Manastir Pavlovac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Svetog Nikolaja - Pavlovac
Manastir Pavlovac
Opšte informacije
MestoKoraćica
OpštinaMladenovac
Država Srbija
Vreme nastanka1417. godine.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
VlasnikSPC Eparhija šumadijska - Kragujevac
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Manastir Svetog Nikolaja - Pavlovac nalazi se u kosmajskom selu Koraćici. Dobio je ime po selu Pavlovci u čijem ataru se nalazio do 1690. godine kada su i selo i Manastir uništeni od strane Turske vojske. Nalazi se na južnoj padini Kosmaja u današnjem selu Koraćice. Pripada šumadijskoj eparhiji.[1] Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[2][3][4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Podignut je po naredbi despota Stefana Lazarevića,[5] a manastir su izgradili učenici Rada Borovića (Rada neimara) koji je bio despotov dvorski arhitekta.[6] U manastiru je srpski despot Stefan Visoki 21. novembra 1425. godine izdao "razrešnicu" nekolicini dubrovačkih trgovaca, koji su bili njegovi carinici.[7] Manastir je u ruševinama bio oko 280 godina. Obnovljen je u drugoj polovini 16. veka. Za vreme Turaka u drugoj polovini 16. veka u turskim popisima ubeležen je manastir Pavlovac pod Kosmajem, sa četiri monaha.[8][9]

U Pavlovcu je patrijarh Arsenije Crnojević služio jednu od poslednjih liturgija pred prelazak sa narodom u Ugarsku 1690. godine. Međutim, bratstvo manastira nije moglo napustiti ovaj Božji dom pa su ih Turci sve ubili a manastir spalili i razorili.[10] Njihove mošti nalaze se u temelju crkve posebno obeleženi.[11]

U 19. veku kod kosmajskog sela Koraćice nalazila se stara crkvina Pavlovac. Bili su to ostaci porušenog srpskog pravoslavnog manastira Pavlovca.[12] O obnovi se razmišljalo 1935.[13]

Manastir je obnovljen 1967. godine. Građen je od lomljenog kamena i živog kreča. Sistematska arheološka istraživanja izvršena su 1973-1974. godine.[14] Manastirski kompleks sastoji se od crkve, manastirskog konaka na južnoj strani i verovatno letnjikovca despota Stefana Lazarevića, na severnoj strani od crkve.[15][16]

Manastir je posvećen Svetom Nikoli, i to je hramovna slava.[17]

Sava Petrović je bio monah manastira od 2007. do 2010.

Zanovljen je manastir 1990. godine, a sada je u njemu jedini monah, nastojatelj Gavrilo. Grad Beograd je 1990. godine darovao azbestni montažni objekat, koji je funkcionisao kao privremeni konak.[18]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ž. Tatić, Pavlovac pod Kosmajem, Starinar III, treća serija , 1925,1–9
  2. ^ J. S. Ćirić, Manastir Pavlovac, Dosadašnja istraživanja i nova zapažanja o arhitekturi manastirskog kompleksa, Zbornik Narodnog Muzeja XIX–2 , 2010,35–63.
  3. ^ Nj. Sv, Patrijarh obišao je dva stara manastira – Tresije i Pavlovac, Politika, 20. jul 1935. godine, 9
  4. ^ S. Mojsilović, Srednjovekovni manastir u Pavlovcima na Kos-maju, prostorno-arhitektonska studija. Saopštenje XIII, Beograd 1981,127–146
  5. ^ Srboljub Đ. Stamenković: "Geografska enciklopedija Srbije", Beograd 2001.
  6. ^ V. Petković, Pregled crkvenih spomenika kroz povesnicu srpskog naroda, Beograd 1950.
  7. ^ Despot Stefan Lazarević: "Književni radovi", Beograd 1979.
  8. ^ Tatjana Subotić-Golubović: "Serbian manuscript tradition from 1557 until the middle of the XVIIth century", Beograd 1999.
  9. ^ Ž. Tatić, Pavlovac pod Kosmajem, Tragom velike prošlosti, Svetogorska pisma i monografske studije stare srpske arhitekture, Beograd 1929, 257–265
  10. ^ M. Popović, Arheološka iskopavanja u Manastiru Pavlovcima, Saopštenja XIII, 1981, 115–125.
  11. ^ M. Popović, Manastir Pavlovac, Starinar n.s. XXX (1979), 1980,75–81
  12. ^ Milan Milićević: "Kneževina Srbija", Beograd 1876.
  13. ^ „Politika”, 20. jul 1935
  14. ^ M. Popović, Manastir Pavlovac u Koraćici, Arheološki pregled 16, 974,32–33
  15. ^ M. Popović, Manastir Pavlovac u Koraćici (Kosmaj), Arheološki pregled 15, 1973, 125–127
  16. ^ P. Pajkić, Opis manastira Eparhije šumadijske, Srpska pravoslavna eparhija šumadijska 1947–1997, Šematizam , N. Jovančević (ur.), Kragujevac 1997,212–214.
  17. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/manastir pavlovac
  18. ^ "Politikin Magazin", Beograd 19. maj 2019.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]