC-16[uredi | uredi izvor]
IRIS PC-16 je IBM PC klon razvijen u saradnji sa kompanijom ACS (Advanced Computing Systems) iz Dalasa, Teksas, SAD. Na osnovu licence za Microsoft MS-DOS i OEM kita za adaptaciju, IRIS-ovi stručnjaci prave adaptaciju za matičnu ploču koju je razvila ACS, stvarajući IRIS-DOS. Zanimljivo je da je razvoj softvera vrednovan više nego razvoj hardvera (matične ploče), te uz doplatu od strane ACS, IRIS postaje nosilac prava za hardver, a ACS dobija licencu za korišćenje IRIS-DOS-a u SAD. Iako IRIS nije pokrenuo proizvodnju matičnih ploča u Jugoslaviji, na osnovu licenci IRIS PC-16 se smatrao potpuno jugoslovenskim proizvodom.
U sklopu aktivnosti za istraživanje i pripremu tržišta IRIS sarađuje sa vodećom marketinškom agencijom OSSA Sarajevo.[7]
U svrhu obuke kadrova, uhodavanja tehnoloških procesa proizvodnje, prateće opreme, pripreme pratećih štampanih materijala, kao i pratećih poslovnih aplikacija, IRIS investira u projekat IRIS-8 (Apple II klon), firme SPE Eletronic Branislava Stupara.[8] To se pokazalo kao odličan poslovni potez i proizvodnja IRIS-8, uglavnom namenjenog školama, je presudno doprinijela tržišnom uspijehu IRIS PC-16.[9]
Zagrebački magazin Start proglašava IRIS PC-16 kao najbolji estetski dizajn u kategoriji tehničkih uređaja, na Sajmu tehnike u Beogradu IRIS za ovaj uređaj dobija sajamsku nagradu za vrhunsku tehnologiju. [10]
U II gimnaziji u Sarajevu dugo je funkcionisala računarska mreža sastavljena od nekoliko IRIS-8 stanica čijim je radom upravljao IRIS PC-16.
IRIS 11[uredi | uredi izvor]
"Od kraja 70-ih godina IRIS ima saradnju sa firmom Digital Equipment Corporation (DEC) kao OEM proizvođač njihovih višekorisničkih računara (PDP 11) (LSI-11) i VAX."[11]
Iris 11 je oznaka game računara kompatibilne sa PDP-11 arhitekturom računara koju je Energoinvest Iris tokom osamdesetih i devedesetih proizvodio u različitim konfiguracijama za razne primjene. To su modeli poput Iris 73, Iris 23, Iris 32, Iris PS/ kao i drugi.
Takve razvojne programe i proizvodnju su imali i drugi u Jugoslaviji, pa je model IRIS 32 (PDP 11/34 kompatibilan) sličan modelu Iskra Delta 800 [12][13] slovenačke Iskre Delte.
IRIS MUV[uredi | uredi izvor]
IRIS je prvenstveno bio orijentisan ka razvoju softvera, dok je razvoj hardvera često bio neophodan kako bi neka softverska rješenja zaživjela. Primjer toga je i razvoj nove višekorisničke serije računara zasnovanih na arhitekturi Motorola 68030 IRIS MUV, naslijednika modela centralnih računara IRIS 23 i IRIS 32[14], kao i modela IRIS PS/XX, IRIS 73/XX.
