Pređi na sadržaj

Momčilo Zečević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Momčilo Zečević
Datum rođenja(1935-01-21)21. januar 1935.
Mesto rođenjaBilećaKraljevina Jugoslavija
Datum smrti22. jul 2017.(2017-07-22) (82 god.)
Mesto smrtiBeogradSrbija

Momčilo Zečević (Bileća, 21. januar 1935Beograd, 22. jul 2017) je bio srpski istoričar i član Crnogorske akademije nauka i umetnosti.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Školovao se u Kragujevcu, Bileći i Beranama, gde je maturirao 1953. godine. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu dimplomirao je 1959, a magistrirao 1962. godine. Doktorsku disertaciju Slovenska ljudska stranka i jugoslovensko ujedinjenje 1917–1921 odbranio je 1972. godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Od 1959. radio je u Institutu za izučavanje radničkog pokreta, zatim od 1964. u Odeljenju za istorijske nauke Instituta društvenih nauka u Beogradu. U Institutu za savremenu istoriju u Beogradu radio je od 1969. Za naučnog savetnika u Institutu za savremenu istoriju izabran je 1985. godine, a 1989. za redovnog profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. U nekoliko navrata kao istraživač i predavač boravio je u više stranih zemalja (SAD, Kanada, Francuska, Engleska, Austrija, Češka, Slovačka, Rusija i dr.). Bio je dugogodišnji urednik-sekretar Redakcije drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije za Srbiju. Bio je urednik obnovljenog Jugoslovenskog istorijskog časopisa od 1996. godine.[2] Za vanrednog člana CANU izabran je 6. decembra 1996, a za redovnog 12. decembra 2003. godine.[1] Preminuo je 22. jula 2017. godine u Beogradu.[3]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Zečević se pretežno bavio političkom istorijom Jugoslavije, i to sa težištem u istoriji Kraljevine Jugoslavije i Slovenske ljudske stranke.[4] Objavio je oko 200 članaka, studija i priloga. Njegovi značajniji radovi su:[1]

  • Slovenska ljudska stranka i ujedinjenje 1917–1921 (1973. i 1977);
  • Na istorijskoj prekretnici: Slovenci u politici jugoslovenske države 1918–1929 (1985, izdanje na slovenačkom 1987);
  • Jugoslavija 1918–1984 (1984, 2. izd. sa Brankom Petranovićem 1988);
  • Jugoslovenski federalizam, Ideje i stvarnost (1987, sa B. Petranovićem);
  • Agonija dve Jugoslavije (1991, sa B. Petranovićem).[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Momčilo Zečević - CANU”. www.canu.me. Pristupljeno 2023-01-11. 
  2. ^ a b Mihaljčić, Rade; Ćirković, Sima (1997). „Zečević, Momčilo”. Enciklopedija srpske istoriografije. Beograd: Knowledge. str. 389—390. 
  3. ^ www.antenam.net. „Preminuo akademik Momčilo Zečević”. Antena M (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-01-11. 
  4. ^ „Momčilo Zečević - ISTORIJSKA BIBLIOTEKA”. www.istorijskabiblioteka.com. Pristupljeno 2023-01-11. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]