Kurasao

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kurasao
Curaçao
Kòrsou
Zastava
Zastava
Himna: Химна Курасаоа
(пап. Himno di Kòrsou)
Položaj Kurasaoa
Glavni gradVilemstad
Službeni jezikHolandski, Papijamento
Vladavina
Oblik državeUstavna monarhija
 — MonarhVilem-Aleksander
 — GuvernerLusil Džorž-Vut
 — PremijerGilmar Pisas
Istorija
Geografija
Površina
 — ukupno444 km2
Stanovništvo
 — 2013.[1]152.760(192)
 — gustina344,05 st./km2
Ekonomija
ValutaGulden holandskih antila
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC -04
Internet domen.aw
Pozivni broj+599-9

Kurasao (port. Curaçao, papijamento Kòrsou) je ostrvo u južnom delu Karipskog mora blizu severne obale Venecuele. Kurasao je jedna od četiri konstitutivne države Kraljevine Holandije, pored Arube, Holandije i Ostrva Sveti Martin. Glavni grad ostrva Kurasao je Vilemstad.

Mapa ostrva Kurasao

Površina ostrva je 444 km². Prema popisu iz 2001. na ostrvu živi 130.627 ljudi, što daje gustinu stanovništva od 294 stanovnika po kvadratnom kilometru. Kurasao se nalazi izvan pojasa uragana, koji ipak retko pogode ovo ostrvo.

Zvanična valuta je gulden holandskih Antila a od 2013. biće promenjena u karipski gulden.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Holandska kolonijalna arhitektura u luci Vilemstada

Prvi stanovnici Kurasaa su bili Aravak Indijanci. Prvi Evropljani su stigli do ostrva u španskoj ekspediciji Alfonsa de Ojede 1499. Bolesti koje su španci doneli su uništili lokalno stanovništvo. Ostrvo su zauzeli Holanđani 1634. Holandska zapadnoindijska kompanija je osnovala naselje Vilemstad koje je postalo trgovačka luka. Vilemstad je bio centar za trgovinu robovima. Bogatstvo stečeno trgovinom robljem obogatilo je stanovnike ostrva i doprinelo izgradnji impresivnih arhitektonskih ostvarenja.

Početkom 19. veka ostrvo je menjalo gospodare (Velika Britanija, Francuska, Holandija), da bi se od 1815. vratilo pod Holandsku vlast. Trgovina robljem je ukinuta 1863. Kraj trgovine robljem stvorio je ekonomske probleme ostrvljanima i uticao na odliv stanovništva. Pronalazak izvora nafte 1914. dramatično je izmenio ekonomske prilike. Na ostrvu je izgrađena rafinerija nafte koja je postala veliki poslodavac.

Veće ostrva Kurasao je 1984. promovisalo Nacionalnu zastavu i himnu ostrva.

Krajem 2010. Kurasao je postao autonomni konstitutivni član Kraljevine Holandije, u skladu sa rezultatima referenduma iz 2005.

Poreklo imena[uredi | uredi izvor]

Poreklo imena ostrva još nije sasvim jasno. Jedno objašnjenje je da ono potiče od portugalske reči za srce „korasao“ (coração), što bi se odnosilo na trgovački značaj Kurasaa. Drugo objašnjenje je da su prvobitni stanovnici sebe nazivali ovim imenom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima na Kurasau je polu-pustinjska (klima savane). Biljni svet ostrva se uglavnom sastoji od kaktusa, bodljikavog žbunja i četinara. Najviša tačka ostrva je na 375 metara nadmorske visine. Na Kurasau postoje slane močvare gde se odmaraju i hrane jata flamingosa. Jugoistočno od Kurasaa nalazi se malo nenaseljeno ostrvo Mali Kurasao.

Ostrvo je okruženo koralnim sprudovima i poznato je kao odlično mesto za ronjenje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Narod na ostrvu je mešavina afričkog (većina), holandskog, istočnoazijskog i portugalskog stanovništva. U novije vreme na ostrvo se doseljavaju imigranti iz Dominikanske Republike, Haitija, Kariba i Kolumbije.

Glavni jezici ostrva Kurasao su papjamento i engleski, dok se koriste i holandski i španski. Neki stanovnici ostrva govore sva 4 jezika.

Privreda Kurasaa se zasniva na rafinisanju nafte, turizmu i finansijskim uslugama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nacionalna agencija za statistiku [1]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]