Sistem ENERGONET-PS1 i JUPAK[uredi | uredi izvor]
U sklopu projekta stvaranja jedinstvene jugoslovenske X.25 javne mreže sa komutacijom paketa (JUPAK), Bosna i Hercegovina se opredijelila za sistem Energonet-PS1 koji IRIS razvija počev od 1983.[15] Nažalost, ratna dejstva nisu dopustila da ta mreža u BiH više zaživi.[16] Jedan od problema razvoja mreže bio je i pobuna stanovništva Duvna i sprečavanje izgradnje fabrike optičkih kablova.[17]
Digitalne telefonske centrale[uredi | uredi izvor]
Budući od početka orijentisani ka softveru, IRIS na tržište telefonije stupa sa digitalnim telefonskim centralama i razvija riješenja za digitalizaciju postojećih kros-bar centrala. Počev od 1982. godine brojne su uspiješne instalacije javnih i privatnih centrala (modeli TLC10, ET10, ET200, ET 200/RSM i ET 200 Centrex) u današnjoj Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Rusiji, Ukrajini, Češkoj i Poljskoj.[18] Nastupajući kao pionir u ovoj oblasti, često nailaze na razne otpore na Jugoslovenskom tržištu.[19][20]
Realizovani projekti u industriji, avio-saobraćaju, hotelijerstvu i elektroprivredi[uredi | uredi izvor]
Brojni su objekti i sistemi u kojima je IRIS izveo svoja riješenja, neki od njih su: TE Kakanj, TE Gacko, TE Tuzla 5, HE Grabovica, TE Šoštanj, TE Bitola, informacioni sistemi upravljanja aerodromom Soči, Rusija, DALRIBA Vladivostok, Rusija, Aerodromi Sarajevo, Maribor i Ljubljana, hotelski informacioni sistemi na Svetom Stefanu, Budvanskoj rivijeri, Cetinju, Kopaoniku, Jahorini, Bjelašnici, Igmanu, kao i Holiday Inn u Sarajevu.[4]
Još od osnivanja Odjeljenja O3, IRIS je održavao dobru saradnju sa svim elektroprivredama u Jugoslaviji i brojnim elektrodistribucijama.
Fabrika elektronike za proizvodnju štampanih ploča i modula[uredi | uredi izvor]
Za podršku vlastitim projektima i proizvodima, prvenstveno za telemetriju i telefonske centrale IRIS gradi i fabriku elektronike za proizvodnju štampanih ploča i modula sa linijom za automatsko lemljenje i kontrolu.
Kroz jugoslovenski program razvoja IRIS je pomogao i izgradnju fabrike u Makedoniji koja je imala sirovinsku bazu za proizvodnju štampanih ploča.
Školski centar[uredi | uredi izvor]
IRIS-ov školski centar za obuku korisnika aplikacionih paketa i sistema dugo je funkcionisao u Hotelu Terme na Ilidži.
U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]
Saradnja sa Drugom gimnazijom u Sarajevu i Top lista nadrealista[uredi | uredi izvor]
Imajući neprestanu potrebu za stručnim kadrovima, zahvaljujući reformi školstva, sistemom usmjerenog obrazovanja, IRIS otpočinje dugogodišnju saradnju sa II gimnazijom u Sarajevu (Srednjoškolski centar "Ognjen Prica")[21], kroz materijalnu potporu, kreirajući obrazovne profile, oblikujući nastavne programe i uzimavši aktivno učešće u nastavi. Taj upliv tehnologija budućnosti, s kojima su se suočavali učenici Druge gimnazije ostavio je traga i u nekoliko skečeva sarajevske emisije "Top lista nadrealista" (koju su uglavnom i kreirali bivši učenici Gimnazije). Posebno je to vidljivo u skeču "Osnovna usmjerena škola "Dr. Stipe Šuvar u Pljevljima", kao i u skeču "Profesor Miljenko Popović".
Sponzorstva[uredi | uredi izvor]
Izuzetan osjećaj za prepoznavanje i podršku talentima Marka Zirojevića, direktora IRIS-a, uz odličnu saradnju sa marketinškom agencijom OSSA, doveo je do realizacije ideje Ekrema Dupanovića[7] o sponzorstvu mladih sportista. Upravo je IRIS, od cijele jugoslovenske privrede kojoj je to bilo ponuđeno, postao ključni sponzor Monike Seleš u trenutku kada su joj sredstva bila neophodna da svoj talenat usavrši u Americi. Učinjeno je to posebno suptilno bez ikakvih obaveza porodice Seleš, a na taj način Energoinvest je stekao izuzetnu reputaciju u krugovima u kojima je poslovao. Iako nije morala, Monika Seleš se zahvalila učešćem na revijalnom meču u Sarajevskoj Zetri.
