Naftna industrija Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Naftna industrija Srbije
akcionarsko društvo
Berzni simbolBB: NIIS
Delatnostnaftna industrija
Osnovano1991.
SedišteNovi Sad,  Srbija
Rukovodioci
Vadim Jakovljev
Kiril Tjurdenjev
Proizvodinafta, naftni derivati, petrohemijski proizvodi, prirodni gas, električna energija
Veb-sajtwww.nis.rs,%20www.nisgazprom.rs/
Zgrada NIS-a u Novom Sadu

Naftna industrija Srbije (NIS) srpska je naftna kompanija u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.

Osnovne delatnosti kompanije su istraživanje, proizvodnja i prerada nafte i gasa, promet naftnih derivata, kao i realizacija projekata u oblasti energetike i petrohemije. NIS je ujedno jedina kompanija koja se u Srbiji bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa. Osnovni proizvodni kapaciteti NIS-a su u Republici Srbiji, dok su zavisna društva i predstavništva otvorena u nekoliko zemalja sveta.

Poslovanje u regionu Balkana NIS grupa razvija u nekoliko pravaca: istraživanje i proizvodnja nafte i gasa, razvoj maloprodajne mreže, proizvodnja i trgovina električnom energijom. Cilj NIS-a je da bude najveći brzorastući energetski sistem u regionu i primer drugima po efikasnosti poslovanja i dinamici održivog razvoja.

Pored poslovnih aktivnosti, NIS realizuje i značajne društveno-odgovorne projekte i jedan je od vodećih socijalnih investitora u Srbiji. Osnovni pravci ulaganja u društveno-odgovorne projekte su podrška mladima, obrazovanju i nauci, sportu, kulturi, zdravstvu, kao i realizacija humanitarnih projekata. NIS je prva kompanija u Srbiji koja je za doprinos obrazovanju dobila „Svetosavsku nagradu“ koju dodeljuje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Bombardovanje NIS-ove rafinerije u Novom Sadu 1999.

Preteča današnje kompanije NIS bilo je Preduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte sa sedištem u Zrenjaninu, osnovano 1949. godine po odluci Vlade FNRJ. Preduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte Naftagas, osnovano je 1953. godine u skladu sa odlukom Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), kada je uprava preneta u Novi Sad. Početkom 50-ih godina 20. veka na ovim prostorima otvorene su prve benzinske stanice i skladišta. Rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu sa radom su počele 1968. godine. Krajem 1973. godine u strukturu tadašnje kompanije integrisane su prometne organizacije Jugopetrol-Beograd i Jugopetrol-Novi Sad.

Naftna industrija Srbije, u svom današnjem vidu, osnovana je 1991. godine kao državna kompanija za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i naftnih derivata i prirodnog gasa.

Kompanija 2005. godine dobija status akcionarskog društva, a samim tim bira svoju Skupštinu akcionara, Upravni odbor i rukovodeće organe. Na osnovu međudržavnog Kupoprodajnog sporazuma između Republike Srbije i Ruske Federacije o kupovini 51 odsto akcija većinski akcionar kompanije 2009. godine postaje ruska kompanija „Gazprom njeft“.

U 2010. godini NIS postaje javno društvo sa najvećim brojem akcionara (u tom trenutku približno pet miliona) listirano na Beogradskoj berzi. Listiranjem NIS-a Beogradska berza dobija najveću “blue chip” kompaniju na svom listingu. Sledeći svoju strategiju da postane lider u okruženju, NIS 2011. počinje ubrzano da širi poslovanje i na tržište regiona. Formirana su zavisna preduzeća u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji. U 2012. godini završena je izgradnja kompleksa za hidrokreking i hidroobradu (MHC/DHT) u Rafineriji nafte Pančevo koja označava završetak prve faze modernizacije rafinerijskog kompleksa NIS-a. Dve godine kasnije, 2013. počinje realizacija projekta kogeneracije (proizvodnja električne i toplotne energije iz gasa na naftnim i gasnim poljima u Srbiji). Pušteno je u rad prvo kogeneraciono postrojenje u Sirakovu da bi potom u Srbiji bilo otvoreno još 13 malih elektrana. Višak električne energije proizvedene u sopstvenim kapacitetima NIS prodaje na slobodnom tržištu. Kompanija teži neprestanom uvođenju novih tehnologija pa je tako u okviru Pogona za pripremu i transport nafte i gasa u Elemiru 2016. godine počelo da radi Aminsko postrojenje za prečišćavanje prirodnog gasa. Ovo postrojenje, pored biznis efekta ima i značajne ekološke benefite jer poseduje tehnologiju koja u potpunosti sprečava dospevanje ugljen dioksida u atmosferu i samim tim, doprinosi smanjenju efekta „staklene bašte“. Druga faza modernizacije Rafinerije nafte Pančevo započela je 2017. godine početkom izgradnje postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja čijom izgradnjom će pančevačka rafinerija postati jedna od najmodernijih u Istočnoj Evropi.

