Polupustinja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Polupustinja je prirodna zona koja se formira pod uticajem aridne klime. Glavne karakteristike su odsustvo šuma i oskudnost biljnog pokrivača. Polupustinja je prelazni tip između pustinje i stepe. Slične su i bliske peščarama, od koje ih razlikuje stepen kultivisanosti.

Klima i podela[uredi | uredi izvor]

Odlukuju ih suva i žarka leta (jul 22-38 °C), a hladne zime (januar —20°C) u umerenim širinama ili blage zime (januar 20-25 °C) u suptropskim i tropskim predelima. Prema tome, polupustinje se mogu podeliti na umerene, suptropske i tropske.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Polupustinje su zastupljene u Evroaziji oko Kaspijskog jezera i na Arabijskom poluostrvu. U Severnoj Americi javljaju se u Velikom basenu i u podgorju Stenovitih planina. Na afričkom kopnu zauzimaju delove Sahare, Namiba i Kalaharija. Značajno prostranstvo polupustinja beleži se na Brazilskoj visiji, oko tropskih šuma i Atakame, dok ih u Australiji ima po obodima svih većih pustinja.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]