Kontroverze u vezi sa Svjetskim prvenstvom u fudbalu 2022.

Ovaj članak je dobar. Kliknite ovde za više informacija.
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kontroverze u vezi sa Svjetskim prvenstvom u fudbalu 2022. nastale su nakon što je za domaćina prvenstva dvadeset i drugog Svjetskog prvenstva u fudbalu izabran Katar, koji je tako postao prva arapska država kao i prva država sa Srednjeg istoka koja je bila domaćin Svjetskog prvenstva.

Izbor je stvorio brojne zabrinutosti i kontroverze u pogledu podobnosti Katara kao zemlje domaćina i pravičnosti procesa izbora domaćina od strane Fife. Kritike brojnih medijskih kuća, sportskih stručnjaka i grupa za ljudska prava istakle su probleme kao što su siromašna fudbalska istorija Katara, visoka očekivana cijena, lokalna klima i stanje ljudskih prava u Kataru. Navedene su i brojne optužbi za podmićivanje između katarskog komiteta za kandidaturu i članova i rukovodilaca Fife. Nekoliko članova Fife od tada je objavilo da je odluka da se prvenstvo dodijeli Kataru bila greška, uključujući Tea Cvancigera i bivšeg predsjednika te organizacije Sepa Blatera.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Katar je podnio kandidaturu za prvenstvo 2022. sa ciljem da postane prva arapska država, kao i prva država sa Srednjeg istoka koja će biti domaćin Svjetskog prvenstva.[1] Prethodne kandidature arapskih država su bile neuspješne: Maroko se kandidovao za prvenstva 1994, 1998, 2006. i 2010,[2] dok su se za prvenstvo 2010. takođe zajednički kandidovali Libija i Tunis, čija kandidatura je odbijena,[3] kao i Egipat koji nije dobio nijedan glas.[4] Šeik Mohamed bin Hamad bin Kalifa el Tani, sin bivšeg emira Katara, imenovan je za predsjednika komisije za kandidaturu.[5] Istakli su da im je cilj da promovišu kandidaturu kao jedinstvo Arapa i nadali su se da će dobiti podršku cijelog arapskog svijeta, a takođe su kandidaturu koristili kao priliku da približe razlike između arapskog i zapadnog svijeta.[6] U novembru 2009. pokrenuli su reklamnu kampanju širom države.[7]

Na glasanju 2. decembra, Katar je izabran za domaćina prvenstva,[8] nakon čega su počeli da grade infrastrukturu i suočili su se sa brojnim optužbama za kršenje ljudskih prava,[9] za kupovinu glasova,[10] kao i sa problemima sa velikim vrućinama tokom ljeta,[11] a Toni Manfred je za Yahoo napisao 14 razloga zbog kojih će prvenstvo u Kataru da bude katastrofa.[12]

Pitanja ljudskih prava[uredi | uredi izvor]

Tamim ibn Hamad el Tani, emir Katara od 2013. pod čijom vlašću su iznesene brojne optužbe za kršenje ljudskih prava.

Tokom godina, o stanju ljudskih prava u Kataru izvještavalo je nekoliko nevladinih organizacija, kao što je Human Rights Watch, koja je 2012. godine objavila da stotine hiljada radnika migranata, uglavnom iz Južne Azije, koji rade na građevinarstvu, rizikuje ozbiljnu eksploataciju i zlostavljanje, koje ponekad uključuje i prisilni rad.[13] Svijest o stanju ljudskih prava porasla je na međunarodnom nivou nakon što je Katar izabran da organizuje Svjetsko prvenstvo 2022. i od tada su se dogodile neke reforme, uključujući dvije velike promjene — da se dozvoli radnicima migrantima da promijene posao bez dozvole poslodavca, kao i određivanja veće minimalne plate za sve radnike, bez obzira na nacionalnost.[14]

Domaće službenice, koje su često siromašne žene iz zemalja jugoistočne Azije, imaju malo prava i mogu da postanu žrtve trgovine ljudima, a ponekad bivaju prisiljene na prostituciju.[15] Takođe, postoje ograničenja individualnih prava, kao što je sloboda govora,[16] a postoje i zakoni o sodomiji, kako bi kažnjavali homoseksualne muškarce.[17] Pravni sistem Katara je mješavina građanskog i islamskog prava. Bičevanje se primjenjuje kao kazna, a smrtna kazna, koja je rijetka u novije vrijeme, izvršena je 2020. godine, prvi put nakon 17 godina.[18]

Radnici migranti, optužbe za ropstvo i smrti[uredi | uredi izvor]

Jedno od najčešćih pitanja oko Svjetskog prvenstva u Kataru bilo je postupanje prema radnicima angažovanim na izgradnji infrastrukture. Organizacija Human Rights Watch i Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC), naveli su da sistem Kafala ostavlja radnike migrante podložnim sistematskom zlostavljanju.[19][20] Radnici nisu mogli da promijene posao ili čak da napuste zemlju bez dozvole svog poslodavca.[19] U novembru 2013. organizacija Amnesty International je objavila da se u Kataru događa „ozbiljna eksploatacija“, uključujući radnike koji su morali da potpišu lažne izjave da su primili platu da bi povratili svoje pasoše.[21] Nakon posjete radnom kampu, Šaran Barou iz organizacije ITUC, izjavila je da ako dvije godine nakon dodjele Svjetskog prvenstva vlada Katara nije uradila osnove, ona nije posvećena ljudskim pravima.[19] Komitet Katara 2022. objavio je: „naša posvećenost je da promijenimo uslove rada kako bismo obezbijedili trajno nasljeđe poboljšanog blagostanja radnika. Svjesni smo da se to ne može uraditi preko noći. Ali Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2022. djeluje kao katalizator za poboljšanja u ovoj oblasti.[19]

U septembru 2013. časopis The Guardian je objavio da su radnici bili suočeni sa lošim uslovima jer su kompanije koje su se bavile izgradnjom infrastrukture za prvenstvo, prisiljavale radnike da ostanu odbijajući da im daju obećane plate i uskraćujući im neophodne dozvole za radnu ličnu kartu, što ih čini ilegalnim strancima. U izvještaju je navedeno da postoje dokazi koji sugerišu da se radnici suočavaju sa eksploatacijom i zloupotrebama koje dovode do modernog ropstva, kako ih je definisala Međunarodna organizacija rada (ILO), tokom gradnje koja utire put za 2022.[22] Video koji je prikazan grupi za radnička prava, prikazuje muškarce kako žive u radnim logorima u nehigijenskim i oronulim uslovima.[23][24] Nakon što je The Guardian objavio da su 44 radnika iz Nepala umrla zbog nezgoda na radu i srčanih problema, jer su radili na temperaturama do 50 °C, sekretar sindikata radnika Nepala, izjavio je: „jedine žalopojke kojima se u Kataru daje pažnja jesu teški klimatski uslovi pod kojima će na Svjetskom prvenstvu nastupiti igrači. Niko se, međutim, ne bavi time da su na izgradnji stadiona mnogi imigranti radili u smjenama koje traju osam puta više od samog trajanja utakmice.”[25]

Sep Blater, predsjednik FIFA u trenutku izbora Katara za domaćina, od koga je traženo da im oduzme domaćinstvo zbog kršenja ljudskih prava.

U maju 2014. Katar je najavio planove za ukidanje sistema Kafala, ali je primjena odložena do 2016. godine,[26] dodajući da su čak i obećane reforme sprovedene, poslodavci bi i dalje imali značajnu moć nad radnicima, jer predloženi zahtjev da se plate moraju isplaćivati na određeni bankovni račun ne bi mogao da se primjenjuje na radnike koje plaćaju u gotovini.[27][28]

Godine 2015. ekipa od četiri novinara mreže BBC je uhapšena i zadržana dva dana nakon što su pokušali da izvještavaju o stanju radnika u zemlji.[29] Oni su izjavili da su prethodno dobili poziv da posjete zemlju kao gosti Vlade Katara.[29]

U martu 2016. Amnesty International je optužila Katar da koristi prinudni rad, prisiljava zaposlene da žive u lošim uslovima i uskraćuje im plate i pasoše. Takođe je optužila FIFA da nije spriječila izgradnju stadiona na „zloupotrebi ljudskih prava“. Radnici migranti govorili su ljudima iz organizacije o verbalnom zlostavljanju i prijetnjama koje su dobili nakon što su se žalili da nisu primali plate nekoliko mjeseci. Nepalskim radnicima je bilo i uskraćeno da posjete porodice nakon zemljotresa u Nepalu 2015.[30]

U oktobru 2017. godine, ITUC je objavio da je Katar potpisao sporazum o poboljšanju situacije za više od dva miliona radnika migranata u zemlji. Prema njima, sporazum je predviđao uspostavljanje suštinskih reformi u sistemu rada, uključujući ukidanje sistema Kafala i pozitivno bi uticao na opštu situaciju radnika, posebno onih koji rade na infrastrukturnim projektima za Svjetsko prvenstvo. Prema reformama, radnicima više neće biti potrebna dozvola poslodavca da napuste zemlju ili promijene posao.[31] U novembru 2017. ITUC je započeo trogodišnji program tehničke saradnje sa Katarom radi poboljšanja uslova rada i prava radnika. Katar je uveo nove zakone o radu kako bi zaštitio prava radnika migranata: Zakon br. 15 iz 2017. godine uveo je klauzule o maksimalnom radnom vremenu i ustavnim pravima na godišnji odmor;[32] zakon br. 13 iz 2018. ukinuo je izlazne vize za oko 95% radnika migranata.[33] Na dan 30. aprila 2018. ILO je otvorio projektnu kancelariju u Kataru za praćenje i podršku primjenjivanja novih zakona o radu.[33][34]

