Operacija Kupres

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kupres 92
Deo rata u BiH

Operacija Kupres 92
Vremeapril 1992.
Mesto
Kupres i okolina
Ishod Pobeda JNA
Sukobljene strane

JNA
Hrvatska
Hrvatska

Herceg-Bosna

HOS
Komandanti i vođe
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Slavko Lisica
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Momir Talić
Željko Glasnović
Ivan Mamić
Marinko Beljo
Žrtve i gubici
85 poginulih, 154 ranjenih[traži se izvor] 160 poginulih, 23 zarobljeno[traži se izvor]

Operacija Kupres 92 je kodni naziv za operaciju Jugoslovenske narodne armije u aprilu 1992. godine, u Bosanskoj krajini, čiji je cilj bio oslobađanje opštine Kupres od hrvatskih snaga.

Opis događaja[uredi | uredi izvor]

Po otpočinjanju rata u Hrvatskoj u leto 1991. godine, nacionalno sukobljavanje Srba, Hrvata i Bošnjaka (tada Muslimana) u Bosni i Hercegovini doseglo je tačku ključanja. Kupres se, kao opština od posebnog strategijskog značaja (kroz opštinu prolazi jedan od tri puta koji povezuju srednju Bosnu i Hercegovinu), na samom početku rata u Bosni našao na udaru; međunacionalni sukobi Srba i Hrvata dodatno su bili zaoštreni s obzirom na nacionalnu izmešanost teritorije (51% Srbi, 39% Hrvati).[1]

Hrvati (HOS), sa područja Kupresa i opština zapadne Hercegovine, uz pomoć nekih jedinica MUP-a i vojske Republike Hrvatske (ZNG), od 3. aprila 1991. vojnim napadima na Srbe u Kupresu i srpskim naseljima oko Kupresa pokušali su uzeti punu kontrolu i pri tome su ubili nekoliko desetina civila Srba, a Života Panić, tada zamenik načelnika Generalštaba JNA, tražio je da se uspostavi kontrola JNA na Kupreškoj visoravni.[2]

Komanda Banjalučkog korpusa i 30. partizanske divizije početkom aprila pokreću akciju oslobađanja opštine Kupres. Od 6. do 9. aprila 1992. na području Kupresa, pod komandom pukovnika Slavka Lisice, JNA, srpski borci potisnuli su hrvatsku vojsku.[2] Mada je Vojska Republike Srpske zvanično osnovana tek 12. maja 1992. godine, borci i jedinice JNA koji su učestvovali u oslobađanju Kupresa bili su gotovo kompletno nosioci borbenih delovanja VRS tokom narednih godina rata.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kočović 2019, str. 484-485. Muslimana je bilo 7%, a Jugoslovena 2%.
  2. ^ a b Logos 2019, str. 147.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]