Referendum o Danu Republike Srpske

Referendum o Danu Republike Srpske
Lokacija	Republika Srpska i u predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu
Datum	25. septembar 2016. (2016-09-25)
Rezultati Glasovi % Da 677.721 7001998100000000000♠99,81% Ne 1.291 6999190000000000000♠0,19% Validni glasovi 679.012 7001998400000000000♠99,84% Nevalidni glasovi 1.104 6999160000000000000♠0,16% Ukupni glasovi 680.116 100,00 % Izlaznost ? 1.219.399 7001557700000000000♠55,77%

Referendum o Danu Republike Srpske raspisan je 15. jula 2016. i održao se 25. septembra 2016. godine.

Referendumsko pitanje je bilo: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”

Pozadina

Usvajanje Deklaracije o Danu Republike

Narodna skupština Republike Srpske je 17. aprila 2015. godine usvojila Deklaraciju o Danu Republike Srpske. Povod za donošenje Deklaracije bio je zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Ustavnom sudu BiH u kojem je tražio ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske radi spornog proslavljanja Dana Republike 9. januara.

Deklaracija je usvojena sa 63 glasa „za” i 3 glasa „protiv”. Protiv deklaracije bili su poslanici kluba Koalicije „Domovina”, koju čine poslanici iz SDA, HSP-a BiH i Stranke za BiH.

U Deklaraciji se navodi da je osporavanje odredaba Zakona o praznicima Republike Srpske u Ustavnom sudu BiH „isključivo politički, a ne pravno zasnovan akt, čiji je prikriveni cilj negacija legaliteta i legitimiteta RS i dejtonskog ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine”. Dalje se navodi da su praznici Republike Srpske utemeljeni na načelu „nediskriminacije i da ne ugrožavaju nacionalni i vjerski identitet i ravnopravnost ni jednog od tri konstitutivna naroda i da odgovaraju univerzalnim vrijednostima, evropskim tekovinama i iskustvima”.

U Deklaraciji piše da je „neprihvatljivo da se u postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba Zakona cijene politički i istorijski događaji zbog kojih je 9. januar određen kao Dan Republike”.

Napominje se da je Narodna skupština RS još 2007. godine provela raniju odluku Ustavnog suda BiH i donijela novi Zakon o praznicima gdje je Dan Republike određen kao republički, sekularni praznik, dok su vjerski praznici uređeni drugim zakonom. Dan Republike nije povezan sa Svetim Stefanom niti bilo kojim drugim vjerskim praznikom. To je potvrđeno u tačkama 36. i 38. Podneska Venecijanske komisije iz 14. oktobra 2013. godine, koji je sačinjen na zahtjev Ustavnog suda BiH.

Narodna skupština u Deklaraciji je navela da „neće ukidati Dan Republike, ukoliko bi Ustavni sud BiH eventualno donio odluku kojom se član 2.b) i 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske proglašavaju neustavnim”. Takođe, u Deklaraciji je pozvana Parlamentarna skupština BiH da donese Zakon o Ustavnom sudu BiH, gdje se takođe navodi potreba za drugačijim imenovanjem stranih sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Odluka Ustavnog suda BiH

Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. godine donio odluku kojom je ustanovio da član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske nije u skladu sa članovima I/2, II/4. Ustava BiH i članovima 1.1 i 2.a te 2.c Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije te članom 1. Protokola br. 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zahtjev za ocjenu člana Zakona Ustavnom sudu podnio je bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović. Odluka je donesena pet prema tri; trojica stranih i dvojica bošnjačkih sudija odluku su donijeli preglasavanjem dvojice srpskih i jednog hrvatskog sudije, dok je drugi hrvatski sudija bio odsutan.

Razlog ovakve odluke bio taj što je na taj dan i slava Svetog Stefana. Sutkinja Suada Paravlić komentarisala je da nije osporeno pravo Republici Srpskoj da obilježava svoj dan, samo da to ne može biti 9. januar, te je obrazložila da je „razlog zašto ne može da bude [9. januar je] upravo onaj razlog zbog koga je taj datum i određen kao Dan Republike”.

Odlukom je riješeno da nije ukinut sam Zakon niti Dan Republike, ali je naloženo Narodnoj skupštini da u roku od šest mjeseci usaglasi sporni član Zakona o praznicima s odlukom Suda.

