Polis

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Polis (antgrč. πόλις [pólis]) je grad odnosno grad-država helenskog sveta. Antička Grčka je bila pretežno brdovita zemlja, isprosecana rečnim dolinama i plodnim ravnicama. Ovakav reljef uslovio je njenu političku rascepkanost. Heleni nikada nisu stvorili jedinstvenu državu, već su živeli u polisima, nezavisnim gradovima-državama. Prvi polisi pojavili su se u VIII veku pre nove ere i postali jezgra političkog i društvenog života Helade u potonjim vekovima. Među najznačajnije se ubrajaju Sparta, Atina i Korint, osnovan na Istamskoj prevlaci, koja Peloponez spaja sa srednjom Grčkom. Polisi su nastajali ujedinjavanjem seoskih zajednica ili manjih gradova oko jednog upravnog, privrednog i kulturnog središta. Obično je to bilo utvrđeno naselje koje se moglo lako braniti u slučaju rata. Građane jednog polisa su povezivali politički i ekonomski interesi, kao i zajednički kult. Svaki polis imao je svog boga zaštitnika, čiji se hram nalazio u srcu grada, na akropolju. Polis je obavezno imao trg, pijacu (agora) kao i gimnaziju. Teritorije helenskih gradova-država bile su po pravilu relativno male, obično omeđane planinskim vencima ili morem. Obuhvatale su grad, sa tvrđavom tj. akropoljem, i njegovu širu okolinu. Izuzetak su bile Sparta i Atina, čije su teritorije bile izuzetno velike.

U najstarije doba je sva vlast u polisima počivala u rukama aristokratije. Njena moć zasnivala se na velikim zemljišnjim posedima, koju su se nalazili u najplodnijim delovima gradske teritorije, i ogromnim stadima stoke. Ostali građani (seljaci, trgovci i zanatlije) nisu imali nikakvih političkih prava, niti su učestvovali u vođenju državnih poslova.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]