U februaru 2019. Amnesty International je objavila da Katar ne ispunjava obećane reforme rada prije početka prvenstva, što je stav koji je FIFA podržala. Oni su takođe istakli da se zloupotrebe i dalje dešavaju.[35] U maju 2019. istraga britanskog časopisa Daily Mirror, otkrila je da su neki od 28.000 radnika na stadionima bili plaćeni 750 katarskih rijala mjesečno, što je ekvivalentno 190 funti mjesečno ili 99 penija na sat za tipičnu 48-časovnu sedmicu.[36] U oktobru 2019. godine, ILO je objavio da je Katar preduzeo korake naprijed u očuvanju prava radnika migranata.[37]

U aprilu 2020. vlada Katara je obezbijedila 824 miliona dolara za isplatu plata radnika migranata koji su bili u karantinu ili na liječenju od kovida 19.[38][39]

U avgustu 2020. katarska vlada je objavila da će nova mjesečna minimalna plata za sve radnike biti 1.000 rijala, odnosno 275 američkih dolara, što je povećanje u odnosu na prethodnu minimalnu platu.[40][41] Novi zakoni stupili su na snagu u martu 2021. godine.[42] ILO je objavio da je „Katar prva zemlja u regionu koja je uvela nediskriminatornu minimalnu platu, što je dio niza istorijskih reformi zakona o radu u zemlji“,[43] ali je grupa za kampanju — Migrantska prava, objavila da je nova minimalna plata preniska da bi zadovoljila potrebe radnika migranata sa visokim troškovima života u Kataru.[44] Takođe, poslodavci su bili obavezni da plate 300 rijala za hranu i 500 rijala za smještaj, ako to zaposlenima ne obezbijede direktno. Potvrda bez prigovora je uklonjena kako bi zaposleni mogli da mijenjaju posao bez saglasnosti sadašnjeg poslodavca. Takođe je formirana Komisija za minimalnu platu da provjeri primjenjivanje zakona.[45]

Fatma Samura, generalni sekretar FIFA, isticala je da radi na poboljšanju uslova rada u Kataru.

U februaru 2021. The Guardian je objavio izvještaj koristeći podatke iz ambasada i nacionalnih stranih biroa za zapošljavanje da bi procijenio broj mrtvih radnika migranata od kada je organizacija Svjetskog prvenstva dodijeljena Kataru.[46] Brojke koje je koristio The Guardian ne uključuju zanimanje ili mjesto rada, tako da smrtni slučajevi ne mogu da se povežu sa programom izgradnje infrastrukture za Svjetsko prvenstvo, uz napomenu da je „veoma značajan dio radnika migranata koji su umrli od 2011. bio samo u zemlji jer je Katar osvojio pravo da bude domaćin prvenstva.“[46][47]

U martu 2021. Hendriks Graszoden, dobavljač travnjaka za Svjetsko prvenstvo 2006. i za Evropska prvenstvo 2008. i 2016. godine, odbio je da snabdijeva Katar travnjacima za Svjetsko prvenstvo. Prema riječima portparola kompanije Gerdien Vloet, jedan od razloga za ovu odluku bile su optužbe za kršenje ljudskih prava.[48]

U izvještaju iz septembra 2021. Amnesty International je kritikovao Katar zbog toga što nije istražio smrt radnika migranata.[49]

U intervjuu za televiziju Al Jazeera iz decembra 2021. generalna sekretarka FIFA — Fatma Samura, izjavila je da je FIFA razvila opšti okvir za strukturiranje i usmjeravanje implementacije svojih odgovornosti i posvećenosti ljudskim pravima, objavljen 2017. godine,[50] a Katar je primijenio te preporuke.[51]

U februaru 2022. godine, meksička ekonomistkinja koja je radila za organizacioni komitet Katara za Svjetsko prvenstvo — Paola Šitekat, izjavila je da je morala da pobjegne iz Katara kako bi izbjegla moguću zatvorsku kaznu za vanbračni seks, nakon što je prijavila katarskim vlastima da je napadnuta, a oni su joj tražili da uradi test na nevinost.[52] U aprilu 2022. Katar je odustao od krivičnog postupka protiv nje, što je pozdravila organizacija Human Rights Watch i slučaj protiv nje je zatvoren.[53]

Na kongresu FIFA u Dohi u martu 2022, Liz Klavenes, čelnica fudbalskog saveza Norveške, kritikovala je FIFA što je dodijelila organizaciju prvenstva Kataru, navodeći različite kontroverze oko turnira. Ona je izjavila: „FIFA je 2010. godine dodjeljivala Svjetska prvenstva na neprihvatljiv način sa neprihvatljivim posljedicama. Ljudska prava, jednakost, demokratija: suštinski interesi fudbala nisu bili u početnih 11 sve do mnogo godina kasnije. Ova osnovna prava su pritisnuta na teren kao zamjene spoljnim glasovima. FIFA se pozabavila ovim pitanjima, ali je još dug put do toga.“[54][55] Hasan el Tavadi, generalni sekretar kandidature Katara za prvenstvo 2022. kritikovao je njene primjedbe zbog ignorisanja nedavnih reformi rada u zemlji.[55] U maju 2022. Amnesty International je optužila FIFA da gleda na drugu stranu dok hiljade migranata rade u uslovima „prinudnog rada”, tvrdeći da je FIFA trebalo da zahtijeva zaštitu rada kao uslov za organizaciju prvenstva.[56]

U avgustu 2022. katarske vlasti su uhapsile i deportovale preko 60 radnika migranata koji su protestovali zbog neisplate plata od strane njihovog poslodavca — Al Bandary International Group, velike građevinske i ugostiteljske firme. Neki od demonstranata, iz Nepala, Bangladeša, Indije, Egipta i Filipina, nisu dobili plate sedam mjeseci. Tijelo za radnička prava — Equidem, sa sjedištem u Londonu, objavilo je da je većina poslata kućama.[57] Ministarstvo rada Katara je saopštilo da isplaćuje radnike kompanije i preduzima dalje mjere protiv nje, nakon što je već bila pod istragom zbog neisplate plata.[58]

U septembru 2022. godine, Amnesty International je objavila rezultate ankete u kojoj je učestvovalo preko 17.000 fudbalskih navijača iz 15 zemalja. Prema anketi, 73% podržava ideju da FIFA iskoristi dio novca koji će prikupiti na Svjetskom prvenstvu 2022. za kompenzaciju radnicima migrantima u Kataru za kršenje ljudskih prava.[59] FIFA je odgovorila saopštenjem u kojem se konstatuje napredak u politici odnosa prema katarskim radnicima migrantima, objavivši: „FIFA će nastaviti svoje napore da omogući odštetu za radnike koji su možda bili štetno pogođeni radom u vezi sa Svjetskim prvenstvom, u skladu sa svojom politikom ljudskih prava i odgovornostima prema relevantnim međunarodnim standardima.“[60]

Dana 28. septembra 2022. danska kompanija za sportsku odjeću — Hummel, predstavila je „ublažene“ komplete reprezentacije Danske za prvenstvo, u znak protesta zbog brojnih kršenja ljudskih prava u Kataru. Jedan od kompleta opreme, uključuje crni alternativni komplet koji predstavlja „boju žalosti“, a koji se odnosi na spor između kompanije Hummel i organizatora Svjetskog prvenstva u Kataru, u kojem je Hummel tvrdio da su hiljade radnika migranata poginuli tokom izgradnje objekata.[61]

Kompanija Hummel je u objavi na društvenoj mreži Instagram napisala:

„Sa novim dresovima danske reprezentacije, željeli smo da pošaljemo dvostruku poruku. Oni nisu samo inspirisani Evropskim prvenstvom 1992. odajući počast najvećem fudbalskom uspjehu Danske, već i protestom protiv Katara i stanja ljudskih prava kod njih. Zbog toga smo ublažili sve detalje za nove dresove Danske za Svjetsko prvenstvo, uključujući naš logo i ikonične ševrone. Ne želimo da budemo vidljivi tokom turnira koji je koštao hiljade ljudi života. Navijamo za dansku reprezentaciju do kraja, ali to nije isto što i navijanje za Katar kao državu domaćina. Vjerujemo da sport treba da okuplja ljude. A kada nije, želimo da damo izjavu.“[62]

U oktobru 2022. mjesec dana prije početka prvenstva, Amnesty International je objavila da se i dalje krše prava radnika migranata.[63]

LGBT navijači[uredi | uredi izvor]

Piter Tačel je tražio da Fifa otkaže prvenstvo u Kataru zbog statusa LGBT+ navijača.

