Pređi na sadržaj

Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marija Zaharova - glasnogovornica Ministarstva (2017)

Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije (rus. Министерство иностранных дел Российской Федерации) je federalni organ izvršne vlasti Ruske Federacije koji vrši poslove državne uprave u oblasti odnosa Ruske Federacije sa stranim državama i međunarodnim organizacijama.

Ministarstvo je potčinjeno predsjedniku Ruske Federacije, i na čelu njega stoji ministar inostranih poslova.

Ministarstvo inostranih poslova Rusije je bilo obrazovano kao Narodni komesarijat inostranih poslova 1944, i postojao je paralelno sa Ministarstvom inostranih poslova SSSR-a.

Način rada[uredi | uredi izvor]

Ministarstvom inostranih poslova rukovodi predsjednik Ruske Federacije.

Glavni zadatak ministarstva je priprema opšte strategije spoljne politike i njeno predlaganje predsjedniku.

Ministarstvo inostranih poslova vrši svoj rad neposredno ili preko diplomatskih predstavništava i konzularnih ustanova, predstavništava pri međunarodnim organizacijama, teritorijalnih organa - predstavništava Ministarstva na teritoriji Rusije.

Sistem ministarstva čine: centralni aparat, spoljne ustanove, teritorijalni organi, organizacije potčinjene Ministarstvu koje vrše svoj rad na teritoriji Rusije. Ministarstvo inostranih poslova radi u skladu sa Ustavom, federalnim ustavnim zakonima, federalnim zakonima, aktima predsjednika i Vlade i po međunarodnim ugovorima.

Na čelu Ministarstva inostranih poslova stoji ministar inostranih poslova, koga imenuje predsjednik Ruske Federacije na predlog predsjednika Vlade. Ministar je lično odgovoran za realizaciju državne politike. On ima zamjenike koje imenuje predsjednik Ruske Federacije. Generalnog direktora Ministarstva inostranih poslova takođe imenuje predsjednik.

Ministar inostranih poslova[uredi | uredi izvor]

Ministar inostranih poslova je šef spoljno-političkog nadleštva. Ministar predstavlja Rusiju na bilateralnim pregovorima i samitima i potpisuje međunarodne ugovore; raspoređuje obaveze između svojih zamjenika i između generalnog direktora; potvrđuje uredbe o strukturnim jedinicama centralnog aparata; imenuje službenike centralnog aparata, spoljnih ustanova i teritorijalnih organa.

Kolegijum ministarstva[uredi | uredi izvor]

U Ministarstvu postoji kolegijum od 23 člana, u čiji sastav ulazi ministar (predsjednik kolegijuma), njegovi zamjenici, generalni direktor i takođe rukovodeći službenici ministarstva. Sastav kolegijuma potvrđuje predsjednik Ruske Federacije na prijedlog ministra. Kolegijum razmatra najvažnija pitanja, i po pravilu donosi akte, odnosno ministarske naredbe. U slučaju da nastane nesporazum između predsjednika kolegijuma i njenih članova, o tome se izveštava predsjednik koji ima odlučujuću riječ.

Stalno predstavništvo Rusije pri Organizaciji ujedinjenih nacija[uredi | uredi izvor]

Stalno predstavništva Rusije pri Organizaciji ujedinjenih nacija je jedno od najvažnijih spoljnih ustanova Ministarstva inostranih poslova. Stalno predstavništvo pregovara u ime Ruske Federacije o svim međunarodnim problemima. Na čelu stalnog predstavništva se nalazi stalni predstavnik koga imenuje predsjednik Ruske Federacije na prijedlog ministra inostranih poslova. Stalni predstavnik predstavlja Rusiju u svim strukturama Organizacije ujedinjenih nacija, uključujući i Savjet bezbjednosti Organizacije ujedinjenih nacija. U posebnim slučajevima umjesto njega može nastupati ministar inostranih poslova.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Strukturu centralnog aparata ministarstva čine organizacione jedinice, koje se nazivaju departmani. Departmani se dalje dijele na odjele. Na čelu departmana stoje direktori, a na čelu odjela načelnici. Trenutno ministarstvo ima ukupno 39 departmana. Departmani se dijele na teritorijalne i funkcionalne. U svakom departmanu radi 20-30 diplomata.

U strukturama departmana takođe rade poslanici za posebne zadatke koji rade na nekom međunarodnom problemu. Ti poslanici su neposredno potčinjeni zamjenicima ministra.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]