Normani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Normanski posedi u Evropi, Bliskom istoku i sjevernoj Africi u 12. vijeku
Viktorijanski (1837.–1901) prikaz Normana.

Normani (norm. Nourmands, franc. Normands, lat. Normanni) su bili narod koji je u 10. i 11. vijeku dao svoje ime Normandiji, regiji u Francuskoj. Potomci su Nordijaca, pljačkaša i gusara iz Danske, Islanda i Norveške koji su, pod svojim vođom Rolom, zakleli se na vjernost kralju Zapadne Franačke Karlu III.[1] Kroz generacije asimilacije i miješanja sa lokalnim franačkim i galoromanskim stanovništvom, njihovi potomci će postepeno prihvatiti karolinšku kulturu Zapadne Franačke.[2] Prepoznatljivi kulturni i etnički identitet Normana pojavi u prvoj polovini 10. vijeka i nastavio da se razvija u narednim vijekovima.[3]

Normanska dinastija je imala veliki politički, kulturni i vojni uticaj na srednjovjekovnu Evropu, pa čak i na Bliski istok.[4][5] Postali su čuveni po svom boričkom duhu i svojoj pobožnosti.[1] Usvojili su galoromanski jezik, a njihov dijalekt poznat kao normanski ili normanski francuski, postaje važan književni jezik. Vojvodstvo Normandija, koje je nastalo sporazumom sa francuskom krunom, bilo je veliki feud srednjovjekovne Francuske. Ričardom I uvodi feudalizam u Normandiju ili ga znatno proširuje.[6][7] Normani su ostali zapaženi i zbog svoje kulture, koja se odlikuje jedinstvenom romanskom arhitekturom i muzičkom tradicijom, kao i zbog vojnih dostignuća i inovacija. Ruđer II, normanski avanturista, osnovao je Kraljevstvo Sicilija nakon osvajanja južne Italije od Saracena i Vizantijaca, a ekspedicija u ime vojvode Vilijama I dovela je do osvajanja Engleske u bici kod Hejstingsa 1066. godine.[8] Normanski kulturni i vojni uticaj se širio od ovih novih evropskih središta do krstaških država na Bliskom istoku, gdje je princ Boemund I osnovao Kneževinu Antiohiju, do Škotske i Velsa na ostrvu Velika Britanija, do Irske, kao i do obala sjeverne Afrike i Kanarskih ostrva.

Nasljeđe Normana opstaje i do danas kroz regionalne jezike i dijalekte Francuske, Engleske i Sicilije, kao i kroz različitu kulturu, pravosudna i politička uređenja koja su uveli u osvojenim teritorijama i koja su dugo opstala kao suprotnost onima koja su razvijena u kontinentalnim oblastima Evrope.[5][9]

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Prikaz normanskih pohoda.

Normani (lat. Northmanni, reč germanskog porekla sa značenjem: ljudi sa severa; ime koje se u ranom srednjem veku koristilo za pripadnike svih germanskih skandinavskih naroda),[10] germanski narod naseljen u ranom srednjem veku u Skandinaviji i na Jilandu, gde je od VIII do IX veka postupno oblikovao svoje države: Švedsku, Norvešku i Dansku.[11]

Istoriografija u vreme dok pljačkaju i pustoše ih naziva Vikinzima (u zapadnoj Evropi) i Varjazima (u istočnoj Evropi), a kada se naseljavaju Normanima.[10][11] Vojni i pljačkaški pohodi Normana praćeni su njihovom kolonizacijom na Britanskim ostrvima (područje tzv. Danskog zakona, ostrtva Šetland, Orkni, Hebridi, ostrvo Man, Kejtnes i Saterlend u Škotskoj, Dublin), Islandu i Grenlandu.[10]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Norman”. Encyclopædia Britannica. 
  2. ^ Chibnall, M (1999), The debate on the Norman Conquest, str. 2, „In Normandy the conquering northmen had assimilated... the indigenous Frankish and Gallo-Roman peoples...” 
  3. ^ „Sicilian Peoples: The Normans”. L. Mendola & V. Salerno. Best of Sicily Magazine. Pristupljeno 31. 7. 2015. 
  4. ^ Lars Brownworth, Episode I: Rollo and the Viking Age
  5. ^ a b „The Norman Impact”. History Today Volume 36 Issue 2. History Today. 2. 2. 1986. Pristupljeno 31. 7. 2015. 
  6. ^ Eleanor Searle, Predatory Kinship and the Creation of Norman Power, 840–1066 (University of California Press, Berkeley, 1988), p. 89
  7. ^ François Neveux. A Brief History of The Normans (Constable & Robbinson, Ltd, London, 2008), pp. 73. 74
  8. ^ „Claims to the Throne”. Mike Ibeji. BBC. 17. 2. 2011. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  9. ^ „What Did the Normans Do for Us?”. John Hudson. BBC. 12. 2. 2012. Pristupljeno 31. 7. 2015. 
  10. ^ a b v Opća i nacionalna enciklopedija - Normani
  11. ^ a b Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Normani

