Makedonski jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
makedonski jezik
makedonski jazik
Izgovor[maˈkɛdɔnski]
Govori se u Severna Makedonija
 Grčka
 Srbija
 Albanija
RegionBalkan
Broj govornika
1.4-2 miliona (procena)[1] (nedostaje datum)
ćirilica (makedonska ćirilica)
Zvanični status
Službeni jezik u
 Severna Makedonija— oko 66,5% stanovništva
Priznati manjinski jezik u
 Albanija (Pustec, Gorica)[2]

 Rumunija (regionalno)[3]

 Srbija (Plandište, Glogonj, Dužine, Kačarevo i Jabuka)[4]
RegulišeInstitut za makedonski jezik „Krste Misirkov“ pri Univerzitetu „Sv. Ćiril i Metodije“ Skoplje
Jezički kodovi
ISO 639-1mk
ISO 639-2mac (B)
mkd (T)
ISO 639-3mkd
Mapa makedonskog jezika u svetu
  Službeni jezik (Makedonija i Albanija)
  Više od 80.000 govornika (Australija)
  Više od 60.000 govornika (Nemačka)
  Više od 40.000 govornika (Grčka, SAD, Italija)
  Više od 20.000 govornika (Srbija, Kanada)
  Manje od 20.000 govornika (ostale države)
{{{mapalt2}}}
Rasprostranjenost makedonskog jezika u jugoistočnoj Evropi
  Većinski jezik
  Manjinski jezik

Makedonski jezik (mkd. македонски јазик) je južnoslovenski jezik kojim govore etnički (slovenski) Makedonci. Matično područje ovog jezika nalazi se u današnjoj Severnoj Makedoniji, a zastupljen je i u makedonskoj dijaspori. To je službeni jezik Severne Makedonije, a status manjinskog jezika ima u delovima Albanije, Rumunije i Srbije. Piše se makedonskom ćirilicom.

Makedonski jezik nema nikakve lingvističke veze sa jezikom antičkih Makedonaca. U Bugarskoj preovladava stav kojim se negira makedonski jezik i smatra se da makedonska književna norma predstavlja zapadnu varijantu bugarskog jezika,[5] dok je u svetu priznat kao samostalni jezik.

Veliki ženevski lingvista Ferdinand de Sosir nije zabeležio makedonski jezik tokom svoje opservacije o jezicima koji se govore u današnjoj Severnoj Makedoniji: „U Makedoniji se mogu sresti svi mogući jezici: turski, bugarski, srpski, grčki, albanski, rumunski, itd., pomešani na raznorazne načine od oblasti do oblasti.”[6]

Vlada Severne Makedonije je 16. aprila 2019. godine donela odluku da 5. maj bude Dan makedonskog jezika u toj zemlji.[7]

Sličnost sa ostalim slovenskim jezicima[uredi | uredi izvor]

Makedonski jezik ima najveću sličnost s bugarskim i srpskim jezikom (naročito s prizrensko-timočkim dijalektom).

Tokom postojanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije, govori na teritoriji današnje Severne Makedonije su se smatrali južnim dijalektima srpskog jezika.

Godine 1943. Makedonci su priznati kao poseban narod i nakon formiranja Narodne Republike Makedonije u okviru FNRJ, makedonski jezik je proglašen zvaničnim jezikom te republike.

Pravopis[uredi | uredi izvor]

Makedonska ćirilica je službeno pismo Severne Makedonije. Sastoji se iz 31 slova.

Makedonska azbuka temelji se na srpskoj azbuci Vuk Karadžića, a sastavio ju je Krste Petkov Misirkov.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш
Srpska ćirilica
A B V G D Đ E Ž Z DZ I J K L Lj M N Nj O P R S T Ć U F H C Č Š

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

Dijalektička podela makedonskog jezika[8]
Severno narečje
  Dolnopološki
  Skopskocrnogorski
  Kumanovsko-kratovski
Zapadno / Severozapadno narečje
  Centralni
  Gornopološki
  Rekanski
  Malorekanski (Galički)
  Debarski
  Drimkolski / Golobrdski
  Vevčansko-radoški
  Gornoprespanski / Ohridski
  Dolnoprespanski
Istočno narečje
  Tikveški
  Štipsko-Kočanski
  Strumički
  Maleševsko-pirinski
Jugoistočno narečje
  Korčanski (Gorički)
  Kosturski
  Nestramski
  Solunsko-vodenski
  Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski

Severno narečje

  • Zapadna grupa:
  1. Dolnopološki dijalekt
  2. Skopskocrnogorski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. Kumanovski dijalekt
  2. Kratovski dijalekt
  3. Krivopalanečki dijalekt
  4. Ovčepolski dijalekt

Zapadno narečje:

  • Centralna grupa:
  1. Prilepsko-bitolski dijalekt[9]
  2. Kičevsko-porečki dijalekt[10]
  3. Skopsko-veleški dijalekt
  • Zapadna i severozapadna grupa:
  1. Gornopološki dijalekt
  2. Rekanski dijalekt
  3. Galički dijalekt[11]
  4. Debarski dijalekt
  5. Drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. Vevčansko-radoški dijalekt[12]
  7. Struški dijalekt
  8. Ohridski dijalekt
  9. Gornoprespanski dijalekt
  10. Dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narečje

  • Istočna grupa:
  1. Tikveško-mariovski dijalekt
  2. Štipsko-Kočanski dijalekt
  3. Strumički dijalekt
  4. Maleševsko-pirinski dijalekt[13]
  • Jugozapadna grupa[14]:
  1. Nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. Korčanski dijalekt
  3. Kosturski dijalekt
  • Jugoistočna grupa:
  1. Solunsko-vodenski dijalekt[15]
  2. Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski dijalekt[15]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Macedonian | Ethnologue
  2. ^ Hill, P. (1999), ""Macedonians in Greece and Albania: A comparative study of recent developments"", Nationalities Papers 27 (1)
  3. ^ European Charter for Regional or Minority Languages Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. maj 2012), Pristupljeno 11. 4. 2013.
  4. ^ Focus News (4. juli 2003) Kosovo Government Acquires Macedonian language and grammar books for Gorani Minority Schools
  5. ^ Institut za bъlgarski ezik „Profesor Lюbomir Andreйčin“, Bъlgarska Akademiя na Naukite (BAN) (1978). Edinstvoto na bъlgarskiя ezik v minaloto i dnes. Izdatelstvo na Bъlgarskata Akademiя na Naukite, Sofiя. 
  6. ^ Sosir, Ferdinand de (1996). Kurs opšte lingvistike. Sremski Karlovci; Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. str. 192. 
  7. ^ „Petti maj proglasen za Den na makedonskiot jazik”. sitel.com.mk. 
  8. ^ After Z. Topolińska and B. Vidoeski (1984), Polski-macedonski gramatyka konfrontatiwna, z.1, PAN.
  9. ^ pp. 68 Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, Blaže Koneski, Kultura- Skopje 1967
  10. ^ Akademik Božidar vidoeski, Kičevskiot govor. MJ, 1957, VIII, 1. pp. 31–90.
  11. ^ Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  12. ^ P. Hendriks (proleće 1978). „The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon”. The Slavic and East European Journal. 22 (1): 111—112. JSTOR 305699. doi:10.2307/305699. 
  13. ^ A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects" in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies. 10: 135—151.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć). 1999
  14. ^ Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: (Obid za klasifikacija). Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: naučen sobir, Skopje 23-24 dekemvri 1991. Skopje: MANU. 1994. pp. 23–60.
  15. ^ a b pp. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]