Монроова доктрина (film iz 1896)

Ovaj članak je dobar. Kliknite ovde za više informacija.
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Monroova doktrina
TvoracTomas Edison
Glavne ulogeČarls F. Voltonm Džon Mejon
Godina1896.
ZemljaSAD
Jezikengleski
IMDb veza

Monroova doktrina, takođe poznata kao Slučaj Venecuele,[1] je američki propagandni film iz 1896. godine. Opisivan je kao verovatno prvi propagandni film.

Predstavlja alegorijsku borbu oko nacionalnog determinizma između Britanske imperije, Sjedinjenih Američkim Država i Venecuele.

Sinopsis[uredi | uredi izvor]

Džon Bul stiže na obalu koja predstavlja Venecuelu i počinje da vrši oružani napad.[2] Ujak Sem dolazi sa poslednje strane slike, hvata ga za vrat i poražava. Pobedivši ga, Sem primorava Bula da klekne i skine šešir za Venecuelu.[3] Ovim činom Sem se založio za principe Monroove doktrine.[2][3]

Uloge[uredi | uredi izvor]

  • Čarls F. Volton, poznat po nastupima u bokserskim filmovima i po svojoj mršavoj građi, kao ujak Sem.[2]
  • Džon Mejon, zamena Voltonovog rivala Džona Slavina poznatog po svojoj građi kao Džon Bul.[2]

Pozadina i premijera[uredi | uredi izvor]

U političkoj karikaturi Viktora Gilama iz 1896. Ujka Sem stoji s puškom između evropskih ličnosti i predstavnika Nikaragve i Venecuele

Film je snimila kompanija Edison kao filmsko izdanje za njihov vitaskop (rani filmski projektor)[4] 1896.[3] Oslikavao je politički spor koji je proistekao iz dugogodišnjeg neslaganja oko kopnenog suvereniteta između Britanske Gvajane i Venecuele. Rudari iz Venecuele su počeli da eksploatišu sporno zemljište, a Britanci su im pripretili oružanom intervencijom. Sjedinjene Američke Države, u svojoj preuzetoj ulozi zaštitnika Latinske Amerike od evropskih političkih snaga, posredovale su da spreče sukob.[1]

Istoričar filma Čarls Maser je napisao da je film „nesumnjivo inspirisan političkom karikaturom“ koja prikazuje isti sukob objavljen ranije te godine,[1] i snimljen je u aprilu 1896.[2]

Premijerno je prikazan na izdanju vitaskopa u Koster i Bils Mjuzik Holu u Njujorku 23. aprila 1896. Prema pisanju New York Herald, publika je bila „oduševljena” filmom i prikazanom američkom dominacijom.[3] Selekciju filmova za premijeru pripremili su Raf & Gamon.[2]

U julu iste godine, postao je prvi film koji je prikazan u Venecueli, gde su stanovnici Marakaiba navodno bili „potreseni“ zbog snimanja filma koji predstavlja njihovu zemlju.[5]

Analiza[uredi | uredi izvor]

Monroovu doktrinu Maser opisuje kao „komičnu alegoriju” koja je bila „otvoreno politička”.[3] Posebno je primećen na svojoj premijeri, zauzimajući peto mesto u poretku na premijernom predstavljanju vitaskopa; pušten je nakon Valtona i Slavina, boks meča između alegorijskih figura Ujka Sema i Džona Bula. Maser ga je takođe uporedio sa drugim filmom prikazanim te noći, Morski talasi u Doveru, koji prikazuje detalje talasa u Doveru u Engleskoj koji udaraju o obalu, odražavajući alegorijske slike korišćene u ovom filmu.[2]

Izbor patriotskog narativa u filmovima je možda odabran da se alegorijski bori protiv očekivanog priliva sličnih uređaja vitaskopu od evropskih proizvođača projekcija,[2][3] ili da odgovori francuske filmske kompanije od širenja svog tržišta na Ameriku.[1] Istoričari medija Džejms Čepmen i Nikolas Dž. Kal nazivaju ga „verovatno prvim propagandnim filmom”.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Gaudreault, André, ur. (2009). American Cinema, 1890-1909: Themes and Variations. New Brunswick, N.J.: Rutgers University Press. ISBN 9780813546445. OCLC 318240465. 
  2. ^ a b v g d đ e ž Grieveson, Lee; Krämer, Peter, ur. (2004). The Silent Cinema Reader. London: Routledge. ISBN 0415252830. OCLC 52471537. 
  3. ^ a b v g d đ Brown, Richard; Musser, Charles; Harvey, Michael; Anthony, Barry (2017). The Kinetoscope: A British History. Baltimore, Maryland: Project Muse. ISBN 9780861969319. OCLC 1005225000. 
  4. ^ „NIHF Inductee Thomas J. Armat Invented the Vitascope”. www.invent.org (na jeziku: engleski). 2024-01-26. Pristupljeno 2024-01-28. 
  5. ^ Muñoz, Lionel, ur. (avgust 2009). „Inicios del cine en Venezuela”. Memorias de Venezuela / Origenes del Anticomunismo en Venezuela (na jeziku: Spanish). 10. Caracas: Fundación Centro Nacional de Historia. str. 40—45. Pristupljeno 14. 9. 2019 — preko Issuu. 
  6. ^ Chapman, James; Cull, Nicholas John (2009). Projecting Empire: Imperialism and Popular Cinema. London: I.B. Tauris. ISBN 9781441638472. OCLC 608549043. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]