Pečenjevce

Koordinate: 43° 06′ 01″ S; 21° 55′ 00″ I / 43.100333° S; 21.916666° I / 43.100333; 21.916666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pečenjevce
Glavna ulica u Pečenjevcu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.1.500
Geografske karakteristike
Koordinate43° 06′ 01″ S; 21° 55′ 00″ I / 43.100333° S; 21.916666° I / 43.100333; 21.916666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina215 m
Pečenjevce na karti Srbije
Pečenjevce
Pečenjevce
Pečenjevce na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj16251
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Pečenjevce je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.500 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 1.776 stanovnika).

Selo je poznato po proizvodnji krompira, a u njemu se svake godine organizuje i krompirijada.[1] Pored toga, Pečenjevce je poznato i kao rodno mesto pevača Tome i Novice Zdravkovića. Danas se u centru sela nalazi restoran Tomina priča.

Pečenjevce je bilo sedište opštine do 1956. godine. U sastavu opštine Pečenjevce nalazila su se sledeća naselja: Babičko, Brejanovce, Grdanica, Dušanovo, Živkovo, Zalužnje, Kaštavar, Gornja Lokošnica, Donja Lokošnica, Pečenjevce, Podrimce, Priboj, Razgojna, Smrdan, Crkovnica, Golema Njiva, Oraovica, Čekmin i Čifluk Razgojnski.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Reka Jablanica protiče kroz Pečenjevce

Selo leži u krajnjem južnom delu Brestovačkog proširenja. U ovom proširenju, koje čini severni deo Leskovačke kotline, naselje je neposredno na izlazu iz Pečenjevačkog suženja.

Gornje Pečenjevce, viši deo naselja, smešteno je u dolini Šaranice, a niži poljski krajevi na izlazu tog vodotoka u dno proširenja. Neki od nižih delova naselja lokalizovani su temenom raspljoštene plavine Šaranice, dok su ostali na obalama reke Jablanice. Pretežni deo poljskog naselja je na levoj strani Jablanice, između njenog toka i natkrilnih visova Vanosa i Bele glave. Ležeći na uzdignutom plavinskom zemljištu i višoj obali Jablanice, najniži krajevi imaju relativno ocedan topografski položaj. Oni ne stradaju od poplava koje su česte u najnižem delu atara.

Skelet odrasle žene sa nakitom iz perioda XI-XII veka. Potiče sa lokaliteta Tapana u Pečenjevcu. Nalazi se u Narodnom muzeju u Leskovcu.

Nalazeći se umnogome na kotlinskoj morfološkoj granici, naselje iskorišćava dve različite morfološke i privredne celine: ravan za ratarstvo, a pobrđe, sem toga, i za gajenje vinove loze, ispašu stoke i iskorišćavanje šuma.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sudeći po poreklu i starini današnjeg stanovništva, čiji se najstariji sloj naselio u potezu Zeleni Vir u poslednjoj četvrtini 18. veka, Pečenjevce je naselje novijeg postanka. Međutim, brojni ostaci starina i tragova prethodnih naselja u današnjem ataru, kao i samo ime sela nesumnjivo potvrđuju da je postojalo i srednjovekovno naselje. Ono je verovatno zapustelo krajem 15. veka, te se nije održao kontinuitet naseljenosti.[2]

Po školskom izveštaju iz 1878. godine tu je postojala muška škola. Improvizovana je u jednoj maloj sobici crkvene kuće. Izdržavala se iz crkvenih prihoda i dobrovoljnih priloga. Radi se po "crkvenski" bez razreda, a čest đaka uči kratki katihizis i kratku crkvenu istoriju. Tu dolazi 25 đaka iz više sela, a učiteljska plata je godišnje 1700 groša.[3]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Pečenjevce živi 1.439 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,5 godina (41,6 kod muškaraca i 43,4 kod žena). U naselju ima 526 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,38.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.846
1953. 1.981
1961. 2.136
1971. 2.088
1981. 2.078
1991. 1.930 1.820
2002. 1.776 1.930
2011. 1.500
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
1.620 91,21%
Romi
  
135 7,60%
Makedonci
  
4 0,22%
Crnogorci
  
2 0,11%
Nemci
  
1 0,05%
Mađari
  
1 0,05%
Bugari
  
1 0,05%
nepoznato
  
11 0,61%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ RTS: „Život od krompira“ (24.12.2011), Pristupljeno 23. 4. 2013.
  2. ^ a b Hranislav Rakić, Leskovački zbornik 6. (1966), Narodni muzej Leskovac.
  3. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1880. godine
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]