Pečenjevce
Pečenjevce | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Grad | Leskovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1.500 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 06′ 01″ S; 21° 55′ 00″ I / 43.100333° S; 21.916666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 215 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 16251 |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | LE |
Pečenjevce je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.500 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 1.776 stanovnika).
Selo je poznato po proizvodnji krompira, a u njemu se svake godine organizuje i krompirijada.[1] Pored toga, Pečenjevce je poznato i kao rodno mesto pevača Tome i Novice Zdravkovića. Danas se u centru sela nalazi restoran Tomina priča.
Pečenjevce je bilo sedište opštine do 1956. godine. U sastavu opštine Pečenjevce nalazila su se sledeća naselja: Babičko, Brejanovce, Grdanica, Dušanovo, Živkovo, Zalužnje, Kaštavar, Gornja Lokošnica, Donja Lokošnica, Pečenjevce, Podrimce, Priboj, Razgojna, Smrdan, Crkovnica, Golema Njiva, Oraovica, Čekmin i Čifluk Razgojnski.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Položaj[uredi | uredi izvor]
Selo leži u krajnjem južnom delu Brestovačkog proširenja. U ovom proširenju, koje čini severni deo Leskovačke kotline, naselje je neposredno na izlazu iz Pečenjevačkog suženja.
Gornje Pečenjevce, viši deo naselja, smešteno je u dolini Šaranice, a niži poljski krajevi na izlazu tog vodotoka u dno proširenja. Neki od nižih delova naselja lokalizovani su temenom raspljoštene plavine Šaranice, dok su ostali na obalama reke Jablanice. Pretežni deo poljskog naselja je na levoj strani Jablanice, između njenog toka i natkrilnih visova Vanosa i Bele glave. Ležeći na uzdignutom plavinskom zemljištu i višoj obali Jablanice, najniži krajevi imaju relativno ocedan topografski položaj. Oni ne stradaju od poplava koje su česte u najnižem delu atara.
Nalazeći se umnogome na kotlinskoj morfološkoj granici, naselje iskorišćava dve različite morfološke i privredne celine: ravan za ratarstvo, a pobrđe, sem toga, i za gajenje vinove loze, ispašu stoke i iskorišćavanje šuma.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sudeći po poreklu i starini današnjeg stanovništva, čiji se najstariji sloj naselio u potezu Zeleni Vir u poslednjoj četvrtini 18. veka, Pečenjevce je naselje novijeg postanka. Međutim, brojni ostaci starina i tragova prethodnih naselja u današnjem ataru, kao i samo ime sela nesumnjivo potvrđuju da je postojalo i srednjovekovno naselje. Ono je verovatno zapustelo krajem 15. veka, te se nije održao kontinuitet naseljenosti.[2]
Po školskom izveštaju iz 1878. godine tu je postojala muška škola. Improvizovana je u jednoj maloj sobici crkvene kuće. Izdržavala se iz crkvenih prihoda i dobrovoljnih priloga. Radi se po "crkvenski" bez razreda, a čest đaka uči kratki katihizis i kratku crkvenu istoriju. Tu dolazi 25 đaka iz više sela, a učiteljska plata je godišnje 1700 groša.[3]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Pečenjevce živi 1.439 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,5 godina (41,6 kod muškaraca i 43,4 kod žena). U naselju ima 526 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,38.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 2 | 1 | ||
80+ | 22 | 24 | ||
75—79 | 30 | 47 | ||
70—74 | 57 | 75 | ||
65—69 | 45 | 67 | ||
60—64 | 60 | 56 | ||
55—59 | 60 | 52 | ||
50—54 | 57 | 61 | ||
45—49 | 78 | 46 | ||
40—44 | 68 | 58 | ||
35—39 | 58 | 61 | ||
30—34 | 65 | 49 | ||
25—29 | 46 | 56 | ||
20—24 | 49 | 49 | ||
15—19 | 59 | 50 | ||
10—14 | 51 | 58 | ||
5—9 | 41 | 47 | ||
0—4 | 38 | 33 | ||
Prosek : | 41,6 | 43,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 756 | 185 | 511 | 51 | 9 | 0 |
Ženski | 752 | 96 | 516 | 122 | 18 | 0 |
UKUPNO | 1.508 | 281 | 1.027 | 173 | 27 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 429 | 172 | 0 | 1 | 115 |
Ženski | 339 | 219 | 0 | 0 | 58 |
UKUPNO | 768 | 391 | 0 | 1 | 173 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 6 | 35 | 24 | 9 | 19 |
Ženski | 1 | 3 | 18 | 0 | 1 |
UKUPNO | 7 | 38 | 42 | 9 | 20 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 0 | 19 | 9 | 5 |
Ženski | 0 | 2 | 3 | 8 | 20 |
UKUPNO | 1 | 2 | 22 | 17 | 25 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 6 | 0 | 0 | 8 | |
Ženski | 3 | 0 | 0 | 3 | |
UKUPNO | 9 | 0 | 0 | 11 |
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Toma Zdravković, pevač narodne muzike, kompozitor i pesnik
- Petar Denkovački, srpski shiarhimandrit i iguman
- Novica Zdravković, pevač narodne muzike
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Mali trg u centru sela
-
Dom kulture
-
Bista Vuka Karadžića ispred istoimene osnovne škole
-
Dom kulture
-
Spomenik Tomi Zdravkoviću u centru sela
-
Crkva Svetog Ilije
-
Crkva Svetog Ilije
-
Zvonik crkve
-
Crkva Svetog Ilije
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Pečenjevačko suženje
- Crkva Svetog Ilije u Pečenjevcu
- Železnička stanica Pečenjevce
- Restoran „Tomina priča“
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ RTS: „Život od krompira“ (24.12.2011), Pristupljeno 23. 4. 2013.
- ^ a b Hranislav Rakić, Leskovački zbornik 6. (1966), Narodni muzej Leskovac.
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1880. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.