Rat Izraela i Hamasa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rat Izraela i Hamasa
Deo arapsko-izraelskog sukoba

  Evakuisana područja unutar Izraela
  Područja unutar pojasa Gaze pod izraelskom vojnom kontrolom
  Maksimalni obim prisustva Hamasa
  Područja unutar Pojasa Gaze kojima je Izrael naredio evakuaciju

Za detaljniju mapu, vidi detaljniju mapu izraelsko-palestinskog rata
Vreme7. oktobar 2023 — danas
(7 meseci i 1 sedmica)
Mesto
Status u toku
  • palestinski militanti probijaju barijeru Gaza—Izrael i upadaju u Južni okrug Izraela
  • izraelska vojska izvodi vazdušne napade na Pojas Gaze
Sukobljene strane
Hamas
Datoteka:Flag of the Islamic Jihad Movement in Palestine.svg IDžP
NFOB
DFOP
Hezbolah[1]
 Izrael
Žrtve i gubici
Prema Ministarstvu zdravlja Palestine (Hamas):
30.035+ ubijenih, 70.000+ ranjenih[3]
Prema IOS:
400+ boraca ubijenih[4]
Prema UN:
20.000+ raseljenih[5]
Prema Ministarstvu zdravlja Izraela:
600+ civila, vojnika i policajaca ubijenih, 2.048+ ranjenih[6]
Prema IOS i Izraelskoj policiji:
44 vojnika i 30 policajaca ubijenih[7]
Prema Hamasu:
53 zarobljenih[8][9]
17 Nepalaca ubijeno od strane Hamasa, 7 povređenih[10]
2 Tajlanđanina ubijena, 11 oteto od strane Hamasa, 8 povređenih[11][12]

Rat Izraela i Hamasa počeo je 7. oktobra 2023. godine koordinisanom iznenadnom ofanzivom više militantnih grupa Palestinaca na obližnje gradove Izraela, granične prelaze u Gazi, susedne vojne objekte i civilna naselja. Prvi je direktni sukob unutar dejure teritorije Izraela još od arapsko-izraelskog rata 1948.[13][14] Neprijateljstva su započeta u ranim jutarnjim satima raketnim baražom na Izrael i upadima vozila na teritoriju Izraela, uz brojne napade na izraelske civilne zajednice i vojsku. Pojedini analitičari su ove događaje označili kao početak treće palestinske intifade.[N 1] Izrael je zvanično objavio rat, prvi put od jomkipurskog rata iz 1973.[15]

Napad su predvodile palestinske militantne grupe, kao što su Hamas, Islamski džihad i Narodni front za oslobođenje Palestine. Na hitnom sastanku na Zapadnoj obali ubrzo nakon početka napada, predsednik Palestinske narodne samouprave Mahmud Abas izrazio je podršku infiltraciji u Izrael, navodeći da Palestinci imaju pravo da se brane od izraelske okupacije.[16][17] U Izraelu su se sve glavne opozicione stranke založile za formiranje Vlade nacionalnog jedinstva za borbu protiv palestinske ofanzive.[18]

Najmanje 2.200 raketa ispaljeno je iz Pojasa Gaze dok su militanti Hamasa probili barijeru Gaza—Izrael, ubivši najmanje 300 Izraelaca i nateravši Vladu Izraela da proglasi vanredno stanje. Predsednik Vlade Izraela Benjamin Netanjahu u obraćanju građanima nakon početka napada izjavio je da je Izrael „u ratu”.[19][20][21][22] Palestinski militanti koji su se infiltrirali u Izrael ušli su u nekoliko kibuca koji okružuju Pojas Gaze i izraelski grad Sderot, a palestinski i izraelski medijski izvori izveštavaju da su izraelski vojnici i civili uzeti kao taoci.[23] Izraelske odbrambene snage uzvratile su vazdušnim napadima na Pojas Gaze u kojima su poginula najmanje 232 Palestinca.

Zapadne zemlje, Argentina, Brazil i Indija osudile su Hamas za nasilje i opisale korišćenu taktiku kao terorizam,[24] dok su neke arapske i muslimanske zemlje okrivile izraelsku okupaciju i negiranje palestinske državnosti kao osnovni uzrok eskalacije.[25] Većina država pozvalo je na deeskalaciju.

