Orahovac
Orahovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Prizrenski |
Opština | Orahovac |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 15.892 |
— gustina | 57,17 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 23′ 58″ S; 20° 39′ 17″ I / 42.3994° S; 20.6547° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 477 m |
Površina | 278 km2 |
Poštanski broj | 21000 |
Pozivni broj | +381 (0)29 |
Registarska oznaka | PZ |
Veb-sajt | |
kk |
Orahovac (alb. Rahovec, Rahoveci) je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Srbiji, koje se nalazi u jugozapadnom delu Kosova i Metohije i pripada Prizrenskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 15.892 stanovnika.[b]
Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Orahovac površine 4894 ha.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvi pisani pomen o Orahovcu je iz 1348. godine, u povelji srpskog kralja i cara Stefana Dušana. Godine 1405. naselje je priloženo manastiru Hilandaru na Svetoj gori. Sačuvan je jedan crkveni zapis u kome stoji da „6. aprila 1898. Arnauti opljačkaše oraovačku crkvu”.
Tako je i bilo ali se po njih na kraju loše završilo. Odneli su tada bezbožnici provalivši kroz crkvena vrata: plaštanicu, krst od srebra, tri putira, svete darove, felon, račicu, bakarni sud za vodicu, nekoliko kandila i svećnjake na žrtveniku i časnoj trpezi i druge sitnije stvari. Zločin je prijavljen crkvenim i carskim vlastima, a crkva je sa svoje strane nudila 2 turske lire onome ko vrati crkvene predmete. U roku od dve godine loše su prošli pobornici svetotatstva; jedan poginuo, drugi se telesno razboleo, treći umno poremetio. Brat ubijenog lopova Arnautina je rešio da vrati ukradeno i to tajno. Preko posrednika je dogovorio sa sveštenikom da vrati a da dobije za uzvrat pet pari vunenih čarapa. Kod primopredaje decembra 1899. godine, nije međutim sve vratio, jer se zakleo tada da ostalo i nije bilo kod njega. Vratio je jedinu plaštanicu koju je hram imao, ali srebrni krst su pljačkaši već bili pretopili u srebro.[1]
U Orahovcu su srpsku knjigu Plač Stare Srbije kupili 1864. godine meštani: pop Ilija paroh i Toma Simić.[2]
Usred naselja, u gornjem delu Orahovca se nalazi crkva Uspenja Presvete Bogorodice, a ispred nje nalazi se trg. Podignuta je 1859. godine na starijim temeljima hrama. Crkva je solidno očuvana građevina od tesanog kamena, sa naglašenim portalom i zvonikom. Na fasadi je uzidano nekoliko reljefa u kamenu. U varoši se nalazi i konak manastira Pećke patrijaršije, podignut 1848. godine. U orahovačkom vinogradištu na mestu Dubljane sačuvani su ostaci skromne crkve i nekoliko starih srpskih grobova sa nadgrobnim pločama.
Srpska narodna škola je radila u periodu 1866—1889. godine, pa posle prekida obnovila rad.[3]
Vladika raško-prizrenski i kasniji Patrijarh srpski Pavle u svom izveštaju Svetom Arhijerejskom Sinodu SPC, pored ostaloga, navodi podatak da je na srpskom pravoslavnom groblju u Orahovcu, 16. novembra 1984, srušeno 6 mermernih spomenika.[4] Avgusta i decembra 2023. su oskrnavljeni srpski nadgrobni spomenici i drveni krstovi. Zbog bezbednosnih razloga Srbi nisu sahranjivani na groblju od 1998. do 2014. godine, već je to vršeno u crkvenom dvorištu.[5]
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 1981. grad je bio većinski naseljen Albancima. Nakon rata 1999. većina Srba je napustila Orahovac. Pred NATO bombardovanje Jugoslavije u Orahovcu je živelo preko dve hiljade Srba, dok ih je 2012. godine bilo oko četiri stotine, okupljenih u mahali oko crkve Uspenje Presvete Bogorodice. Orahovac je grad u kome su Srbi najpre od svih mesta na Kosovu i Metohiji doživeli pogrom albanskih ekstremista. Ni danas nisu otkriveni zemni ostaci svih kidnapovanih i ubijenih.
Broj stanovnika na popisima:
|
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Lazar Kujundžić, srpski četnički vojvoda
- Jovan Grković Gapon, srpski revolucionar i pravoslavni monah
- Bora Spužić, srpski pevač narodne muzike
- Nedžmije Pagaruša, jugoslovenska i albanska pevačica i glumica
- Pavlina Radovanović, srpska pevačica i humanitarac
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.
- ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1900. godine
- ^ Serafim Ristić: "Plač Stare Srbije", Zemun 1864. godine
- ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1904. godine
- ^ Stojčević, Pavle (2019). Pravoslavlje, br.1247, 1. mart, Tekst: Sa raspetog Kosova i Metohije. Beograd: SPC. str. 4.
- ^ Tanjug (2023-12-19). „Oskrnavljeno srpsko groblje u Orahovcu”. Euronews.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-20.
- ^ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. godine pod2.stat.gov.rs
- ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
- ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ivanović, Milan (2013). Metohija: spomenici i razaranja. Novi Sad; Beograd: Prometej; Službeni glasnik.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Milan Ivanović: Metohija - spomenici i razaranja (Glas dijaspore, 20. avgust 2012)
- U Orahovcu oko 400 Srba bije bitku za opstanak (Politika, 27. novembar 2015)
- Albanski pogrom još nas tera sa ognjišta (Večernje novosti, 15. maj 2016)
- Život i standardi: Velika Hoča i Orahovac (RTS, 19. maj 2016) na sajtu Jutjub
- Moja ulica: Ako vas put nanese...Orahovac (RTS, 20. septembar 2016) na sajtu Jutjub
- Težak život Srba u enklavi Gornji Orahovac (RTS, 27. januar 2018)