Reakcije na odluku

Srpska reakcija

Mile Dmičić, član delegacije koja je pred Ustavnim sudom zastupala Republiku Srpsku, prokomentarisao je kako se radi o sekularnom, a ne vjerskom prazniku, te da je odluka Ustavnog suda politička, a ne pravna. Dragan Čavić, takođe član delegacije, ironično je izjavio kako bi po istom principu trebalo ukinuti i Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji se obilježava u Republici Srpskoj jer se isti dan, 21. novembra, obilježava vjerski praznik Aranđelovdan.

Milorad Dodik

Odmah nakon objave odluke, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da „Republika Srpska ostaje pri svom prazniku i da nikakav sud to ne može osporiti”. Dodik je kritikovao i raniju praksu suda kojom se odluke donose preglasavanjem od strane stranih i bošnjačkih sudija nad srpskim i hrvatskim sudijama, a okarakterisao je Ustavni sud kao „muslimanski sud protiv Srba”.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić odluku je komentarisao nepotrebnom te je izjavio da je realno očekivati da ista ostane neprovedena. Za odluku je rekao da je „jedan od primjera najgorih mogućih odluka koje je neko mogao napraviti u ovom trenutku”, te da će „vratiti BiH unazad”. Za sebe je rekao da neće poštovati odluku jer je smatra nepoštenom i nekorektnom.

Srpski politički lideri su 29. novembra 2015. godine potpisali zajedničku izjavu u kojoj su se dogovorili o održavanju referenduma o prihvatanju odluke Ustavnog suda o Danu Republike Srpske. Pozvali su Narodnu skupštinu da odbaci ovu i sve buduće odluke Ustavnog suda donesene preglasavanjem, a koje zadiru u statusna pitanja Republike Srpske. Izjavu su potpisali Milorad Dodik (predsjednik Republike Srpske i SNSD-a), Nedeljko Čubrilović (predsjednik Narodne skupštine RS), Željka Cvijanović (predsjednica Vlade RS), Mladen Ivanić (srpski član Predsjedništva BiH), Mirko Šarović (zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH), Ognjen Tadić (predsjedavajući Doma naroda PS BiH), Mladen Bosić (SDS), Branislav Borenović (PDP), Marko Pavić (DNS), Petar Đokić (SP) i Dragan Čavić (NDP).

Srpski lideri su u izjavi od 29. novembra pozvali Parlamentarnu skupštinu BiH da u roku od 120 dana donese Zakon o Ustavnom sudu koji bi podrazumijevao donošenje odluka sa učešćem najmanje jednog sudije iz svih konstitutivnih naroda i oba entiteta, te da po novom zakonu ne bude stranih sudija.

Bošnjačka reakcija

Bošnjačka strana reagovala je zadovoljno na odluku Ustavnog suda BiH.

Bakir Izetbegović

Bošnjački član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović, na čiji je zahtjev pokrenuto donošenje odluke, pozdravio je odluku Ustavnog suda BiH. Izetbegović je komentarisao da „mevludima i slavama ne treba obilježavati državne praznike”. Dodao je da je BiH „i srpska i hrvatska i bošnjačka i svih građana koji u njoj žive i svaki njen entitet, uključujući RS je i srpski i bošnjački i hrvatski i svih građana koji u tom entitetu žive”. Odbacio je optužbe da se odlukom šteti Republici Srpskoj te dodao da provedba odluke „samo može stabilizovati taj entitet i učiniti ga boljim”. Izetbegović je pozvao srpske lidere da provedu odluku Ustavnog suda BiH. Međutim, Izetbegović je izrazio sumnju da će odluka biti provedena u zadanom roku od šest mjeseci, no da će na kraju ipak biti provedena.

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić rekao je da se odluka mora provesti te da ona znači pobjedu pravde i satisfakciju nesrpskom stanovništvu u Republici Srpskoj. Salkić je izjavio da „isto tako kako su ispoštovali Odluku o konstitutivnosti naroda, promjeni himne, nazivu gradova i opština i ova odluka će se provesti prije ili kasnije”.

Hrvatska reakcija

Hrvatska strana nije imala bitnijih reakcija na odluku Ustavnog suda BiH, dok je hrvatski član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović odbijao davati bilo kakve izjave. Čović se, međutim, pojavio na proslavi Dana Republike 9. januara 2016. godine u Banjoj Luci.