Tokom napada Hamasa kidnapovan je i jedan srpski državljanin.[26]

Za manje od mesec dana od početka izraelskih napada na Pojas Gaze, poginulo je više od 10.000 Palestinaca, među kojima je 4.104 dece i 2.641 žena.[27]

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Posle Prve i Druge intifade.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Israel Army Fires Artillery at Lebanon as Hezbollah Claims Attack”. Asharq Al-Awsat (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 8. 10. 2023. g. Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  2. ^ „Israel Army Fires Artillery at Lebanon as Hezbollah Claims Attack”. Asharq Al-Awsat (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 8. 10. 2023. g. Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  3. ^ Izrael i Palestinci: Broj poginulih u Gazi premašuje 30.000, saopštilo je ministarstvo koje vodi Hamas. BBC. 29. 2. 2024. 
  4. ^ Fabian, Emanuel. „IDF says it killed more than 400 terrorists”. www.timesofisrael.com. 
  5. ^ „Thousands of Palestinians Forced to Leave Their Homes”. The Wall Street Journal (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 8. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  6. ^ „Israeli death toll passes 600, another 2,048 injured”. The Times of Israel. Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  7. ^ Fabian, Emanuel (8. 10. 2023). „Authorities name 44 soldiers, 30 police officers killed in Hamas attack”. www.timesofisrael.com. 
  8. ^ „Israel: At least 40 dead, 800 wounded, dozens taken by Hamas”. i24news.tv. 7. 10. 2023. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  9. ^ Davies, Alys (8. 10. 2023). „What we know about Israeli hostages taken by Hamas”. BBC News. Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  10. ^ „At least 7 Nepali injured, 17 held captive by Hamas in Israel”. India Today. 7. 10. 2023. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  11. ^ „2 Thais killed, 8 injured, 11 kidnapped in Hamas attack on Israel”. Bangkok Post (na jeziku: engleski). Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  12. ^ „Two Thais killed in Israel-Gaza violence, says Thailand PM”. The Straits Times. 8. 10. 2023. 
  13. ^ Beauchamp, Zack (7. 10. 2023). „Why did Hamas invade Israel?”. Vox (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  14. ^ Erlanger, Steven (7. 10. 2023). „An Attack From Gaza and an Israeli Declaration of War. Now What?”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  15. ^ „Israel declares war and approves 'significant' steps to retaliate for surprise attack by Hamas”. AP News. 8. 10. 2023. 
  16. ^ Yang, Maya; Bayer, Lili; Ho, Vivian; Fulton, Adam; Bayer (7. 10. 2023). „Israel says civilians and soldiers held hostage in Gaza after major Palestinian attack – live”. The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  17. ^ „Mahmoud Abbas: Palestinians have right to defend themselves against 'terror'. Al Arabiya. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  18. ^ Staff (7. 10. 2023). „Yair Lapid offers to form emergency unity government with Netanyahu after Hamas terror attack”. The Jewish Chronicle. Arhivirano iz originala 8. 10. 2023. g. Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  19. ^ „Live updates: Militants infiltrate Israel from Gaza as Hamas claims major rocket attack”. CNN. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  20. ^ McKernan, Bethan (7. 10. 2023). „Hamas launches surprise attack on Israel as Palestinian gunmen reported in south”. The Guardian. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  21. ^ Fabian, Emanuel (7. 10. 2023). „IDF declares 'state of readiness for war' amid Hamas infiltrations, rocket barrages”. The Times of Israel. Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  22. ^ Staff, ToI. „'We are at war,' Netanyahu says, after Hamas launches devastating surprise attack”. Times of Israel (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 07. 10. 2023. 
  23. ^ Ynet (07. 10. 2023). „Netanyahu: 'We are at war'. Ynetnews (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 07. 10. 2023. 
  24. ^ „World reaction to surprise attack by Palestinian Hamas on Israel”. Al Jazeera (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 7. 10. 2023. g. Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  25. ^ „Arab states call for restraint after Hamas attack— but some blame Israel”. The Forward. Arhivirano iz originala 8. 10. 2023. g. Pristupljeno 8. 10. 2023. 
  26. ^ „RTS :: Društvo :: Konzul: Znamo za slučaj kidnapovanja srpskog državljanina u Gazi, činimo sve što možemo”. rts.rs. Pristupljeno 17. 10. 2023. 
  27. ^ Broj poginulih Palestinaca u Pojasu Gaze premašio 10.000, od toga 4.100 dece. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]