Pređi na sadržaj

Psi (porodica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Psi
Vremenski raspon: 39.75–0 Ma
kasni Eocen do danas
Razni predstavnici porodice Canidae
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Carnivora
Podred: Caniformia
Kladus: Canoidea
Infrared: Cynoidea
Flower, 1869
Porodica: Canidae
Waldheim, 1817
Potporodice
Sinonimi
sinonimi porodice:
  • Lycaonidae (Rochebrune, 1883)
  • Megalotidae (Gray, 1869)
  • Otocyonidae (Trouessart, 1885)[1]
  • Vulpidae (Rochebrune, 1883)

Psi (lat. Canidae) su biološka porodica reda zveri srednjeg rasta sa 42 zuba. Prsti su im snabdeveni jakim tupim kandžama, koje ne mogu da uvuku, a većina imaju analne žlezde.[2] U ovu porodicu spadaju mesojedni i svaštojedni sisari kao što su: domaći psi, vukovi, lisice, šakali, kojoti i mnoge druge manje poznate vrste. Član ove porodice se zove kanid.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Porodica Canidae uključuje tri potporodice, od kojih su dve izumrle Hesperocyoninae i Borophaginae, jedina živeća potporodica je Caninae.[3] Caninae uključuje sve živeće vrste kanida i njihove najbliže izumrle srodnike.[4] Potporodica Caninae, se deli u dva plemena: Canini (srodni vukovima) i Vulpini (srodni lisicama). Dve vrste bazalnih Caninae iz roda Urocyon su primitivnije i ne uklapaju se u bilo koje pleme.

Caninae
Urocyon

Urocyon littoralis (ostrvska lisica)

Urocyon cinereoargenteus (siva lisica)

Vulpini
Vulpes

Vulpes vulpes (lisica)

Vulpes rueppellii (Ripelova lisica)

Vulpes corsac (stepska lisica ili korsak)

Vulpes ferrilata (tibetska lisica)

Vulpes macrotis (ušata lisica)

Vulpes lagopus (polarna lisica)

Vulpes chama (kama ili kapska lisica)

Vulpes zerda (pustinjska lisica ili fenek)

Vulpes cana (afganska lisica ili Blanfordova lisica)

Nyctereutes

Nyctereutes procyonoides (rakunoliki pas)

Otocyon

Otocyon megalotis (dugouha lisica)

Canini
Canina
Canis

Canis lupus familiaris (domaći pas)

Canis lupus (vuk)

Canis latrans (kojot)

Canis anthus (afrički zlatni vuk)

Canis simensis (etiopski vuk)

Canis aureus (šakal)

Cuon

Cuon alpinus (dola ili azijski divlji pas)

Lycaon

Lycaon pictus (afrički divlji pas)

Lupulella

Canis mesomelas (crnoleđi šakal)

Canis adustus (prugasti šakal)

Cerdocyonina
Chrysocyon

Chrysocyon brachyurus (grivasti vuk)

Dusicyon

Dusicyon australis (folklandska lisica)

Speothos

Speothos venaticus (kolumbijski divlji pas)

Atelocynus

Atelocynus microtis (kratkouha lisica)

Cerdocyon

Cerdocyon thous (lisica rakojed)

Lycalopex

Lycalopex vetulus (brazilska srebrna lisica)

Lycalopex sechurae (sečurska lisica)

Lycalopex fulvipes (Darvinova lisica)

Lycalopex gymnocercus (pampaska lisica)

Lycalopex griseus (argentinska siva lisica)

Lycalopex culpaeus (andska lisica ili kulpeo)

Podvrste[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Trouessart, E. L. (1885) "Note sur le classification des Analgésiens et diagnoses d'espèces et de genres nouveaux." Bulletin de la Société d'études scientifiques d'Angers, 14, 46–89. [Publ. February, 1885. for year 1884.]
  2. ^ Milutin Radovanović (1959). „VI Klasa Mamalia - sisari”. Ur.: Borivoj Jovanović. Zoologija sa osnovama evolucije (drugo dopunjeno izd.). Beograd: Naučna knjiga. str. 433. 
  3. ^ Miklosi, Adam (2015). "Dog Behaviour, Evolution, and Cognition."
  4. ^ Tedford, R (2009). "Phylogenetic Systematics of the North American Fossil Caninae (Carnivora: Canidae)."

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]