Kakao
Kakao se dobija sušenjem i mlevenjem delova biljke kakaovac, koji se koristi za pravljenje čokolade. Ime kakaa potiče od reči cacahuatl iz navatl jezika[1]. Zrna biljke kakaovac se osuše, prže i melju, slično kao zrna kafe u procesu proizvodnje kafe . Kakao sam ima gorak ukus, od njega se dobija i pravi kakao prah, kakao puter ili buter i čokolada, koja ima u sebi šećer i mleko u prahu.[2]
Kakao je prvi doneo u Evropu Kristifor Kolumbo 1502. iz Amerike, odakle potiče. Tamo su domaćini od te biljke pravili piće, koje se dopadalo španskim kolonizatorima.
Kakao je izuzetno bogat magnezijumom.
Kakao uticaj na zdravlje[uredi | uredi izvor]
Kakao je jedna od najkompleksnijih namirnica na planeti, zbog svog sadržaja minerala i širokog spektra jedinstvenih svojstava, koja broji preko 300 aktivnih aktivnih supstanci kao što su fenil etilamin, serotonin (oba deluju kao antidepresivi), anandamid. (doprinosi osećaju radosti i sreće), teobromin i dopamin (oba imaju pozitivan uticaj na nervni sistem). Kakao prah sadrži obilje proteina (24,1% ukupne mase), što doprinosi rastu i održavanju mišićne mase i normalne strukture kostiju.[3][4][5]
Kakao sadrži izuzetno veliku koncentraciju antioksidanata. Po težini, kakao ima više antioksidanata nego crno vino, borovnice, acai i goji bobice zajedno. Antioksidansi nas štite od zdravstvenih stanja i bolesti povezanih sa godinama. Oni štite naš DNK od oštećenja slobodnih radikala.[6]
Kakao prah je verovatno najpoznatiji po svom sadržaju polifenola. Većina polifenola u kakaou su flavonoidi, posebno podskup poznat kao flavanoli. Urađena su opsežna istraživanja u vezi sa flavanolima, koja su dokazala njihov širok spektar zdravstvenih koristi.[7]
Čini se da je kakao izvor broj jedan magnezijuma, jednog od velikih alkalnih minerala. Magnezijum podržava zdravlje srca, povećava kognitivne sposobnosti, poboljšava rad creva, opušta menstrualne grčeve, opušta mišiće, pomaže u izgradnji jakih kostiju i povećava alkalnost.[8]
Kakao je bogat gvožđem i ima 100% preporučene dnevne količine gvožđa na 100 grama. Gvožđe je deo proteina koji nosi kiseonik koji se zove hemoglobin koji održava našu krv zdravom i bori se protiv anemije. Hrom, sadržan u kakaou, važan je mineral koji pomaže u ravnoteži šećera u krvi. Skoro 80 odsto Amerikanaca ima nedostatak ovog minerala. Kakao je bogat izvor mangana, esencijalnog minerala koji pomaže gvožđu u oksigenaciji krvi i stvaranju hemoglobina. Kakao je odličan izvor cinka, još jednog esencijalnog minerala koji igra ključnu ulogu u imunološkom sistemu, zdralju jetre, pankreasa i kože.
Kakao je bogat rastvorljivim vlaknima. Vlakna mogu pomoći u čišćenju creva i pravilnom radu probavnog sistema.
Sorte kakaoa[uredi | uredi izvor]
Postoje 3 različite sorte kakao zrna koje se uzgajaju: Kriolo (Criollo), Forastero (Forastero) i hibridna grupa –Trinitario (Trinitario). Generalno, kakao zrna koja se koriste za kakao proizvode finog ukusa i arome pripadaju Kriolo i Trinitario sortama, međutim podsorta Forastero kakaoa Ariba Nacional (Arriba Nacional) poreklom iz Ekvadora, se smatra jednom ood najkavlitetnijih ako ne i najkvalitetnijom i najređom sortom na svetu.[9][10]
Najveći proizvođači kakaa - 2009/10. (milioni tona) |
|
---|---|
Obala Slonovače | 1,242 |
Gana | 0,632 |
Indonezija | 0,550 |
Nigerija | 0,235 |
Kambodža | 0,209 |
Brazil | 0,161 |
Ekvador | 0,150 |
Ukupno na svetu | 3.635 |
Izvor: (ICCO)[11] |
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Bingham, Ann (2010). South and Meso-American mythology A to Z (2nd izd.). New York: Chelsea House. str. 19. ISBN 978-1-4381-2958-7.
- ^ „Kakao - značaj i lekovitost”. Zdravi smo. Pristupljeno 3. 2. 2020.
- ^ Franco, Rafael; Oñatibia-Astibia, Ainhoa; Martínez-Pinilla, Eva (2013). „Health Benefits of Methylxanthines in Cacao and Chocolate”. Nutrients (na jeziku: engleski). 5 (10): 4159—4173. ISSN 2072-6643. doi:10.3390/nu5104159.
- ^ „Health Benefits of Bioactive Compounds from Cocoa (Theobroma cacao)”. Agricultural Reviews. 40 (2). 2019. ISSN 0253-1496.
- ^ Vega, César; Kwik-Uribe, Catherine (2012-01-01), Garti, Nissim; Widlak, Neil R., ur., 2 - Theobroma cacao—An Introduction to the Plant, Its Composition, Uses, and Health Benefits, AOCS Press, str. 35—62, ISBN 978-0-9830791-2-5, Pristupljeno 2024-01-26
- ^ Martínez, R.; Torres, P.; Meneses, M. A.; Figueroa, J. G.; Pérez-Álvarez, J. A.; Viuda-Martos, M. (2012-11-01). „Chemical, technological and in vitro antioxidant properties of cocoa (Theobroma cacao L.) co-products”. Food Research International. 49 (1): 39—45. ISSN 0963-9969. doi:10.1016/j.foodres.2012.08.005.
- ^ „How to access research remotely”. www.cabdirect.org. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ Marrocos, Paulo C. L.; Loureiro, Guilherme A. H. de A.; Araujo, Quintino R. de; Sodré, George. A.; Ahnert, Dario; Escalona-Valdez, Rodrigo A.; Baligar, Virupax C. (2020-06-14). „Mineral nutrition of cacao ( Theobroma cacao L.): relationships between foliar concentrations of mineral nutrients and crop productivity”. Journal of Plant Nutrition (na jeziku: engleski). 43 (10): 1498—1509. ISSN 0190-4167. doi:10.1080/01904167.2020.1739295.
- ^ Smulders, M. J. M.; Esselink, D.; Amores, F.; Ramos, G.; Sukha, D. A.; Butler, D. R.; Vosman, B.; Loo, E. N. van (2012). „Identification of Cocoa (Theobroma cacao L.) Varieties with Different Quality Attributes and Parentage Analysis of Their Beans” (na jeziku: engleski).
- ^ „Card fr”. FAODocuments (na jeziku: francuski). Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ Production - Latest figures from the Quarterly Bulletin of Cocoa Statistics Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. septembar 2014), ICCO Statistics Division