Delatnosti[uredi | uredi izvor]

Istraživanje i proizvodnja[uredi | uredi izvor]

Većina NIS-ovih naftnih nalazišta nalazi se na teritoriji Srbije, ali je kompanija iskoračila i u region, izvodeći istražne radove u Rumuniji i Bosni i Hercegovini. Najstarija inostrana koncesija kompanije je u Angoli gde proizvodnja traje od 1985. godine. Proizvodnja obuhvata procese proizvodnje, sabiranja, pripreme i transporta nafte, prirodnog gasa i geotermalnih voda, preventivno i interventno održavanje sistema i prateće infrastrukture.

Servisi[uredi | uredi izvor]

Kompanija NIS poseduje sopstvene servisne kapacitete, koji u potpunosti zadovoljavaju potrebe Kompanije, i pružaju usluge trećim licima.

Prerada[uredi | uredi izvor]

NIS poseduje modernu Rafineriju nafte u Pančevu u kojoj se proizvode motorna goriva Evro-5 standarda, avio-gorivo, tečni naftni gas, sirovine za petrohemijsku industriju, ulje za loženje, bitumeni i drugi naftni derivati. U 2017. godini Rafinerija u Pančevu je postala prvo energetsko postrojenje u Srbiji koje je od državnih organa dobilo IPPC dozvolu (integrisana dozvola) o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja životne sredine kojom se potvrđuje da je proizvodni proces u Rafineriji u potpunosti usklađen sa najvišim domaćim i evropskim standardima u oblasti zaštite životne sredine.

Promet[uredi | uredi izvor]

Promet NIS-a obuhvata spoljnu i unutrašnju trgovinu, maloprodaju naftnih derivata i dopunskog asortimana, kao i veleprodaju naftnih derivata. Kao posebne poslovne pravce NIS razvija snabdevanje avio-gorivom, snabdevanje plovnih objekata gorivom, promet maziva i bitumena. NIS u Srbiji, BiH, Bugarskoj i Rumuniji poseduje više od 400 benzinskih stanica, a maloprodajna mreža kompanije je najveća u Srbiji. NIS nastupa na tržištu sa dva maloprodajna brenda: NIS Petrol (masovni brend) i GAZPROM (premijum brend).

Energetika[uredi | uredi izvor]

NIS se bavi proizvodnjom električne i toplotne energije iz konvencionalnih i obnovljivih izvora, proizvodnjom i prodajom komprimovanog prirodnog gasa, prodajom prirodnog gasa, trgovinom električnom energijom, razvojem i uvođenjem strateški važnih energetskih projekata, razvojem i implementacijom projekata za povećanje energetske efikasnosti. NIS razvija i trgovinu električnom energijom i pored tržišta Srbije, prisutan je na tržištima Bosne i Hercegovine, Rumunije, Slovenije i Mađarske, a trguje i na granici sa Severnom Makedonijom.

Društvena odgovornost[uredi | uredi izvor]

Pod korporativnim sloganom „Budućnost na delu“, NIS podržava kulturne i sportske manifestacije, radi na poboljšanju obrazovne infrastrukture, sarađuje sa 12 lokalnih samouprava u Srbiji i nastoji da unapredi kvalitet života građana u tim zajednicama. Sponzorska i donatorska delatnost NIS-a fokusirana je na realizaciju prioritetnih programa iz oblasti sporta, kulture, nauke i obrazovanja, ekologije i socijalne zaštite.

NIS je prva kompanija u Srbiji koja je objavila Izveštaj o održivom razvoju, urađen prema standardima i kvalitetu u korporativnom izveštavanju propisanim od strane međunarodne organizacije Global Reporting Initiative i AccontAbility, što u kontinuitetu radi od 2010 godine.

Od 2010. godine generalni sponzor jednog od najpopularnijih fudbalskih klubova u Srbiji FK Crvene zvezde je kompanija „Gazprom njeft“ — većinski akcionar srpske kompanije „Naftna industrija Srbije“, ujedno i najveći strani investitor u zemlji. Tokom saradnje sa „Gazprom njeft“ klub je šest puta osvajao titulu šampiona Srbije, dva puta je osvojio Kup Srbije i redovno je učestvovao na evropskim turnirima. U okviru saradnje, osim reklamiranja brendova kompanije „Gazprom njeft“ zajedno sa FK Zenit iz Sankt Peterburga, realizuje se saradnja u oblasti omladinskog fudbala – razmena mladih igrača i održavanje prijateljskih utakmica.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]