Međunarodna organizacija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Međunarodna organizacija (ili međudržavna) je organizacija čiji doseg i oblast dejstva obuhvata više država.

Razlikuju se dve osnovne vrste ovih organizacija, a to su:

  • međunarodne međudržavne organizacije, čije članice su suverene države, i
  • međunarodne nevladine organizacije, koje su formalno privatne organizacije.

Pojam međunarodna organizacija pre svega se odnosi na međudržavne organizacije.

Formalno-pravni status[uredi | uredi izvor]

Formalno-pravno govoreći, međunarodna organizacija mora biti osnovana sporazumom koji joj daje pravosnažnost. Ovako osnovane međunarodne organizacije predmet su međunarodnog prava i mogu da ulaze u sporazume i sporove međusobno ili sa pojedinim državama. Na ovaj način, međunarodne organizacije razlikujemo od drugih međudržavnih grupa, kao što su na primer G8 i G77, a koje nisu osnovane međunarodnim sporazumom. S druge strane, treba uočiti razliku između međunarodnih organizacija i sporazuma; iako se međunarodne organizacije utemeljuju sporazumima, neki sporazumi, npr. Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA nije međunarodna organizacija pošto nema sopstvenu administraciju već se oslanja isključivo na administracije zemalja članica sporazuma.

Kategorizacija međunarodnih organizacija[uredi | uredi izvor]

Imajući pravni i administrativni status u vidu, međunarodne organizacije možemo svrstati u dve kategorije, i to:

  • po članstvu,
  • po funkciji

Međunarodne organizacije možemo da razlikujemo na osnovu država članica i da li je članstvo slobodno ili ograničeno. Članstvo u nekim međunarodnim organizacijama (globalne organizacije) otvoreno je za sve države sveta. U ovu kategoriju svrstavamo UN (Ujedinjene nacije), njene posebne agencije i STO (Svetsku trgovinsku organizaciju).

Najčešći primer međunarodnih organizacija sa ograničenim članstvom su regionalne organizacije, na primer Evropska unija ili Afrička unija. Ograničenje može biti i po drugim kriterijumima, kao na primer Komonvelt ili Frankofonija, koje su utemeljene na istorijsko-kulturološkim vezama, OPEK (organizacija zemalja izvoznika nafte), koja se temelji na specifičnoj ekonomskoj aktivnosti i interesu, ili pak religiozne.

Neke funkcionalne, specijalističke organizacije prethodile su svim ostalim međunarodnim organizacijama. U 19. veku, Francuska je bila fons et origo (inspirator i podstrekač) mnogih takvih organizacija. Na primer, Međunarodni biro za težine i mere stacioniran je u Parizu, sa ciljem da održi i reguliše SI (metrički) sistem. Drugi primer funkcionalnih organizacija jesu patentne organizacije.

Primeri međunarodnih organizacija[uredi | uredi izvor]

Globalne organizacije[uredi | uredi izvor]

Regionalne organizacije[uredi | uredi izvor]

Mapa regionalnih organizacija čije se članstvo ne preklapa

Organizacije osnovane po drugim kriterijumima[uredi | uredi izvor]