Pravni status homoseksualnosti u Kataru privukao je pažnju u medijima; istopolni seksualni odnosi između muškaraca su nezakoniti u Kataru, a prekršiocima prijeti novčana kazna i do sedam godina zatvora. Časopis Gay Times je objavio da nema poznatih slučajeva da je smrtna kazna izrečena za homoseksualne odnose u Kataru.[64] Predsjednik FIFA — Sep Blater, prvobitno je izjavio: „rekao bih da treba da se uzdrže od bilo kakvih seksualnih aktivnosti“;[65][66] naknadno je dodao: „mi [FIFA] ne želimo nikakvu diskriminaciju. Ono što želimo da uradimo je da otvorimo ovu igru svima i da je otvorimo za sve kulture i to je ono što radimo 2022. godine“.[67][68][69][70][71] Nakon glasina i navoda da će Katar uvesti „medicinske skrining testove“ kako bi „otkrivao“ i zabranio homoseksualcima ulazak u zemlju, LGBT aktivista Piter Tačel, izjavio je da FIFA sada nema opciju osim da otkaže prvenstvo u Kataru. Objavljeno je da takav test ne postoji, a kasnije je otkriveno da je taj prijedlog došao iz Kuvajta, a ne iz Katara.[72][73]

Dana 8. decembra 2020, Katar je najavio da će poštovati pravila FIFA o promovisanju tolerancije i da će zastave duginih boja biti dozvoljene na stadionima na prvenstvu. Izvršni direktor Svjetskog prvenstva 2022. — Naser el Kater, izjavio je: „Kada je riječ o duginim zastavama na stadionima, FIFA ima svoje smjernice, ona ima svoja pravila i propise, šta god da budu, mi ćemo ih poštovati.“[74]

Na dan 16. januara 2022. australijski gej fudbaler — Džoš Kavalo izjavio je: „ako stvari mogu da se promijene, mnogo života će biti bolje, tako da sam uzbuđen što ću vidjeti šta Katar može da uradi sa ovim Svjetskim prvenstvom i da li se zakoni mogu promijeniti. Mislim da je to fantastična prilika“.[75]

Izvršni direktor Fudbalskog saveza Engleske Mark Bulingem 21. septembra 2022. poručio je LGBT+ parovima da se neće suočiti s hapšenjem dok se drže za ruke ili se ljube u javnosti u Kataru.[76]

Klima[uredi | uredi izvor]

Kako se Svjetsko prvenstvo obično održava tokom ljeta na sjevernoj hemisferi, vrijeme u Kataru je zabrinjavalo fudbalske radnike, jer su temperature dostizale više od 50 stepeni celzijusa.[77] Dva doktora iz katarske sportske bolnice Aspetar u Dohi, koji su dali intervju u novembru 2010. za časopis Qatar Today, izjavili su da će klima biti problem, navodeći da će klima u regionu „uticati na nivoe performansi sa zdravstvenog stanovišta“ profesionalnih sportista, posebno fudbalera, kao i da bi vrijeme oporavka između utakmica bilo duže nego u umjerenoj klimi i da bi se, na terenu „pravilo više grešaka”. Osim toga, jedan od doktora je rekao da je potpuno privikavanje na katarsku klimu nemoguće.[78] Inspekcijski tim za procjenu ko će biti domaćin prvenstva, rekao je da Katar predstavlja „visok rizik“ zbog vremenskih prilika.[79] Blater je prvobitno odbacio kritike, ali je u septembru 2013. rekao da će izvršni komitet FIFA procijeniti izvodljivost da se prvenstvo održi zimi umjesto ljeti.[80]

Odredbe unutar stadiona[uredi | uredi izvor]

Izvršni direktor kandidature Katara Hasan el Tavadi izjavio je da „toplina nije i neće biti problem“.[81] Na zvaničnom sajtu kandidature Katara napisano je:

Svaki od pet stadiona će iskoristiti snagu sunčevih zraka kako bi obezbijedio hladno okruženje za igrače i navijače, pretvarajući solarnu energiju u električnu energiju, koja će se zatim koristiti za hlađenje navijača i igrača na stadionima. Kada se utakmice ne održavaju, solarne instalacije na stadionima će izvoziti energiju u električnu mrežu. Tokom utakmica, stadioni će crpiti energiju iz mreže. Ovo je osnova za stadionsku ugljičnu neutralnost. Zajedno sa stadionima, planiramo da tehnologije hlađenja koje smo razvili učinimo dostupnim drugim zemljama u vrućim klimatskim uslovima, tako da i oni mogu da budu domaćini velikih sportskih događaja.[82]

Svjetsko prvenstvo zimi[uredi | uredi izvor]

Žerom Valke, bivši generalni sekretar Fife, prvi je istakao da će se prvenstvo igrati u toku zime.

Ideja o organizovanju prvenstva zimi, smatrana je kontroverznom; Blater je izjavio da se prvenstvo neće održati u januaru ili februaru, jer bi moglo bi da bude u sukobu sa Zimskim olimpijskim igrama 2022,[83] dok su drugi izrazili zabrinutost zbog održavanja u novembru ili decembru, jer bi mogao da bude u sukobu sa sezonom Božića, iako u Kataru živi pretežno muslimansko stanovništvo.[84] Premijer liga je izrazila zabrinutost zbog pomjeranja prvenstva tokom zime na sjevernoj hemisferi, jer bi to moglo da ometa lokalne lige. Predsjednik fudbalskog saveza Engleske — Greg Dajk, nedugo nakon što je stupio na poziciju 2013. godine, izjavio je da je spreman da podrži da se prvenstvo održi zimi ili da se premjesti u drugu zemlju.[85] Član izvršnog komiteta FIFA — Teo Cvanciger, izjavio je da je dodjeljivanje Svjetskog prvenstva pustinjskoj državi Katar, bila „očigledna greška“ i da bi bilo kakvo potencijalno prebacivanje na održavanje zimi bilo neizvodljivo zbog uticaja na glavne evropske domaće lige.[86] A nakon Cvancigera, Sep Blater, tadašnji predsjednik FIFA, takođe je izjavio da je dodjeljivanje prvenstva Kataru bilo greška,[87][88] navodeći osim problema sa vrućinom, „političke i geopolitičke realnosti“.[89]

U oktobru 2013. godine, radna grupa je dobila zadatak da razmotri alternativne datume i da izvještava poslije Svjetskog prvenstva 2014. u Brazilu.[90] Početkom 2014. godine, generalni sekretar FIFA — Žerom Valke, preduhitrio je radnu grupu, izjavivši: „iskreno, mislim da će se to dogoditi između 15. novembra i kraja decembra, jer je tada vrijeme povoljnije. Više liči na proljeće u Evropi.“[91] Sa njegovom izjavom se nisu slagali neki čelnici FIFA, zbog mogućeg sukoba sa sezonom Božića, a potpredsjednik FIFA — Džim Bojs, na njegovu izjavu odgovorio je: „to apsolutno nije odlučeno što se tiče izvršnog komiteta. Dogovoreno je da se svi zainteresovani sastanku, svi akteri bi trebalo da daju svoj doprinos i tada bi odluka bila donesena, a ta odluka, koliko ja razumijem, neće biti donijeta do kraja 2014. ili sastanka Izvršnog odbora u martu 2015. Kako stvari stoje, ostaće na ljetu, a odluka se očekuje do kraja 2014. ili marta 2015. godine.“[92] Druga opcija za rješavanje problema sa toplotom bila je promjena datuma održavanja prvenstva tokom zime na sjevernoj hemisferi, kada bi klima u Kataru bila hladnija. Ta opcija se pokazala jednako problematičnom, jer bi to poremetilo kalendar brojnih domaćih liga, posebno u Evropi.[86]

Član Izvršnog komiteta FIFA — Franc Bekenbauer, izjavio je da bi Kataru moglo da bude dozvoljeno da bude domaćin prvenstva zimi. Prijedlog je obrazložio time da bi Katar štedio novac koji bi inače potrošili na hlađenje stadiona, izjavivši: „trebalo bi razmisliti o drugom rješenju. U januaru i februaru tamo imate ugodnih 25 °C. „Katar je pobijedio na glasanju i zaslužuje fer šansu kao prvi domaćin sa Bliskog istoka“.[93] Na ceremoniji u Kataru povodom dodjele Svjetskog prvenstva, Blater se složio da je ta sugestija vjerodostojna,[94] ali je FIFA kasnije pojasnila da ću svaku promjenu u odnosu na poziciju kandidature za utakmice od juna do jula morati da predloži domaćin prvenstva.[95] Bekenbauer je kasnije dobio zabranu bilo kakve aktivnosti vezane za fudbal na 90 dana, od strane FIFA, nakon što je odbio da sarađuje u istrazi podmićivanja.[96]

Ideju o održavanju prvenstva tokom zime u Evropi, podržao je predsjednik UEFA — Mišel Platini, koji je istakao da je spreman da u skladu sa tim preuredi evropska klupska takmičenja. Platini je na glasanju za izbor domaćina dao glas Kataru, za organizaciju prvenstva tokom ljeta.[97] Blater je takođe izjavio da uprkos klimatizovanim stadionima, prvenstvo predstavlja više od samih utakmica i da uključuje druge kulturne događaje i u vezi sa tim, on je postavio pitanje da li navijači i igrači mogu da budu dio toga na ljetnjim temperaturama.[98]

Frenk Loui, predsjednik fudbalskog saveza Australije, protivio se održavanju prvenstva tokom zime, zbog uticaja na domaće lige.

