Pređi na sadržaj

Pećina pod lipom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pećina Pod lipom (Podlipa)
Pećina pod lipom
Pećina Pod lipom, paleolitski gravirani crteži na ulazu u pećinu
Položaj
Mesto
Odlike
Dužina 4 m

Pećina Pod lipom je pećina koja se nalazi na Glasinačkoj visoravni, u zaseoku Kadića Brdo, selo Knežina, Opština Sokolac, Republika Srpska, BiH. Ustaljeni naziv pećine među lokalnim stanovništvom je pećina Podlipa. Prvo sistematsko arheološko istraživanje lokaliteta na Kadića Brdu, izvršeno je 1991. godine pod vođstvom arheologa Zilke Kujundžić-Vejzagić iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U svim sondama otkriven je bogat arheološki materijal, kamene alatke i oruđa odnosno artefakti koji su datirani u donji, srednji i gornji paleolit. U dvije sonde ispred pećine, pronađeni su ostaci pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus). Paleolitski lovci-sakupljači u pećini Pod lipom ostavili su urezane znake u kamenu koji predstavljaju paleolitsku umjetnost. Ovi urezi su jedini pano sa pećinskom umjetnošću iz paleolita u istočnoj Republici Srpskoj. Pećinu je naseljavao pračovjek tokom dužeg vremenskog perioda, a ovo nalazište je od prvorazrednog značaja za čitavu jugoistočnu Evropu. Na lokalitetu Pod lipom pronađeni su ostaci neandertalca stari oko 40.000 godina. Ova pećina je pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, i spada u prirodno dobro I kategorije.

Lokalitet[uredi | uredi izvor]

Geološka građa šireg područja pećine pripada strukturno-facijalnoj jedinici Centralnoj ofiolitskoj zoni, pored mezozojskih karbonatnih masa u pećini su zastupljeni i sedimenti kvartarne starosti. Najstariji evidentirani sedimenti pećine pripadaju srednjem i gornjem trijasu. U pećini su prisutni tamnosive, sive, žućkaste i rumene boje krečnjaka. Kvartarne tvorevine u okolini ove pećine predstavljaju jezerski i riječni sedimenti terasa i aluvijalni nanosi male mogućnosti. Materijal jezerskih sedimenata je raznolik.

Novija istraživanja[uredi | uredi izvor]

Novija istraživanja pećine Pod lipom izvršena su 2015. godine pod vođstvom prof. dr Dušana Mihajlovića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Abazović; Elez; Karadžić, Gajević, Dobrila; Velemir; Grujo; Branko (2010). Vodič kroz opštinu Sokolac : znamenitosti zavičaja. Sokolac: Info centar. str. 65—67. ISBN 978-99955-669-0-6. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]