IRIS je pomogao i ideju Vigora Maljića za osnivanje Istraživačke stanice Petnica.
Izvod iz bibliografije[uredi | uredi izvor]
ETAN/ETRAN[22][uredi | uredi izvor]
13 . ETAN, 1969, Subotica[uredi | uredi izvor]
Ahmed Mandžić, Emir Humo, Marko Zirojević Istraživačko-razvojni centar za automatiku "Energoinvest", Sarajevo
OPTIMIZACIJA DNEVNOG DISPEČINGA SISTEMA HIDRO I TERMO ELEKTRANA
(Rad nagrađen na XIII Konferenciji ETAN-a)
14 . ETAN 1970[uredi | uredi izvor]
M . Vodopivec, ENERGOINVEST - IRCA, Sarajevo OPTIMALNA RASPODELA PROIZVODNjE TERMOELEKTRANA
15 . ETAN 1971[uredi | uredi izvor]
M. Zirojević, M. Aganagić "ENERGOINVEST" - Sarajevo
PRIMJENA LIENEARNOG PROGRAMIRANjA U OPTIMIZACIJI RASPODJELE OPTEREĆENjA U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU
B .Draženović, Lj. Tošović, M. Zirojević "ENERGOINVEST" - Sarajevo
OPTIMALNA DENIVELACIJA AKUMULACIONIH HIDROELEKTRANA
17 . ETAN 1973[uredi | uredi izvor]
M . Vodopivec ENERGOINVEST - IRCA, Sarajevo,
FORMALNO PROJEKTOVANjE LOKALNIH KONTURA AUTOMATSKE REGULACIJE SA ASPEKTA KOMPLEKSNOG INFORMACIONOG SISTEMA
(Proglašen za najbolji rad u komisiji i nagrađen)
19 . ETAN 1975[uredi | uredi izvor]
M . Vodopivec ENERGOINVEST - IRCA, Sarajevo, PRINCIPI PROJEKTOVANjA UPOTREBOM RAČUNARA
20 . ETAN 1976[uredi | uredi izvor]
M. Vodopivec, M. Aškrabić, H. Peljto, S.Tripković ENERGOINVEST - IRCA, Sarajevo, MODELIRANjE VREMENSKIH FILTERA I ELEMENATA VREMENSKOG KAŠNjENjA DIGITALNIH SIGNALA NA PROCESNOM RAČUNARU
25 . ETAN 1981, Mostar[uredi | uredi izvor]
Gojko Babić, Mirko Škrbić, Branislava Peruničić Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, IRIS -"ENERGOINVEST" Sarajevo ANALIZA MEĐUSOBNNOG UTICAJA POUZDANOSTI I PROSJEČNOG KAŠNjENjA U RAČUNARSKIM KOMUNIKACIONIM MREŽAMA NA BAZI KOMUTACIJE PAKETA
26 . ETAN 1982, Subotica[uredi | uredi izvor]
Mirko Škrbić, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu Gojko Babić, Institu za računarske i informacione sisteme - IRIS, "ENERGOINVEST" Sarajevo JEDAN ALGORITAM ZA IZRAČUNAVANjE GUBITAKA U MREŽI SA KOMUTACIJOM KANALA
27 . ETAN 1983, Struga[uredi | uredi izvor]
Miodrag Aškrabić, Rajko Milovanović, Zorica Dašić, Jovica Ružić, Institut za računarske i informacione sisteme - IRIS, Energoinvest Sarajevo
JEDAN PRISTUP REALIZACIJI SEKVENCIJALNIH UPRAVLjAČKIH AUTOMATA NA MIKRO RAČUNARU
M . Škrbić, B. Peruničić, T. Dragić, G. Babić, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, IRIS -"ENERGOINVEST" Sarajevo
JEDAN METOD PROCJENE KVALITETA TOPLOGIJE TELEKOMUNIKACIONE MREŽE
28 . ETAN 1984, Split[uredi | uredi izvor]
