Realni aikido

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Realni Aikido
Grb oraginzacije Svetski centar realnog aikidoa (WCRA)
Zemlja porekla Srbija
Osnivač/iLjubomir Vračarević
Zvanični veb-sajtWCRA

Realni aikido je borilačka veština samoodbrane iz Srbije, i bazira na aikido, džijudžicu i evropskom načinu razmišljanja. Od 2003. godine je zvanično registrovan u međunarodnoj USMA klasifikaciji borilačkih veština. Predstavlja defanzivan, izuzetno fleksibilan sistem odbrambenih tehnika, čije su osnovne karakteristike brzina i pravovremenost reagovanja, uklapanje u protivnikov napad, kontinuitet izvođenja tehnike i potpuna završna kontrola napadača, pomoću specifičnih poluga.

Počeci i razvoj[uredi | uredi izvor]

Tvorac realnog aikidoa je Ljubomir Vračarević, 10. dan – soke, koji se borilačkim veštinama bavi od 1969. godine. Nezadovoljan tradicionalnim japanskim aikido, baziranom na tradiciji i filozofiji koje su, po Vračareviću, jednom evropskom čoveku dosta strane, modifikovao je tehnike, korigujući ih sve dok nije za svoj pojam došao do optimalnih rešenja – kako najbrže, najefikasnije i najekonomičnije onesposobiti napadača. Realni aikido je prisutan u obuci telohranitelja i specijalnih jedinica vojske i policije, ali i u rekreativnom treniranju dece i odraslih.

Kao veština samoodbrane bez udaraca i borbe, veoma je primeren deci. U školama realnog aikidoa sa decom od 5-12 godina radi se po posebnom programu «Kroz igru do majstorstva» koji je baziran na razvoju psihofizičkih osobina dece. Vežbe zagrevanja deluju korektivno na držanje i kičmeni stub, poboljšavaju sinhronizaciju pokreta i ukupnu motoriku deteta. Tehnike samoodbrane su prilagođene dečjim mogućnostima, bez teških zahvata koji bi mogli dovesti do povređivanja. Popularnost realnog aikidoa u svetu i otvaranje velikog broja klubova uslovili su osnivanje Svetskog centra realnog aikidoa u Beogradu, 1993, god. koji koordinira rad svih klubova i federacija realnog aikidoa u svetu.

Zvanja[uredi | uredi izvor]

Pojasevi za učenička zvanja

Postoji pet učeničkih zvanja („kju“), nakon kojih slede majstorska („dan“).

Rang Boja pojasa
5. kju žuti
4. kju narandžasti
3. kju zeleni
2. kju plavi
1. kju braon
Dan crni

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]