Pored primjedbi evropskih liga, Frenk Loui, predsjednik fudbalskog saveza Australije, izjavio je da bi promjena datuma prvenstva sa ljeta na zimu poremetila raspored A lige i rekao je da će tražiti obještećenje od FIFA ukoliko donese takvu odluku.[99] Ričard Skudamor, izvršni direktor Premijer lige, izjavio je da će razmotriti tužbu protiv FIFA, jer bi taj potez ometao popularni program Premijer lige za Božić i Novu godinu.[100]

Objavljeno je da je FIFA u septembru 2013. godine, vodila razgovore sa emiterima o odluci da promijeni datum održavanja prvenstva, jer bi to moglo da izazove potencijalne sukobe sa drugim zakazanim televizijskim programima. Televizijska mreža Fox Broadcasting Company, koja je platila 425 miliona dolara za pravo na emitovanje Svjetskih prvenstava 2018. i 2022. u SAD, kasnije je izrazila nezadovoljstvo zbog moguće promjene datuma, jer bi održavanje zimi bilo u sukobu sa NFL sezonom, koja se 6održava u istom periodu. Oni su istakli da su kupili prava uz dogovor da će se prvenstvo održati na ljeto, a ako se promjena ipak dogodi, oni će tražiti kompenzaciju.[101] Dana 12. februara 2015, FIFA je dodijelila mreži Fox Broadcasting Company prava na Svjetsko prvenstvo 2026. godine, a da nije pokrenula proces nadmetanja sa mrežama ESPN, NBC i drugim zainteresovanim emiterima u SAD.[102] Ričard Sandomir iz časopisa The New York Times, objavio je da je FIFA to uradila kako bi izbjegla da ih Fox tuži sudovima u SAD, što bi prema američkom pravnom sistemu moglo da natjera FIFA da otvori svoje knjige i razotkrije svaku moguću korupciju.[103] Den Roan, sportski urednik za BBC, izjavio je: „FIFA nije važno da li su rivalske mreže ESPN i NBC možda htjele da se nadmeću ili da li bi više novca moglo biti generisano za dobrobit sporta da je održan odgovarajući proces. Kao i uvijek, činilo se da se FIFA brinula o sebi“.[104]

Dana 24. februara 2015. najavljeno je da će prvenstvo biti održano zimi, a planirano je da se održi između novembra i decembra. Komentatori su istakli da će sukob sa sezonom Božića vjerovatno izazvati poremećaje, a istakli su i zabrinutost zbog toga koliko će prvenstvo biti kratko. Objavljeno je da će i Afrički kup nacija 2023. takođe biti pomjeren sa januara na jun, kako bi se izbjeglo da afrički igrači igraju dva turnira u kratkom periodu, iako monsunska kišna sezona u zemlji domaćinu Gvineji počinje otprilike u to vrijeme.[105]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Na otvaranju predstavništva organizacije International Association of Public Transport (UITP) u Kataru, Jasim bin Saif el Sulaiti, ministar saobraćaja, izjavio je: „Katar trenutno radi na razvoju napredne saobraćajne infrastrukture u zemlji, koja ne samo da će nam pomoći da se pripremimo za domaćinstvo Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. već će biti nasljeđe za naš narod i našu zemlju. Doha metro, mreža sa četiri integrisane linije pokrivala bi 233 km i 96 stanica. U prvoj fazi, mreža bi se kretala u dužini od 84 km i uključivala bi 38 stanica do 2019. U Lusailu bi postojala mreža za laki željeznički saobraćaj, Lusail LRT, sa 32 km pruga i 35 stanica. Projekat je povezan sa mrežom Doha metro.“[106]

Ulice i autoputevi[uredi | uredi izvor]

Urednik časopisa BQ, napisao je 2014. godine: „Katar trenutno ima oko 2.500 km autoputeva, a izrađen je plan za 8.500 km do 2020. pored autobuskih linija javnog prevoza.“[107] On je citirao Jasima bin Saifa el Sulaitija, ministra saobraćaja, koji je izjavio: „lokalni putevi se sada protežu do područja koje pokriva 9.500 km i predviđeni plan je da se ovo područje poveća na 34.000 km 2020. godine. trenutno ima 160 mostova koji povezuju puteve i očekuje se da će broj mostova dostići 200 do 2020. godine, uz povećanje broja tunela sa sadašnjeg na 32 u budućnosti.“[106]

Javni prevoz[uredi | uredi izvor]

Urednik časopisa BQ, napisao je 2014. godine: „u toku je rad na poboljšanju javnog autobuskog prevoza i infrastrukture i napravljen je plan akcije za period od pet godina“. On je citirao Jasima bin Saifa el Sulaitija, ministra saobraćaja, koji je izjavio: „Katar je izdvojio 5 milijardi rijala u narednih pet godina za razvoj trenutnog broja od 400 autobusa u kompaniji za javni prevoz, u mrežu od 2.000 autobusa.“[106]

Troškovi[uredi | uredi izvor]

Ali ibn el Husein, jordanski princ, predlagao je da se prvenstvo održava u još nekoliko država kako bi cijeli region bio uključen.

Prema nekim procjenama, Svjetsko prvenstvo će koštati Katar oko 138 milijardi funti, što je oko 60 puta više od 3,5 milijardi dolara koliko je Južnoafrička Republika potrošila na Svjetsko prvenstvo 2010.[108] Nikola Riter, njemački pravni red se Tvrdnja sja bi mu se ni ce sei finansijski analitičar, rekao je na samitu investitora održanom u Minhenu da će 107 milijardi funti biti potrošeno na stadione i objekte, a još 31 milijarda na saobraćajnu infrastrukturu. Riter je rekao da će 30 milijardi funti biti potrošeno na izgradnju klimatizovanih stadiona, a 48 milijardi na objekte za trening i smještaj za igrače i navijače. Planirano je da bude potrošeno oko 28 milijardi na stvaranje novog grada pod nazivom Lusail, koji će okruživati stadion Lusail Ajkonik, domaćina utakmica otvaranja i finala prvenstva.[109]

Prema izvještaju koji je u aprilu 2013. objavila kompanija Merrill Lynch, odjeljenja za investiciono bankarstvo Bank of America]] ≠i organizatori u Kataru, zatražili su od FIFA da odobri manji broj stadiona zbog rastućih troškova.[110] Bloomberg L.P. je objavio da Katar želi da smanji broj stadiona na 8 ili 9 sa prvobitno planiranih 12.[111] U izvještaju objavljenom 9. decembra 2010. Blater je naveo da bi susjedi Katara mogli da budu domaćini nekih utakmica tokom prvenstva, ali nijedna posebna država nije navedena u izvještaju.[112] Blater je dodao da svaku takvu odluku prvo mora da donese Katar, a zatim da je odobri izvršni komitet FIFA.[94] Jordanski princ — Ali bin el Husein, izjavio je za australijski Associated Press da bi održavanje utakmica u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i vjerovatno Saudijskoj Arabiji, pomoglo da se ljudi iz regiona uključe tokom prvenstva.[113]

Kulturna i politička pitanja[uredi | uredi izvor]

Katar i fudbal[uredi | uredi izvor]

Sebastijan Sirija, jedan od naturalizovanih fudbalera u reprezentaciji Katara.

U vrijeme kada je dobio organizaciju prvenstva 2010. godine, Katar je bio na 113. mjestu na FIFA rang listi,[114] a nikada ranije se nije kvalifikovao na Svjetsko prvenstvo.[115] Najbolji rezultat koji je do tada ostvario na Azijskom kupu, bila je prva eliminaciona faza — četvrtfinale 2000. kada je prošao grupu sa trećeg mjesta i ispao od Kine.[116] Najveći uspjeh na turnirima bilo mu je osvajanje Kupa Persijskog zaliva, koji je osvojio dva puta, oba kao domaćin.[117] Od kada je izabran za domaćina Svjetskog prvenstva, osvojio je Kup Persijskog zaliva po treći put 2014.[118] i Azijski kup 2019.[119] Katar će biti najmanja zemlja domaćin Svjetskog prvenstva, četiri puta manji od domaćina prvenstva 1954. — Švajcarske.[120] Takođe, do 2010. godine, kada je izabran za domaćina, Katar je imao stalnu populaciju manju od milion ljudi, što je manje od 1,7 miliona stanovnika koje je imao domaćin prvenstva 1930. — Urugvaj, ali se do 2019. populacija Katara povećala na preko 2,5 miliona stanovnika.[121] Ove činjenice su neke navele da dovode u pitanje snagu fudbalske kulture u Kataru i da li ih je to učinilo neprikladnim domaćinima Svjetskog prvenstva.[122]

Fudbalski savez Katara je postao poznat po tome što naturalizuje igrače iz stranih zemalja da igraju za reprezentaciju.[123][124] Najpoznatiji naturalizovani igrači su Sebastijan Sorija koji je rođen u Urugvaju,[125] kao i dva igrača rođena u Brazilu — Luis Žunior i Emerson Šejk, koji je prije toga nastupao za reprezentaciju Brazila do 20 godina.[126] Fudbalski savez Katara je ranije pokušavao da podstakne igrače iz drugih država, koji nisu debitovali za reprezentaciju, da pređu da igraju za Katar. Među njima su bila i trojica brazilskih igrača koji su tada igrali u Njemačkoj — Ailton, Dede i Leandro 2004. godine, od kojih niko nikada nije igrao u Kataru niti je imao druge veze sa Katarom, a koje je savez pokušao da angažuje kako bi pomogli reprezentaciji da se kvalifikuje na Svjetsko prvenstvo 2006.[127] FIFA je blokirala te poteze i pooštrila uslove za kvalifikovanje za nacionalne timove.[128][129]

Alkohol[uredi | uredi izvor]

Hasan Abdula el Tavadi, izvršni direktor kandidature Katara, izjavio je da će muslimanska država takođe dozvoliti konzumaciju alkohola tokom prvenstva.[130][131] Objavljeno je da će biti uspostavljene posebne zone za navijače, u kojima će moći da se kupi alkohol.[132][133][134] Iako iseljenici mogu da kupuju alkohol, a određena preduzeća mogu da prodaju alkohol uz dozvolu, piće u javnosti nije dozvoljeno jer je pravni sistem Katara zasnovan na šerijatu.[135]

U februaru 2022. godine, izvršni direktor za komunikacije u vrhovnom komitetu — Fatma el Nuaimi, izjavila je u intervjuu da će alkohol biti dostupan u određenim zonama za navijače izvan stadiona i na drugim katarskim zvaničnim ugostiteljskim objektima.[136] Objavljeno je da će proizvodi Badvajzer biti dostupni unutar stadiona.[137]

