Ratno stanje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ratno stanje je posebno pravno stanje u državi koja je u ratu. To znači da na scenu stupaju posebni ratni zakoni i njihovo kršenje izaziva daleko ozbiljnije posledice po prekršioca nego u mirnodopskom stanju. Na primer neodazivanje na vojni poziv u miru donosi u najgorem slučaju zatvorsku kaznu, dok u ratu posledica može biti i smrtna kazna i to po „kratkom postupku“, bez prava žalbe i sl...

Tokom ratnog stanja ograničava se sloboda govora, kretanja i druge građanske slobode.

Ratno stanje proglašava osoba sa najvišim zvanjem i ugledom u državi. (Kralj, Predsednik Republike...)

Pre uvođenja ratnog stanja obično, ako ima vremena, pre napada neprijatelja, prethodi stanje neposredne ratne opasnosti

U Srbiji[uredi | uredi izvor]

U bivšoj SR Jugoslaviji, ratno stanje je zavedeno samo jednom, 24. marta 1999. godine, nakon početka NATO bombardovanja, i to nakon što je prethodnog dana zavedeno stanje „neposredne ratne opasnosti“, usled naređenja generalnog sekretara NATO-a, Havijera Solane da se otpočne sa akcijom. Uredbom vlade Crne Gore, ovakvo stanje se nije odnosilo na ovu republiku, usled malih dejstava.