Iskrcavanje u Normandiji
Iskrcavanje na Normandiji (šifra operacija Neptun) su bile desantne operacije 6. juna 1944. na početku savezničke operacije Overlord tokom Drugog svetskog rata. Operacija je bila najveća pomorska invazija u istoriji i njome je počela invazija na zapadnu Evropu pod nemačkom okupacijom, koja je dovela do oslobođenja Francuske od nacističke kontrole i doprinela savezničkoj pobedi u ratu.
Planiranje operacije počelo je 1943. U mesecima pre invazije, Saveznici su izveli ogromne vojne varke, nazvane operacija Bodigard, da bi zavarali Nemce u vezi mesta i datuma glavnog savezničkog iskrcavanja. Vremenske prilike za dan D su bile daleko od idealnih, ali bi pomeranje iskrcavanja značilo odlaganje za najmanje dve nedelje, jer su planeri invazije kao uslove za invaziju imali mesečeve mene, plimu i oseku i doba dana, što bi značilo da je samo par dana svakog meseca bilo odgovarajuće. Hitler je postavio feldmaršala Ervina Romela na čelu nemačkih snaga i plana izgradnje fortifikacija duž Atlantskog bedema u očekivanju savezničke invazije.
Amfibijskim desantima su prethodila velika vazdušna i pomorska bombardovanja i padobranski desant oko 24.000 britanskih, američkih i kanadskih padobranaca malo iza ponoći. Saveznička pešadija i oklopne divizije su počeli iskrcavanje na obalama Francuske u 6:30 ujutro. Cilj je bio 80 km dug pojas normandijske obale podeljen u pet sektora: Juta, Omaha, Gold, Džuno i Sord. Jaki vetrovi su oduvali desantne brodove istočno od planiranih položaja, naročito na plažama Juta i Omaha. Vojnici su se iskrcali pod jakom vatrom iz vatrenih položaja koji su nadzirali plaže, a obale su bile minirane i prekrivene preprekama kao što su drveni kolci, metalni tronošci i bodljikava žica, što je učinilo zadatak timovima za čišćenje plaža teškim i opasnim. Žrtve su bile najveće na plaži Omaha, zbog njenih visokih litica. Na plažama Goldž, Džuno i Sord nekoliko utvrđenih gradova je osvojeno borbama za svaku kuću, a dve velike topovske baterije na plaži Gold su bile likvidirane korišćenjem specijalizovanih tenkova.
Saveznici nisu uspeli da prvog dana ispune sve svoje ciljeve. Karantan, Sen Lo i Baje su ostali u nemačkom posedu, a grad Kan, važan cilj, nije bio osvojen sve do 21. jula. Samo su dve plaže (Džuno i Gold) bile povezane prvog dana, a svih pet mostobrana nije bilo povezano do 12. juna. Ipak, operacijom je stečeno uporište koje su Saveznici postepeno širili u sledećim mesecima. Nemački gubici na dan D su bili oko 1000 ljudi. Saveznički gubici su bili najmanje 10000, uz 4414 potvrđenih mrtvih.
Operacije[uredi | uredi izvor]
Operacija Overlord je naziv koji je dodeljen za uspostavljanje velike lože na kontinentu. Prva faza, amfibijska invazija i uspostavljanje bezbednog uporišta, nosila je kodni naziv Operacija Neptun.[1] Da bi se stekla nadmoć u vazduhu potrebnu da bi se izvršila invazija, saveznici su preduzeli kampanju bombardovanja (kodnog naziva Operacija Pointblank) koja je ciljala nemačku proizvodnju aviona, snabdevanje gorivom i aerodrome.[1] Složene obmane, pod šifrovanim nazivom Operacija Bodigard, preduzete su mesecima koji su prethodili invaziji da bi sprečili Nemce od saznavanja vremena i lokacije invazije.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Ford, Ken (2009). Overlord : the D-Day landings. Steve Zaloga. Oxford: Osprey. ISBN 978-1-84603-424-4. OCLC 233939395.
- ^ Beevor, Antony (2009). D-day. Internet Archive. Viking. ISBN 978-0-670-02119-2.