U julu 2022. objavljeno je da će navijačima biti dozvoljeno da unose alkoholna pića na stadione, ali se alkoholna pića neće prodavati na samim stadionima. Kasnije je objavljeno da se planovi još dovršavaju.[138]

Plasman Izraela na prvenstvo[uredi | uredi izvor]

Šef katarske delegacije za kandidaturu je izjavio da će Izrael, ako se kvalifikuje, moći da se takmiči na Svjetskom prvenstvu, uprkos tome što Katar ne priznaje državu Izrael.[131][133][139] Izrael je u grupi F kvalifikacija završio na trećem mjestu i nije se plasirao na prvenstvo.[140]

Kontroverze o korupciji[uredi | uredi izvor]

Nakon dodjele organizacije prvenstva Kataru, pojavile su se brojne optužbe za podmićivanje ili korupciju u postupku izbora domaćina, koji uključuju članove Izvršnog odbora FIFA.[141]

2011.[uredi | uredi izvor]

U maju 2011. godine navodi o korupciji u okviru visokih zvaničnika FIFA, pokrenuli su pitanja legitimiteta održavanja prvenstva u Kataru. Prema tadašnjem potpredsjedniku FIFA — Džeku Vorneru, objavljen je mejl o mogućnosti da je Katar „kupio“ Svjetsko prvenstvo podmićivanjem preko Mohameda bin Hamama, koji je tada bio predsjednik Azijske fudbalske konfederacije. Zvaničnici kandidature Katara, odbacili su bilo kakve malverzacije.[142] Uzbunjivač, za koga je kasnije otkriveno da je Faedra Almahid, izjavio je da je Katar uplatio 1,5 miliona dolara na račune nekoliko afričkih zvaničnika.[143] Ona je kasnije povukla svoje tvrdnje o podmićivanju, navodeći da ih je izmislila da bi mogla da se osveti komitetu za organizaciju prvenstva, zbog smanjenja njenog posla sa njima. Takođe je negirala da je bila izložena bilo kakvom pritisku da bi povukla svoju izjavu.[144] FIFA je potvrdila da je dobila mejl od nje u kojem povlači svoje optužbe.[145]

2014/15.[uredi | uredi izvor]

Džek Vorner (desno), optužen je da je primio mito da bi Katar dobio organizaciju prvenstva.

U martu 2014. godine, objavljeno je da je firma povezana sa uspješnom kandidaturom Katara, platila članu odbora FIFA — Džeku Vorneru i njegovoj porodici oko dva miliona dolara. Časopis The Daily Telegraph, objavio je da američki FBI istražuje Vornera i njegove navodne veze do kandidature Katara.[146]

Na dan 1. juna 2014. godine, časopis The Sunday Times, objavio je da su dobili dokumentaciju, uključujući mejlove, pisma, slova i bankovne transfere koji su navodno dokazali da je Bin Hamam platio više od 5 miliona dolara fudbalskim zvaničnicima da podrže kandidaturu Katara. Bin Hamam i svi ostali koji su bili optuženi za prihvatanje mita, negirali su optužbe.[147]

Kasnije u junu 2014. godine, direktor kompanije Qatar Airways — Akbar el Baker, dao je intervju njemačkim medijima, u kojem je naveo da optužbe dolaze od onih koji su vođeni zavišću i nepovjerenjem u Katar i ne žele da se prvenstvo održi tamo, kao i da zemlja nije dobila poštovanje koje zaslužuje zbog svojih napora da organizuje Svjetsko prvenstvo. On je takođe izjavio da emir Katara strogo kažnjava i zabranjuje slučajeve korupcije i podmićivanja, sa politikom nulte tolerancije.[148]

U intervjuu objavljenom 7. juna 2015. godine, Domeniko Skala, šef Odbora za reviziju i usaglašenost FIFA, izjavio je da postoje dokazi da su domaćinstva Kataru i Rusiji dodijeljena samo zbog kupovine glasova i da se mogu otkazati.[149][150]

Izvještaj o istrazi Etičkog odbora FIFA[uredi | uredi izvor]

Majkl Garsija, koga je FIFA postavila kao nezavisnog istražitelja u vezi podmićivanja.

Godine 2014. FIFA je imenovala Majkla Garsiju kao svog nezavisnog etičkog istražitelja, da bi se razmotrili navodi podmićivanja protiv Katara i Rusije, domaćina Svjetskih prvenstava 2018. i 2022. Garsija je istraživao svih devet kandidatura i 11 zemalja koje su bile uključene u ponude za organizaciju prvenstava 2018. i 2022. a takođe je razgovarao sa svim osobama povezanim sa kandidaturama i tražio od svjedoka da istupe sa dokazima.[151] Na kraju istrage, on je podnio izvještaj sa 430 stranica u septembru 2015. godine. Upravljačko tijelo FIFA je zatim angažovalo njemačkog sudiju Hansa Joahima Ekerta, koji je pregledao i predstavio sažetak izvještaja na 42 stranice. On je u svom sažetku objavio da Katar i Rusija nisu bili umiješani u navodno podmićivanje, uz napomenu da je Katar „postavio akademiju Aspire sports u centar kandidature na značajne načine“, ali nije „kompromitovao integritet“ ukupnog procesa kandidature.[152] Garsija je reagovao nakon nekoliko sati, navodeći da je sažetak „materijalno nepotpun“ i sa „pogrešno predstavljenim činjenicama i zaključkom“.[152] Godine 2017. njemački novinar Peter Rozberg, koji je tvrdio da je na društvenoj mreži Facebook objavio da sažetak izvještaja „ne daje dokaz da je Svjetsko prvenstvo 2018. ili 2022. godine kupljeno“ i izjavio je da će on objavljivati potpuni izvještaj malo po malo. To je primoralo FIFA da objavi originalni izvještaj istražitelja Garsije. Prema izvještaju, nema nikakvih dokaza o korupciji protiv domaćina prvenstva 2022. ali je objavljeno da su kandidati testirali pravila ponašanja do granice.[153]

2019.[uredi | uredi izvor]

U januaru 2019. Bonita Mersijades, uzbunjivač iz kandidature Australije za Svjetsko prvenstvo 2022. objavila je knjigu u kojoj se navodi da su u mjesecima prije glasanja u decembru 2010. rukovodioci FIFA bili privatno zabrinuti da bi pobjeda Katara ostavila finansijski manjak za vladajuće tijelo 2022. zbog čega su sklopili posao prema kojem je Al Jazeera (sada beIN Sports) pristala na tajni dogovor da plati 100 miliona dolara ako Katar pobijedi na izboru. Prema knjizi, posao se dogodio uz učešće i znanje Žeroma Valkea, generalnog sekretara FIFA u to vrijeme, kome je kasnije zabranjeno da se bavi fudbalom na devet godina zbog korupcije. The Mail on Sunday je uputio pitanje televiziji beIN Sports o optužbama, čiji je portparol okarakterisao bonus kao „proizvodne doprinose“ koji su „standardna tržišna praksa i koju emiterima često nameću sportski savezi i nosioci sportskih prava“.[154]

Mišel Platini, bivši predsjednik Uefe, suspendovan je doživotno iz fudbala zbog korupcije.

Prema procurjelim dokumentima do kojih je došao The Sunday Times, katarska državna televizija — Al Jazeera, tajno je ponudila FIFA 400 miliona dolara za prava na emitovanje, samo 21 dan prije nego što je objavljeno da će Katar biti domaćin prvenstva 2022. Ugovor je takođe dokumentovao tajni televizijski dogovor između FIFA i katarskih državnih medija koji su prenosili televiziju Al Jazeera, da će 100 miliona dolara takođe biti uplaćeno na određeni račun FIFA samo ako Katar pobijedi na glasanju 2010. Dodatnih 480 miliona dolara je takođe ponudila Vlada države Katar, tri godine nakon početne ponude, čime je ukupna ponuda Katara za domaćinstvo prvenstva 2022. iznosila 880 miliona dolara. Dokumenti su kasnije postali dio istrage švajcarske policije o podmićivanju.[155][156] FIFA je odbila da komentariše istragu i odgovorila je mejlom časopisu The Sunday Times, napisavši: „navode povezane sa kandidaturom za FIFA Svjetsko prvenstvo 2022. već je opširno komentarisala FIFA, koja je u junu 2017. objavila Garsijin izveštaj u potpunosti na sajtu Fifa.com. Štaviše, imajte na umu da je FIFA podnijela krivičnu prijavu Kancelariji državnog tužioca Švajcarske, koja je još u toku. FIFA je sarađivala i nastaviće da sarađuje sa vlastima.“[154][155] Portparol televizije beIN Sports je u jednoj izjavi za medije izjavio da kompanija neće „reagovati na nepotkrijepljene ili neobuzdane spekulativne optužbe.“[157]

Damijan Kolins, član parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva i predsjednik britanskog parlamentarnog odbora, pozvao je da se uplate od strane Al Jazeera zamrznu i pokrenuo je istragu o ugovoru pošto on „izgleda da je u očiglednom kršenju pravila“.[154]

Bivšeg predsjednika Uefe Mišela Platinija uhapsila je francuska policija 18. juna 2019. zbog postojanja sumnje u vidu pravičnosti dodjele organizacije prvenstva Kataru. On je pritvoren u Kancelariji za borbu protiv korupcije pravosudne policije van Pariza. Hapšenje je predstavljalo prvi značajni javni potez u istrazi o korupciji koju je dvije godine ranije pokrenula organizacija Parquet National Financier, koja je odgovorna za sprovođenje zakona protiv teškog finansijskog kriminala.[158][159]

Bojkot[uredi | uredi izvor]

Od strane klubova[uredi | uredi izvor]

Norveški fudbalski klub Tromse objavio je saopštenje u kojem poziva na bojkot Svjetskog prvenstva 2022. poslije izvještaja o „savremenom ropstvu” i „alarmantom broju smrtnih slučajeva” između ostalih zabrinutosti koje su iskazali u saopštenju. Klub je pozvao Fudbalski savez Norveške da podrži takav bojkot.[160]

Rajnhard Grindel, predsjednik fudbalskog saveza Njemačke, isticao je da Njemačka razmišlja o bojkotu prvenstva.

