Ramala
Ramala | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Palestina |
Teritorija | Palestinske teritorije |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2009. | 27.092 |
— gustina | 1.662,09 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 31° 53′ 49″ S; 35° 12′ 06″ I / 31.896944° S; 35.201667° I |
Površina | 16,3 km2 |
Veb-sajt | |
www.ramallah.ps |
Ramala (ar. رام الله (pomoć·info) Rām Allāh, prevod: Božje brdo) je palestinski grad u središtu Zapadne obale sa oko 25.500 stanovnika.[1][2][3][4][5] Ramala je od Jerusalima udaljena 10 kilometara severozapadno. Nalazi se na 900 metara nadmorske visine. Trenutno je Ramala nezvanično sedište palestinske autonomije. Iako je ona istorijski bila arapski hrišćanski grad, muslimani su do 2007. godine činili većinu od 27.902 stanovnika Ramale, a hrišćani su činili značajnu manjinu.[6]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Drevna vremena[uredi | uredi izvor]
U blizini Ramale pronađene su drevne drevne grobnice isklesane u stenama.[7]
Krstaški period[uredi | uredi izvor]
Tu su pronađeni ostaci grnčarije iz krstaškog/ajubidskog i ranog osmanskog perioda.[8]
Ramala je identifikovana sa krstaškim mestom zvanim Ramali.[9][10] Identifikovani su ostaci zgrade sa lučnim vratima iz doba krstaša, zvane al-Burj,[11] ali prvobitna upotreba zgrade nije utvrđena.[12]
Otomanska era[uredi | uredi izvor]
Ramala je uključena u Osmansko carstvo 1517. sa čitavom Palestinom. Godine 1596, ona je u poreskim registrima navedena kao nahija Kuds, deo Jerusalimskog mutasarifa. U njoj je živelo 71 hrišćansko domaćinstvo i 9 muslimanskih domaćinstava. Plaćali su fiksnu poresku stopu od 25% na pšenicu, ječam, masline, vinovu lozu ili voćke, koze ili košnice; ukupno 9.400 akči. Sav prihod je otišao u vakuf.[13]
Modernu Ramalu osnovali su sredinom 1500-ih godina Hadadini, klan braće koja potiču od hrišćana Gasanida. Hadadini (preci današnje porodice Jadala, između ostalih), i njihov vođa Rašid El-Hadadin, stigli su sa regiona istočno od reke Jordan iz oblasti El Karak i Šoubak.[14] Migracija Hadadina pripisuje se borbama i nemirima među klanovima na tom području.
Hadadine je planinsko mesto Ramala privuklo, jer je bilo slično drugim planinskim oblastima iz kojih su došli. Osim toga, gusto pošumljeno područje moglo je ga pruži sa dosta goriva za njegove kovačnice.[14]
Godine 1838, američki bibličar Edvard Robinson posetio je to područje, primetivši da su stanovnici hrišćani „grčkog obreda”. Bilo je 200 oporezivih muškaraca, te se procenjuje da je ukupan broj stanovnika iznosio 800–900 ljudi. Selo je „pripadalo” Haram al-Šarifu, Jerusalim, kome je plaćalo godišnji porez od 350 midsa žita.[15]
Godine 1883. PEF-ovo istraživanje Zapadne Palestine opisalo je Ramalu kao:
Veliko hrišćansko selo, od dobro izgrađenih kamenih kuća, koje stoji na visokom grebenu, sa pogledom na zapad koji se proteže do mora. Stoji među vrtovima i maslinjacima, i ima tri izvora na jugu i jedan na zapadu; na severu postoje još tri, u krugu od milje od sela. Na istoku se nalazi bunar. Na severoistoku postoje usečene grobnice sa dobro izrezanim ulazima, ali potpuno blokirane smećem. U selu je grčka grčka, a na istoku latinski samostan i protestantska škola, sve moderne zgrade. Seosko zemljište je vakuf, ili crkveno vlasništvo, koje pripada jerusalimskom Haramu. Oko četvrtine stanovnika su rimokatolici, ostali pravoslavni Grci.[16]
U 21. veku u Sjedinjenim Državama živi velika zajednica ljudi sa direktnim poreklom iz Hadadina koji su osnovali Ramalu. Grad je sada većinski muslimanski, ali i dalje sadrži hrišćansku manjinu. Promena u demografskim podacima uglavnom je posledica nove migracije muslimana u to područje i iseljavanja kršćana s tog područja.[14]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Ramallah”. Collins English Dictionary. HarperCollins. Arhivirano iz originala 22. 9. 2019. g. Pristupljeno 22. 9. 2019.
- ^ „Ramallah”. The American Heritage Dictionary of the English Language (5th izd.). Boston: Houghton Mifflin Harcourt. 2014. Pristupljeno 22. 9. 2019.
- ^ „Ramallah.ps”. Ramallah.ps. Arhivirano iz originala 13. 11. 2011. g. Pristupljeno 13. 11. 2011.
- ^ Palmer 1881, str. 324
- ^ „Projected Mid -Year Population for Ramallah & Al Bireh Governorate by Locality 2004 - 2006”. Palestinian Central Bureau of Statistics. Pristupljeno 22. 2. 2008.