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Annales fuldenses - Jahrbücher von Fulda. Darmstadt 1975 (lateinisch-deutsch)
  • „Jahrbücher von St. Bertin“. In: Quellen zur karolingischen Reichsgeschichte Teil II. Lateinisch–Deutsch. Übs. von Reinhold Rau. Darmstadt 1972. S. 11–287.
  • Gregor von Tours: Zehn Bücher Geschichten. Darmstadt 1977. (lateinisch - deutsch)
  • R. A. B. Mynors: The Panegyrici Latini. Oxford 1964.
  • Ermoldi Nigelli Carmina. In: Poetae2.1–93.
  • Snorri Sturluson: Heimskringla. Thule Altnordische Dichtung und Prosa Bd. 14. Darmstadt 1965
  • Martin Wihoda Království Slunce. Jihoitalští Normané mezi státy, národy a kulturami periodikum = Dějiny a současnost | rok = 2003 číslo = 6 | strany = 12-16
  • van Houts, Elisabeth, ur. (2000), The Normans in Europe, Manchester: Manchester Medieval Sources .
  • Medieval History Texts in Translation, University of Leeds, Arhivirano iz originala 31. 08. 2011. g., Pristupljeno 14. 04. 2019 .
  • Bates, David (1982), Normandy before 1066, London 
  • Chalandon, Ferdinand (1907), Histoire de la domination normande en Italie et en Sicilie [History of the Norman domination in Italy & Sicily] (na jeziku: French), Paris 
  • Chibnall, Marjorie (2000), The Normans, The Peoples of Europe, Oxford .
  • Chibnall, M. (1999), The Debate on the Norman Conquest 
  • Crouch, David (2003), The Normans: The History of a Dynasty, London: Hambledon .
  • Douglas, David (1969), The Norman Achievement, London 
  • ——— (1976), The Norman Fate, London 
  • Dauzat, Albert; Dubois, Jean; Mitterand, Henri (1971), Larousse étymologique [Etymological Larousse] (na jeziku: French), Larousse 
  • Flori, Jean (1999), Richard Coeur de Lion: le roi-chevalier [Richard Lionheart: the king-knight], Biographie (na jeziku: French), Paris: Payot, ISBN 978-2-228-89272-8 
  • Gillingham, John (2001), The Angevin Empire, London 
  • Gravett, Christopher; Nicolle, David (2006), The Normans: Warrior Knights and their Castles, Oxford: Osprey Publishing .
  • Green, Judith A (1997), The Aristocracy of Norman England, Cambridge University Press 
  • Gunn, Peter (1975), Normandy: Landscape with Figures, London: Victor Gollancz 
  • Harper-Bill, Christopher; van Houts, Elisabeth, ur. (2003), A Companion to the Anglo-Norman World, Boydell 
  • Haskins, Charles H (1918), Norman Institutions 
  • Maitland, FW (1988), Domesday Book and Beyond: Three Essays in the Early History of England (2d izd.), Cambridge University Press  (feudal Saxons)
  • Mortimer, R (1994), Angevin England 1154–1258, Oxford 
  • Muhlbergher, Stephen, Medieval England  (Saxon social demotions)
  • Norwich, John Julius (1967), The Normans in the South 1016–1130, London: Longmans, Green and Co. 
  • ——— (1970), The Kingdom in the Sun 1130–1194, London: Longman Group Ltd. 
  • Robertson, AJ, ur. (1974), Laws of the Kings of England from Edmund to Henry I, AMS  (Mudrum fine)
  • Painter, Sidney (1953), A History of the Middle Ages 284−1500, New York 
  • Villegas-Aristizábal, Lucas (2004), Algunas notas sobre la participación de Rogelio de Tosny en la Reconquista Ibérica [Some notes on the participation of Rogelio de Tosny in the Iberian reconquest], Estudios Humanísticos (na jeziku: Spanish), III, Universidad de Leon, str. 263—74 
  • ——— (2007), Norman and Anglo-Norman Participation in the Iberian Reconquista (PhD thesis), University of Nottingham 
  • ——— (2008), Roger of Tosny's adventures in the County of Barcelona, Nottingham Medieval Studies, 52, str. 5—16 
  • ——— (2009), Anglo-Norman involvement in the conquest of Tortosa and Settlement of Tortosa, 1148–1180, Crusades, 8, str. 63—129 
  • Thompson, Kathleen (oktobar 1987), „The Norman Aristocracy before 1066: the Example of the Montgomerys”, Historical Research, 143 (143): 251—63, doi:10.1111/j.1468-2281.1987.tb00496.x 
  • Villegas-Aristizabal, Lucas (jul 2015), „Norman and Anglo-Norman Interventions in the Iberian Wars of Reconquest Before and After the First Crusade”, Crusading and Pilgrimage in the Norman World, str. 103—21 
  • Vranousi, Era A. (1962), "Κομισκόρτης ο έξ Αρβάνων": Σχόλια εις Χωρίον της Άννης Κομνηνής (Δ' 8,4) (na jeziku: Greek), Ioannina: Εταιρείας Ηπειρωτικών Μελετών 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Normani na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Нормани&oldid=27551304”