Jagoda Babić, Institu za računarske i informacione sisteme - IRIS, Energoinvest Sarajevo
UPOREDNA ANALIZA CHILL I CONCURENT PASCAL
Vladislav Vučetić, Zlata Tica, Slobodan Malešević, Institut za računarske i informacione sisteme - IRIS, Energoinvest Sarajevo
EKONOMSKI DISPEČING ELEKTROENEGETSKOG SISTEMA U REALNOM VREMENU
35 . ETAN 1991, Ohrid[uredi | uredi izvor]
dr . Gojko Babić, dipl. el. inž, Neven Ćerić, dipl. el. inž. Energoinvest-IRIS KOMJPUTER, Gundulićeva 62, 71000 Sarajevo ISPITIVANjE BRZINE RADA SISTEMA ENERGONET-PS1
CIGRE[23][uredi | uredi izvor]
DESETO STRUČNO SAVJETOVANjE, DUBROVNIK, 11 - 16. oktobra 1970[uredi | uredi izvor]
R 41.05 – Inž. Brana Draženović, inž. Leila Deak, inž. Marko Zirojević, Sarajevo, inž. Ibrahim Abdel, Kartum
KOMPARACIJA METODA ZA RJEŠAVANjE RASPODJELE NAPONA I TOKOVA SNAGE U ELEKTRIČNIM
MREŽAMA
R 41.30 – Inž. Đorđe Kozomara, inž. Svetozar Vučković, Sarajevo
METODA RAČUNANjA TROPOLNOG KRATKOG SPOJA NA DIGITALNOM RAČUNARU FORMIRANjEM JEDNODIMENZIONALNE MATRICE IMPENDANSI ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA
R 70.08 – Inž. Đorđe Kozomara, dr inž. Emir Humo, Sarajevo
OPTIMIZACIJA RADA HIDROELEKTRANA NA JEDNOM SLIVU
R 70.09 – Inž. Mario Vodopivec, doc. Branislava Draženović
OPTIMALNA RASPODJELA PROIZVODNjE TERMOELEKTRANA
R 70.10 – Inž. Ahmed Mandžić, inž. Ljubomir Tošović, inž. Marko Zirojević, Sarajevo
PRIMJENA DINAMIČKOG PROGRAMIRANjA I METODA LAGRANŽE-OVIH MULTIPLIKATORA U OPTIMIZACIJI DNEVNOG
DISPEČINGA SISTEMA HIDRO I TERMOELEKTRANA
DVANAESTO STRUČNO SAVJETOVANjE, BUDVA, 20 - 25. aprila 1975.[uredi | uredi izvor]
I 341.04 – Inž. Marko Zirojević, inž. Branko Nikolić, inž. Sabit Avdić, inž. Vladimir Gligić, Sarajevo PROCESNI INFORMACIONI SISTEM U TE KAKANj IV
ČETRNAESTO SAVJETOVANjE, SARAJEVO, 13. -19. maja 1979.[uredi | uredi izvor]
R 321.22 – Mr inž. Branko Nikolić, Sarajevo ANALIZA OSJETLjIVOSTI ESTIMATORA STANjA I PROCJENA PARAMETARA VODOVA I GREŠAKA U MJERENjIMA
SEDAMNAESTO SAVJETOVANjE, STRUGA, 12. - 16. maja 1985[uredi | uredi izvor]
R 31.02 – Vladislav Vučetić, dipl. inž., Slobodan Malešević, dipl. inž., Zlata Tica, dipl. inž., Sarajevo
ANALIZA OSJETLjIVOSTI MODELA ED NA PROMJENE RADNE TAČKE SISTEMA
R 32.21 – Salih Šaran, dipl. inž., mr Vladislav Vučetić, dipl. inž., Slobodanka Zirojević, dipl. inž., Jagoda Galineo, dipl.
inž., Sarajevo
OSOBINE LINEARIZOVANOG MODELA REGULACIJE NAPONA I TOKOVA REAKTIVNE SNAGE U EES-u
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Elektrotehnički fakultet Univerzitet u Istočnom Sarajevu”. www.etf.ues.rs.ba (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-01.