Reagujući na diplomatsku krizu u Kataru 2017. godine, Rajnhard Grindel, predsjednik Fudbalskog saveza Njemačke, izjavio je sledeće u junu 2017: „Fudbalski savezi svijeta treba da zaključe da se veliki turniri ne mogu održavati u zemljama u kojima se krše ljudska prava. Fudbalski savez Njemačke će razgovarati sa Uefom i Saveznom vladom Njemačke kako bi procijenio da li da bojkotuje prvenstvo u Kataru 2022.“[161] Dana 26. marta 2021. godine, Fudbalski savez Njemačke objavio je da se protivi bojkotu prvenstva, ali da će njihovi igrači učestvovati u kampanji za unapređenje ljudskih prava za sve.[162][163][164] Istog dana, selektor reprezentacije Belgije Roberto Martinez izjavio je za CNN da bi bila velika greška bojkotovati prvenstvo.[165]

Dana 20. juna 2021. godine, Fudbalski savez Norveške, na vanrednom kongresu, odlučio je da ne bojkotuje prvenstvo 2022.[166]

Dana 20. oktobra 2021. godine, Deutsche Welle je objavio da je Fudbalski savez Njemačke u intervjuu na svojoj veb-stranici naveo da Njemačka neće bojkotovati prvenstvo 2022. Potpredsjednik saveza Piter Piters izjavio je: „Katar je zabilježio mnogo pozitivnih pomaka u poslednjih nekoliko godina i uloga fudbala je da podrži taj razvoj.”[167][168]

Dana 27. marta 2022. godine, održan je Četvrti strateški dijalog na visokom nivou između Države Katar i Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv terorizma, gdje je sporazum produžen na još tri godine. Prema izvještaju kancelarije, Katar je ostao drugi najveći donator u kampanji među 35 drugih donatora.[169]

Invazija Rusije na Ukrajinu[uredi | uredi izvor]

Nakon invazije Ruske Federacije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Fifa je objavila da utakmice neće moći da se igraju u Rusiji, ali da će reprezentacija Rusije moći da učestvuje u plej-ofu za plasman na prvenstvo, nakon čega su Poljska, Češka, Švedska i Engleska, objavile da neće igrati protiv Rusije.[170]

Fifa je 27. februara 2022. uvela brojne sankcije koje utiču na učešće Rusije u međunarodnom fudbalu. Rusiji je zabranjeno da bude domaćin međunarodnih takmičenja, a reprezentaciji je naređeno da sve domaće utakmice igra bez prisustva publike u neutralnim zemljama. Fudbalska reprezentacija Rusije nije smjela da se takmiče pod imenom, zastavom ili himnom Ruske Federacije što je bilo slično situaciji s kojom su se suočavali ruski sportisti na Olimpijskim igrama 2020. i drugim sportskim događajima.[171] Tim bi se takmičio pod skraćenicom svog fudbalskog saveza — „RFU” umjesto „Rusija”.[172] Narednog dana, Fifa je odlučila da suspenduje Rusiju iz međunarodnih takmičenja do daljeg, uključujući njeno učešće na Svjetskom prvenstvu 2022.[173]