- ^ 2007 PCBS Population Arhivirano 2017-11-21 na sajtu Wayback Machine. Palestinian Central Bureau of Statistics. p. 53. (Arabic)
- ^ Conder & Kitchener 1883, str. 155
- ^ Finkelstein & Lederman 1997, str. 353
- ^ Rey 1883, str. 389
- ^ Prawer & Benvenisti 1970 , cited in Finkelstein and Lederman, 1997, p. 353
- ^ Pringle 1997, str. 90
- ^ Pringle 1997, str. 12
- ^ Hütteroth & Abdulfattah 1977, str. 121
- ^ a b v American Federation of Ramallah Palestine Arhivirano oktobar 29, 2008 na sajtu Wayback Machine
- ^ Robinson & Smith 1841, str. 133–134
- ^ Conder & Kitchener 1883, str. 13
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Barron, J.B., ur. (1923). Palestine: Report and General Abstracts of the Census of 1922. Government of Palestine.
- Ben-Arieh, Yehoshua (1985). „The Sanjak of Jerusalem in the 1870s” (PDF). Cathedra (na jeziku: hebrejski). 36: 73—122. Arhivirano (PDF) iz originala 22. 7. 2020. g. Pristupljeno 30. 11. 2018.
- Conder, C.R.; Kitchener, H.H. (1883). The Survey of Western Palestine: Memoirs of the Topography, Orography, Hydrography, and Archaeology. 3. London: Committee of the Palestine Exploration Fund.
- Finkelstein, I.; Lederman, Zvi, ur. (1997). Highlands of many cultures. Tel Aviv: Institute of Archaeology of Tel Aviv University Publications Section. ISBN 965-440-007-3. Arhivirano iz originala 10. 8. 2020. g. Pristupljeno 3. 1. 2019.
- Government of Jordan, Department of Statistics (1964). First Census of Population and Housing. Volume I: Final Tables; General Characteristics of the Population (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 3. 4. 2015. g. Pristupljeno 10. 12. 2018.
- Government of Palestine, Department of Statistics (1945). Village Statistics, April, 1945. Arhivirano iz originala 2. 4. 2019. g. Pristupljeno 10. 11. 2015.
- Grant, E. (1926). „Ramallah. Signs of the early occupation of this and other sites”. Quarterly Statement - Palestine Exploration Fund: 186—195. doi:10.1179/peq.1926.58.4.186.
- Guérin, V. (1875). Description Géographique Historique et Archéologique de la Palestine (na jeziku: francuski). 2: Samarie, pt. 2. Paris: L'Imprimerie Nationale. (pp. 40- 41)
- Hadawi, S. (1970). Village Statistics of 1945: A Classification of Land and Area ownership in Palestine. Palestine Liberation Organization Research Center. Arhivirano iz originala 8. 12. 2018. g. Pristupljeno 23. 8. 2014.
- Hartmann, M. (1883). „Die Ortschaftenliste des Liwa Jerusalem in dem türkischen Staatskalender für Syrien auf das Jahr 1288 der Flucht (1871)”. Zeitschrift des Deutschen Palästina-Vereins. 6: 102—149.
- Hütteroth, Wolf-Dieter; Abdulfattah, Kamal (1977). Historical Geography of Palestine, Transjordan and Southern Syria in the Late 16th Century. Erlanger Geographische Arbeiten, Sonderband 5. Erlangen, Germany: Vorstand der Fränkischen Geographischen Gesellschaft. ISBN 3-920405-41-2. Arhivirano iz originala 14. 10. 2019. g. Pristupljeno 10. 12. 2018.
- Mills, E., ur. (1932). Census of Palestine 1931. Population of Villages, Towns and Administrative Areas. Jerusalem: Government of Palestine.
- Palmer, E.H. (1881). The Survey of Western Palestine: Arabic and English Name Lists Collected During the Survey by Lieutenants Conder and Kitchener, R. E. Transliterated and Explained by E.H. Palmer. Committee of the Palestine Exploration Fund.
- Pringle, Denys (1997). Secular buildings in the Crusader Kingdom of Jerusalem: an archaeological Gazetteer. Cambridge University Press. ISBN 0521-46010-7. Arhivirano iz originala 8. 6. 2020. g. Pristupljeno 15. 11. 2015.
- Rey, E.G. (1883). Les colonies franques de Syrie aux XIIme et XIIIme siècles (na jeziku: francuski). Paris: A. Picard.
- Robinson, E.; Smith, E. (1841). Biblical Researches in Palestine, Mount Sinai and Arabia Petraea: A Journal of Travels in the year 1838. 2. Boston: Crocker & Brewster.
- Shaheen, Azeez (1982): Ramallah: Its history and genealogies. Birzeit University Press
- Schick, C. (1896). „Zur Einwohnerzahl des Bezirks Jerusalem”. Zeitschrift des Deutschen Palästina-Vereins. 19: 120—127.
- Socin, A. (1879). „Alphabetisches Verzeichniss von Ortschaften des Paschalik Jerusalem”. Zeitschrift des Deutschen Palästina-Vereins. 2: 135—163.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Internet prezentacija grada Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. decembar 2010)
- Istorija Ramale
- Muzika i umetnost
- Welcome To The City of Ramallah
- Survey of Western Palestine, Map 17: IAA, Wikimedia commons
- Quaker Meeting in Ramallah
- West Bank/Palestine
- Ramallah
- Al Kasaba Theatre
- Khalil Sakakini Cultural Centre
- First Ramallah Group
- Ramallah International Film Festival Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. jun 2013)
- RamallahOnline.com
- Ramallah Club of Metro Detroit
- Jnewswire.com, Ramallah ancient synagogue
- Anne Brunswic's book Welcome to Palestine, English translation