- ^ „Komentar: Od računara CER-10 do danas | PC Press” (na jeziku: engleski). 2020-12-29. Pristupljeno 2022-09-01.
- ^ „Oglas Energoinvest RO Sistemi daljinskog upravljanja - SDU”. Svet Kompjutera. Politika, Beograd. #4/88: str. 43. 1988.
- ^ a b „Istorijat”. Energoinvest Kibernetika (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-08.
- ^ Tripković, Slavko (1983). „Extended Relational Database Model in the Control of Dynamic Systems”. IEEE ... IECON Proceedings. Conference on Industrial Electronics, Institute of Electrical and Electronics Engineers: 242—243.
- ^ Milenković, Milan (1981). Update synchronization in multiaccess systems. UMI Reasrch Press. ISBN 0835712230.
- ^ a b Dupanović, Ekrem (2017). Hotel Jugoslavija (PDF). Media Marketing d.o.o., Sarajevo. ISBN 978-9926-8224-0-8.
- ^ „IRIS 8 - Racunar proizveden u BiH - IRIS 8 Computer made in BiH”. www.bev.ba. Pristupljeno 2022-09-01.
- ^ „Proizvodnja računara u BiH: Ovo je priča o Energoinvestovom IRIS-u PC 16”. www.klix.ba (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-09-01.
- ^ Puzović, Jovan. „PC i kako ga steći”. Svet kompjutera. Politika. #6/86: 12—13.
- ^ Šabanović, Asif (2023). Sarajevska škola automatike. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. str. 70. ISBN 978-9926-410-85-8.
- ^ „Domača proizvodnja, 12. del – odločno v smeri domačega razvoja - Računalniški muzej” (na jeziku: slovenački). 2023-04-29. Pristupljeno 2023-10-03.
- ^ Repovž, Mija (18. oktobar 1986). „ANKETA DELA: Računalništvo in ekonomski učinek: "Na majhnem trgu, s strašansko dragimi računalniki, si je naša industrija največji tekmac"”. Delo: 28.
- ^ Ribić, Samir. „MUV nova serija IRIS-ovih kompjutera”. Svet komjutera. Politika, Beograd. 06/89: 13—14.
- ^ Urh, Zoran. „Nacionalna mreža”. Računari. BIGZ. #58 feb. 1990: 32—34.
- ^ „Ispitivanje brzine rada sistema ENERGONET-PS1” (PDF). ETAN. XXXV Jugoslovenska konferencija ETAN-a, Ohrid: 183—190. jun 1991.
- ^ Lučić, Ivica (2008). „Bosna i Hercegovina od prvih izbora domeđunarodnog priznanja”. Časopis za suvremenu povijest (na jeziku: hrvatski). Zagreb. 1: 107—108. „U siječnju 1990. u Duvnu (Tomislavgrad) je došlo do prosvjednog okupljanja hrvatskog stanovništva zbog početka izgradnje akceleratora ruskog podrijetla, koji je sarajevska tvrtka Energoinvest htjela postaviti u tamošnjoj tvornici kablova.”
- ^ „Referenc lista kompanije Energoinvest” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 11. 2022. g. Pristupljeno 01. 09. 2022.
- ^ „www.glas-javnosti.co.yu”. arhiva.glas-javnosti.rs. Pristupljeno 2022-09-01.
- ^ „www.glas-javnosti.co.yu”. arhiva.glas-javnosti.rs. Pristupljeno 2022-09-01.
- ^ Ribić, Samir (1987). „"Energoinvestov" IRIS PC 16”. Svet kompjutera. Politika. #6/87: 10—11.
- ^ „Z”. www.etran.rs. Pristupljeno 2022-09-09.
- ^ ., CIGRE. „PODACI O SAVETOVANJIMA JUGOSLOVENSKOG NACIONALNOG KOMITETA CIGRE / SRPSKOG NACIONALNOG KOMITETA CIGRE U PERIODU OD 1953. DO 2019.” (PDF). CIGRE referati pregled.