Neki posmatrači su, iako su odobravali suspenziju Rusije, istakli da Fifa nije kaznila Saudijsku Arabiju zbog njene vojne intervencije u Jemenu,[174] Katar zbog kršenja ljudskih prava,[175][176] kao i Sjedinjene Država zbog invazije izvršene na Irak i izazivanja rata u toj zemlji.[177]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „One year to go, Qatar 2022: first FIFA World Cup™ in Middle East and Arab World”. fifa.com. 20. 11. 2021. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  2. ^ Morgan, Ewan (2. 4. 2019). „Why Does Morocco Keep Bidding, And Failing To Host The World Cup?”. thesefootballtimes.co. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  3. ^ „FIFA Accused of Asking for Bribe to Support Egypt's Bid for 2010 World Cup”. moroccoworldnews.com. 21. 4. 2015. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  4. ^ Vesty, Marc (17. 3. 2009). „The race to host World Cup 2018 and 2022”. bbc.co.uk. London: BBC Sport. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  5. ^ „Qatar 2022 announces Bid Committee leadership”. Dubai Chronicle. 25. 3. 2009. Arhivirano iz originala 2. 6. 2009. g. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  6. ^ „Qatar launch "unity" bid to stage 2022 World Cup finals”. ESPN. 17. 5. 2009. Arhivirano iz originala 27. 4. 2011. g. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  7. ^ „Qatar 2022 FIFA World Cup Bid TV Commercial”. YouTube. 15. 11. 2009. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  8. ^ „Russia and Qatar awarded 2018 and 2022 FIFA World Cups”. FIFA.com. 2. 12. 2010. Arhivirano iz originala 5. 12. 2010. g. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  9. ^ Krušec, Katarina (15. 11. 2021). „Što vatrene čeka u Kataru: Optužuju ih za kršenje ljudskih prava, a 1480 puta je manji od Rusije”. vecernji.hr. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  10. ^ „Katar kupio domaćinstvo Mundijala za 1.400.000 evra?!”. mozzartsport.com. 18. 3. 2014. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  11. ^ „Fifa određuje termine za Mundijal u Kataru”. politika.rs. 18. 3. 2015. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  12. ^ Manfred, Tony (1. 3. 2015). „14 reasons the Qatar World Cup is going to be a disaster”. Yahoo! Sports. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  13. ^ „Qatar: Migrant Construction Workers Face Abuse”. hrw.org. 12. 6. 2012. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  14. ^ „Qatar Events of 2021”. hrw.org. 18. 11. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  15. ^ „Qatar Events of 2021”. refworld.org. United States Department of State. 20. 6. 2014. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  16. ^ „Qatar: Repressive new law further curbs freedom of expression”. amnesty.org. 20. 1. 2020. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  17. ^ „Qatar: Types of criminalisation”. humandignitytrust.org. 7. 2. 2019. Pristupljeno 17. 10. 2022. 
  18. ^ „Death penalty 2020: Despite Covid-19, some countries ruthlessly pursued death sentences and executions”. amnesty.org. 21. 4. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  19. ^ a b v g Montague, James (1. 5. 2013). „Desert heat: World Cup hosts Qatar face scrutiny over 'slavery' accusations”. CNN. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  20. ^ Morin, Richard (12. 4. 2013). „Indentured Servitude in the Persian Gulf”. The New York Times. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  21. ^ „Qatar: End corporate exploitation of migrant construction workers”. Amnesty International. 17. 11. 2013. Arhivirano iz originala 7. 12. 2014. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  22. ^ Pattisson, Pete (25. 9. 2013). „Revealed: Qatar's World Cup 'slaves'”. The Guardian (UK). Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  23. ^ Pattisson, Pete; Khalili, Mustafa (25. 9. 2013). „Qatar: the migrant workers forced to work for no pay in World Cup host country – video”. The Guardian (UK). Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  24. ^ „Qatar World Cup: Stadium builders working in 'sub-human' conditions”. The Daily Telegraph. London. 6. 4. 2014. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  25. ^ Jončić, Saša (26. 9. 2013). „"Gardijan": Tokom radova za SP u Kataru stradala 44 radnika iz Nepala!”. vijesti.me. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  26. ^ Saraswathi, Vani (6. 11. 2016). „Qatar's Kafala reforms: A ready reckoner - Migrant RightsMigrant Rights”. Migrant Rights. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  27. ^ „Still Slaving Away”. The Economist. 6. 6. 2015. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  28. ^ „evidence of forced labour on the Qatar 2022 World Cup infrastructure project”. ESPN. Arhivirano iz originala 26. 09. 2013. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  29. ^ a b Weaver, Matthew (18. 5. 2015). „Fifa to investigate arrest of BBC news team in Qatar”. The Guardian. Arhivirano iz originala 20. 9. 2016. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  30. ^ „Qatar 2022: 'Forced labour' at World Cup stadium”. BBC News. 31. 3. 2016. Arhivirano iz originala 17. 11. 2020. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  31. ^ „Qatar World Cup workers' rights to improve with end of kafala system, claims union”. The Guardian. 25. 10. 2017. Arhivirano iz originala 3. 11. 2017. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  32. ^ „Emir issues law to protect ights of Domestic workers”. Qatar Tribune webmaster. 23. 8. 2017. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  33. ^ a b „ILO inaugurates its first project office in Qatar”. ilo.org. 30. 4. 2018. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  34. ^ „Technical cooperation between ILO and Qatar on workers rights; threat of Commission of Inquiry eases”. Business & Human Rights Resource Centre (na jeziku: španski). Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  35. ^ „World Cup 2022: Qatar 'falling significantly short' on reforms”. bbc.com. 6. 2. 2019. Arhivirano iz originala 6. 8. 2020. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  36. ^ Armstrong, Jeremy (20. 5. 2019). „Qatar World Cup stadium migrant workers being paid as little as 82p-an-hour”. Daily Mirror. Arhivirano iz originala 24. 5. 2019. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  37. ^ „New labour laws in Qatar benefiting migrant workers a 'momentous step forward': ILO”. un.org. 17. 10. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  38. ^ „Qatar to pay sick worker's wages amid labour-camp lockdowns - News - GCR”. globalconstructionreview.com. 2. 4. 2020. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  39. ^ „Qatar to pay workers in quarantine full salaries”. aljazeera.com. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  40. ^ „GCO highlights various labour reforms introduced by Qatar”. thepeninsulaqatar.com. 20. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  41. ^ „Qatar extends minimum wage to all”. Arab News. 20. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  42. ^ „Qatar's labour reforms outstanding, tangible”. Gulf-Times. 10. 4. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  43. ^ „Qatar's new minimum wage enters into force”. ilo.org. 19. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  44. ^ „Qatar Extends Minimum Wage To All As World Cup Looms”. Agence France Presse. 20. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  45. ^ „Qatar sets minimum wage, removes NOC for changing jobs”. thepeninsulaqatar.com. 30. 8. 2020. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  46. ^ a b „Revealed: 6,500 migrant workers have died in Qatar since World Cup awarded”. theguardian.com. 23. 2. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  47. ^ Garner-Purkis, Zak (23. 2. 2021). „Qatar migrant death rate revealed: 'more than 6,500 workers die since World Cup win'”. Construction News. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  48. ^ „Hersteller will keinen Rasen für WM in Katar liefern”. pnp.de (na jeziku: njemački). dpa. 12. 3. 2021. Arhivirano iz originala 12. 3. 2021. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  49. ^ „Qatar: "In the prime of their lives": Qatar's failure to investigate, remedy and prevent migrant workers' deaths”. Amnesty International. 26. 8. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  50. ^ „FIFA publishes landmark Human Rights Policy”. FIFA. 8. 6. 2017. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  51. ^ „Fatma Samoura: The road to Qatar 2022”. aljazeera.com. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  52. ^ „A Mexican woman reported an assault in Qatar. She faces jail, 100 lashes.”. nbcnews.com. 23. 2. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  53. ^ „FIFA World Cup 2022: Qatar drops 'criminal' proceedings against stadium worker”. Firstpost. 5. 4. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  54. ^ „Lise Klaveness FULL SPEECH at FIFA Congress”. Doha: FIFA Congress. 31. 3. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  55. ^ a b Boren, Cindy (31. 3. 2022). „Norway soccer head draws ire for criticism of FIFA, Qatar's World Cup”. Washington Post. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  56. ^ „Qatar: Predictable and preventable: Why FIFA and Qatar should remedy abuses behind the 2022 World Cup”. Amnesty International. 19. 5. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  57. ^ Lopes, Marina (23. 8. 2022). „Qatar deports migrant workers protesting alleged abuse before World Cup”. Washington Post. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  58. ^ „Qatar deports migrants after wage protest, rights group says”. France24. 23. 8. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  59. ^ „Qatar: Global survey shows overwhelming demand for FIFA to compensate World Cup migrant workers”. Amnesty International. 14. 9. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  60. ^ „Qatar World Cup: Calls for FIFA to contribute to compensation scheme for workers in host country receive strong support”. Sky Sports. 15. 9. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  61. ^ „World Cup 2022: Denmark to protest host nation with 'toned-down' jerseys”. Fox News. 29. 9. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  62. ^ „Denmark to wear 'toned down' kits in Qatar protest”. The Athletic. 28. 9. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  63. ^ „Amnesti: U Kataru pred Svetsko prvenstvo i dalje kršenje ljudskih prava”. rs.n1info.com. 20. 10. 2022. Pristupljeno 21. 10. 2022. 
  64. ^ „Here are the 11 countries where being gay is punishable by death”. Gay Times. 5. 4. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  65. ^ Gibson, Owen (14. 12. 2010). „Fifa boss tells gay fans: 'Don't have sex at Qatar World Cup”. The Guardian. London. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  66. ^ „FIFA President: Gay Fans 'Should Refrain From Any Sexual Activities' During 2022 World Cup In Qatar”. FitPerez.com. 13. 12. 2010. Arhivirano iz originala 15. 3. 2012. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  67. ^ „Blatter sparks Qatar gay furore”. BBC News. 14. 12. 2010. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  68. ^ „Gay rights group wants apology from FIFA's Sepp Blatter for comments”. ESPN. 15. 12. 2010. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  69. ^ „Blatter: Gays should 'refrain from sexual activities' in Qatar | Football”. The Sport Review. 13. 12. 2010. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  70. ^ „FIFA president says gays should refrain from homosexuality during Qatar World Cup”. pinkNews.co.uk. 13. 12. 2010. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  71. ^ Imray, Gerald (13. 12. 2010). „FIFA President: Gay Fans 'Should Refrain From Any Sexual Activities' During 2022 World Cup In Qatar”. HuffPost. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  72. ^ „Qatar 2022: Gulf States' 'Gay Tests' Trigger World Cup Boycott Call”. International Business Times. 8. 10. 2013. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  73. ^ „'Nobody feels unsafe here': gay footballer Josh Cavallo told he is welcome at Qatar World Cup”. the Guardian. 1. 12. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  74. ^ „AP Exclusive: Qatar to allow rainbow flags at 2022 World Cup”. Ap News. 8. 12. 2020. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  75. ^ „Josh Cavallo is ready to take on the world”. GQ Australia. Arhivirano iz originala 16. 1. 2022. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  76. ^ „English FA given assurances over LGBTQ+ fans at Qatar World Cup”. The Independent. 21. 9. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  77. ^ „Svetsko prvenstvo u fudbal: Zašto je Mundijal u Kataru kontroverzan”. bbc.com. BBC na srpskom. 2. 4. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  78. ^ „Qatar Today”. Issuu. novembar 2010. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  79. ^ „2022 FIFA World Cup™ Bid Evaluation Report: Qatar” (PDF). fifa.com. FIFA. 14. 5. 2010. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  80. ^ Gibson, Owen (9. 9. 2013). „Sepp Blatter admits Qatar World Cup error and backs winter switch”. theguardian.com. Buenos Aires. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  81. ^ „Will you be heading to Russia or Qatar for the World Cup?”. The Guardian. London. 2. 12. 2010. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  82. ^ „Qatar World Cup too hot to handle”. Philadelphia Daily News. 26. 8. 2013. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  83. ^ „Blatter: Qatar 2022 won't clash with Winter Olympics”. FIFA. Arhivirano iz originala 28. 11. 2013. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  84. ^ Rumsby, Ben (19. 9. 2013). „Fifa warned 2022 World Cup in Qatar must not clash with Winter Games”. The Daily Telegraph. London. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  85. ^ „FA boss urges Qatar 2022 World Cup rethink”. Al Jazeera. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  86. ^ a b „Qatar World Cup decision 'a blatant mistake' – RTÉ Sport”. Raidió Teilifís Éireann. 24. 7. 2013. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  87. ^ „Sepp Blatter: awarding 2022 World Cup to Qatar was a mistake | Football”. The Guardian. 16. 5. 2014. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  88. ^ „Sepp Blatter admits summer World Cup in Qatar mistake - CBC Sports - Soccer”. Canadian Broadcasting Corporation. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  89. ^ „Sepp Blatter: Awarding Qatar World Cup may have been 'mistake'”. Sports Illustrated. 9. 9. 2013. Arhivirano iz originala 21. 09. 2013. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  90. ^ „World Cup 2022: Fifa taskforce to seek new dates for tournament”. BBC. 4. 10. 2013. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  91. ^ „Valke: SP u Kataru neće biti tokom ljeta”. vijesti.me. 8. 1. 2014. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  92. ^ „FIFA split over Qatar World Cup dates – Football”. Al Jazeera. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  93. ^ „Qatar World Cup possible in winter”. Al Jazeera. 4. 12. 2010. Arhivirano iz originala 9. 12. 2010. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  94. ^ a b „FIFA 'backs' winter 2022 Qatar cup”. Al Jazeera. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  95. ^ „FIFA quashes talk of winter World Cup”. Fox News Channel. 20. 1. 2011. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  96. ^ „Franz Beckenbauer banned by Fifa for not taking part in World Cup inquiry”. The Guardian. 13. 6. 2014. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  97. ^ „Platini: Qatar 2022 should be held in winter”. Al Jazeera. 4. 10. 2011. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  98. ^ „Blatter raises doubts over summer World Cup”. Al Jazeera. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  99. ^ Lutz, Tom (17. 9. 2013). „World Cup 2022: Australia wants Fifa compensation for failed bid”. The Guardian. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  100. ^ Peck, Tom (24. 2. 2014). „Premier League chief Richard Scudamore threatens to sue over November/December proposal”Slobodan pristup ograničen dužinom probne verzije, inače neophodna pretplata. The Independent. Arhivirano iz originala 25. 2. 2015. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  101. ^ Rumsby, Ben (26. 9. 2013). „Fifa holds secret talks with broadcasters over switching 2022 Qatar World Cup to winter”. The Telegraph. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  102. ^ „FIFA grants Fox, Telemundo U.S. TV rights for World Cup through 2026”. Sports Illustrated. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  103. ^ Sandomir, Richard (27. 2. 2015). „Why FIFA Made Deal With Fox for 2026 Cup”. The New York Times. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  104. ^ „Qatar 2022: World Cup fall-out could tear football apart”. BBC. 25. 2. 2015. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  105. ^ „Postponement of Afcon 2023 agreed - Jerome Valcke”. BBC Sport. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  106. ^ a b v „Qatar's transportation sector undergoing thorough revamp”. bq Magazine. Arhivirano iz originala 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  107. ^ „Qatar's plan to develop public transport sector”. constructionweekonline.com. 28. 11. 2014. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  108. ^ „Qatar's World Cup will cost $220bn – What does that mean?”. dohanews.co. Arhivirano iz originala 5. 10. 2013. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  109. ^ „Qatar World Cup in 2022 could cost £138 billion according to financial analyst”. The Telegraph. London. 8. 9. 2011. Arhivirano iz originala 12. 9. 2011. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  110. ^ „Qatar 2022: Nine stadiums instead of twelve?”. Stadiumdb.com. 25. 4. 2013. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  111. ^ Fattah, Zainab (22. 4. 2013). „Qatar Is in Talks to Reduce World Cup Stadiums, BofA Says”. Bloomberg. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  112. ^ „Report: Qatar neighbors could host 2022 WC games”. Fox Soccer/AP. 9. 12. 2010. 
  113. ^ „Jordan's Prince Ali calls for winter WCup in Qatar”. Yahoo! Sports/AP. 13. 12. 2010. Arhivirano iz originala 24. 12. 2019. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  114. ^ „The FIFA/Coca-Cola World Ranking”. FIFA. 17. 11. 2010. Arhivirano iz originala 25. 2. 2015. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  115. ^ „Katar ispao iz trke za Mundijal”. b92.net. 31. 8. 2017. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  116. ^ Stokkermans, Karel (4. 3. 2011). „Asian Nations Cup 2000”. rsssf.org. Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  117. ^ „First National Team”. qfa.qa. Qatar Football Association. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  118. ^ Elbardissi, Sameh (26. 11. 2014). „Qatar beat Saudi Arabia to win Gulf Cup title”. reuters.com. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  119. ^ „Katar je ispisao istoriju”. dan.co.me. 2. 2. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  120. ^ „Većina reprezentacija smještena u radijusu od 10 kilometara na SP u Kataru”. rtcg.me. RTCG. 26. 7. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  121. ^ „Navijači će spavati u pustinji: Telegraf u Kataru obišao mesta na kojima niču velelepni stadioni za SP 2022. godine! (FOTO) (VIDEO)”. telegraf.rs. 6. 2. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  122. ^ Griffin, Thomas Ross (21. 10. 2019). „National identity, social legacy and Qatar 2022: the cultural ramifications of FIFA's first Arab World Cup”. Soccer & Society. 20 (7–8): 1000—1013. S2CID 210467830. doi:10.1080/14660970.2019.1680499. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  123. ^ „The Best Eleven: Qatar National Team - Naturalized Players”. thebesteleven.com. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  124. ^ Graham Ruthven. „Naturalization undermines international soccer.”. SportsonEarth.com. Arhivirano iz originala 29. 11. 2014. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  125. ^ Kin Fai, Ooi (18. 11. 2013). „Know Your Rivals: Qatar's Three Key Players”. goal.com. Arhivirano iz originala 18. 11. 2013. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  126. ^ „Emerson Sheik”. national-football-teams.com. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  127. ^ „Ailton accepts Qatar offer”. Union of European Football Associations. 3. 3. 2004. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  128. ^ „Fifa rules on eligibility”. BBC Sport. 18. 3. 2004. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  129. ^ „Players seeking naturalisation with no clear connection to country ineligible to represent national teams”. FIFA. 17. 3. 2004. Arhivirano iz originala 24. 10. 2020. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  130. ^ „Beer on Tap for 2022 World Cup”. Aroundtherings.com. 14. 3. 2012. Arhivirano iz originala 21. 05. 2013. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  131. ^ a b „World Cup 2022 | Alcohol Qatar”. SportsGrid. 15. 12. 2010. Arhivirano iz originala 4. 4. 2012. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  132. ^ Walid, Tamara (25. 5. 2010). „Qatar would 'welcome' Israel in 2022”. The National. Abu Dhabi. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  133. ^ a b „World Cup – Qatar 2022 green lights Israel, booze”. Yahoo! Eurosport. 10. 11. 2009. Arhivirano iz originala 15. 11. 2009. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  134. ^ Whitaker, Brian (3. 12. 2010). „Qatar is more boring than backward”. The Guardian. London. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  135. ^ „Alcohol and Liquor Licenses in Qatar - Qatar”. Angloinfo. Arhivirano iz originala 8. 8. 2016. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  136. ^ „Qatar excited to welcome and show world its transformation during World Cup”. Los Angeles Times. 16. 2. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  137. ^ „Availability of Alcohol during the 2022 FIFA World Cup, Qatar »”. Webnews21. 24. 5. 2021. 
  138. ^ „Exclusive: World Cup stadium stands will be alcohol free under Qatari curbs - source”. Reuters. 7. 7. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  139. ^ „Qatar to allow Israel, alcohol at World Cup”. Kuwaittimes.net. Arhivirano iz originala 17. 6. 2011. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  140. ^ Marković, Dušan (13. 10. 2021). „Danska bez primljenog gola otišla na Mundijal, Švedska ispred Španije”. nova.rs. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  141. ^ Latham, Brent (21. 12. 2010). „Behind Qatar's football success”. ESPN. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  142. ^ „Valcke denies 2022 'bought' claim”. BBC News. 30. 5. 2011. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  143. ^ „Sorry Soccer”. Sports Illustrated. 23. 5. 2011. str. 16. 
  144. ^ „Qatar World Cup whistleblower retracts her claims of Fifa bribes”. The Guardian. 10. 7. 2011. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  145. ^ „FIFA tight-lipped over whistleblower”. Al Jazeera. 11. 7. 2011. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  146. ^ Watt, Holly (18. 3. 2014). „World Cup 2022 investigation: demands to strip Qatar of World Cup”. The Telegraph. London. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  147. ^ Bond, David (6. 1. 2014). „'£3m payments to officials' corruption claim”. BBC News. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  148. ^ „Terms of trade union are killing Lufthansa”. Handelsblatt. 30. 6. 2014. Arhivirano iz originala 18. 12. 2014. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  149. ^ „'Russia & Qatar may lose World Cups' - Fifa official”. BBC News. 7. 6. 2015. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  150. ^ Gibson, Owen (7. 6. 2015). „Russia and Qatar may lose World Cups if evidence of bribery is found”. The Guardian. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  151. ^ „Qatar cleared but England criticised”. BBC Sport. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  152. ^ a b „Fifa corruption report - what now?”. BBC Sport. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  153. ^ „FIFA releases report detailing alleged corruption in World Cup bids of Russia and Qatar”. Los Angeles Times. 28. 6. 2017. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  154. ^ a b v „Fifa facing urgent calls to investigate Qatar World Cup bid claims”. The Guardian. 10. 3. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  155. ^ a b „Qatar Offered FIFA $880 Million For Hosting the 2022 World Cup - Report”. The Jerusalem Post. 10. 3. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  156. ^ „Exclusive investigation: Qatar's secret $880m World Cup payments to Fifa”. The Sunday Times. 10. 3. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  157. ^ „Qatar promised Fifa $100m if it won World Cup hosting rights”. The National. 10. 3. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  158. ^ „Former UEFA president Platini arrested in 2022 Qatar World Cup probe”. ABC News. 18. 6. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  159. ^ Conn, David. „Michel Platini arrested in Qatar World Cup investigation”. The Irish Times. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  160. ^ „Tromsø IL calls for a boycott of the World Cup 2022”. til.no. Tromsø IL Football Club. Arhivirano iz originala 22. 09. 2022. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  161. ^ „Katar: DFB-Boss Grindel spricht von möglichem WM-Boykott”. Die Welt. 6. 6. 2017. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  162. ^ „Germany wear 'human rights' shirts after FIFA said they would not take action over Norway's protest”. Eurosport. 25. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  163. ^ „German FA opposes boycotting Qatar World Cup, says its president”. Reuters. 26. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  164. ^ „German FA opposes boycotting Qatar World Cup, says its president”. sportstar.thehindu.com. Reuters. 27. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  165. ^ „Boycotting the 2022 Qatar World Cup would be big mistake, says Belgium boss Roberto Martinez”. Eurosport. 26. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  166. ^ „Norway decides against Qatar World Cup boycott”. 20. 6. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  167. ^ „Germany will not boycott the 2022 World Cup in Qatar”. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  168. ^ „German FA opposes boycotting Qatar World Cup, says its president”. sportstar.thehindu.com. Reuters. 27. 3. 2021. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  169. ^ „Fourth High-Level Strategic Dialogue between the State of Qatar & UNOCT”. un.org. Office of Counter-Terrorism. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  170. ^ „'Cowardice': Sport world slams FIFA over 'awful' Russia decision”. au.sports.yahoo.com. 27. 2. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  171. ^ „Olympics: Russia to compete under ROC acronym in Tokyo as part of doping sanctions”. Reuters. Reuters. 19. 2. 2021. Arhivirano iz originala 20. 2. 2021. g. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  172. ^ „Bureau of the FIFA Council takes initial measures with regard to war in Ukraine”. FIFA.com. Fédération Internationale de Football Association. 27. 2. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  173. ^ „Fifa and Uefa suspend all Russian teams”. BBC Sport. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  174. ^ „FIFA suspends Russia from World Cup, all soccer competitions: What it means, how it works”. ESPN. 1. 3. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  175. ^ „The hypocrisy of cultural boycotts”. The Critic. 7. 3. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  176. ^ „Banning Russia from the World Cup lays bare the West's hypocrisy on human rights”. The Canary. 9. 3. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 
  177. ^ „FIFA Slammed as Internet Compares Treatment of Russia to U.S. in Iraq War”. Newsweek. 28. 2. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Контроверзе_у_вези_са_Свјетским_првенством_у_фудбалу_2022.&oldid=27725870”