Pokušaj donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH

Srpski predstavnici u Predstavničkom domu PS BiH su u skladu sa Zajedničkom izjavom srpskih lidera iz novembra 2015. godine, uputili Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH u zakonodavnu proceduru, a u kojem se predviđa zamjena stranih sudija domaćim. Pored ovoga, napravljen je i Prijedlog o izmjenama Krivičnog zakona BiH, u kojem se predviđa brisanje odredbe za pravno sankcionisanje zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PS BiH u februaru 2016. godine ocijenila je da je Prijedlog usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom, no nije podržala njegove principe zbog protivljenja bošnjačkih i hrvatskih predstavnika koji su ga ranije razmatrali. Bariša Čolak, dopredsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH i član HDZ-a BiH, prokomentarisao je da je „sazrilo vrijeme da strane sudije u Ustavnom sudu konačno ustupe mjesto domaćim”, no naveo je da neka rješenja u Prijedlogu nisu u skladu sa Ustavom. Komisija je u oba čitanja odbacila Prijedlog; međutim, usvojen je zaključak da se formira radna grupa koja bi trebalo da radi na ovom pitanju. Srpski predstavnici su 27. maja 2016. godine pokrenuli postupak za ponovno razmatranje.

Predstavnici SNSD-a i SDS-a ponovo su uputili prijedloge Ustavnopravnoj komisiji 26. aprila 2016. godine; Ustavnopravna komisija je ponovno oborila prijedloge glasovima bošnjačkih predstavnika, dok su hrvatski predstavnici bili odsutni.

Ponovno čitanje pred Ustavnopravnom komisijom održano je 14. juna 2016. godine. Sredoje Nović iz SNSD-a ponovio je da postoji ustavni osnov za oba prijedloga i osnov za prihvatanje njihovih principa. Srpski poslanici uputili su identične prijedloge Ustavnopravnoj komisiji. Čolak je ponovo izrazio potrebu za donošenjem Zakona o Ustavnom sudu i zamjenom stranih sudija domaćim, te je izjavio kako prijedlozi imaju ustavnu osnovu. Halid Genjac iz SDA i predsjedavajući Komisije, rekao je kako Prijedlog zakona o Ustavnom sudu ima ustavni osnov, ali da ga nema Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona.

Komisija je glasala odvojeno o ustavnim osnovima i usaglašenosti sa pravnim sistemom. Srpski i hrvatski predstavnici glasali su da prijedlozi imaju ustavni osnov, dok su bošnjački glasali suprotno. Kod glasanja o usaglašenosti sa pravnim sistemom, samo su srpski poslanici glasali da su prijedlozi usaglašeni. Nakon dva negativna mišljenja, Komisija je obustavila zakonsku proceduru.

Dva dana poslije, Dom naroda PS BiH nije podržao prijedloge. Negativno mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PS BiH podržali su bošnjački i hrvatski delegati, izuzev Marija Karamatića koji je glasao protiv. Delegati takođe nisu podržali ni Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona.

Referendum

Narodna skupština Republike Srpske donijela je odluku o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao Danu Republike, a za dan održavanja referenduma odredila je 25. septembar 2016. godine. Odluka je donesena sa 63 glasa „za”. Prijedlog odluke podnijeli su klubovi poslanika SNSD-a, SDS-a i SRS-a, DNS-a, PDP-a, NDP-a i SDS-a K.

Referendumsko pitanje je bilo: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”

Reakcije na raspisivanje referenduma

OHR i strani faktor

Valentin Incko

Iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), Valentina Incka, rečeno je da su „odluke Ustavnog suda BiH ’konačne i obavezujuće’”. Dodato je da se odluke Ustavnog suda ne mogu poništiti na referendumu niti da takav postupak može uticati na obavezu organa vlasti da provedu sudsku odluku. OHR je pozvao vlasti Republike Srpske da poštuju „osnovne temelje Mirovnog sporazuma” i da „ostave [ovaj] referendum po strani” te „pokušaju pronaći rješenje za ovo pitanje u skladu sa zakonom”.

Dan poslije, zamjenik visokog predstavnika Brus Berton dao je nešto oštriju izjavu, okarakterisavši referendum kao „kršenje Dejtonskog sporazuma” uz napomenu da je međunarodna zajednica spremna reagovati. Dodao je da su sve opcije otvorene u smislu mandata visokog predstavnika.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu poručila je kako referendum „nije u interesu građana Republike Srpske”, te da referendumu slične aktivnosti „predstavljaju prijetnju bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu BiH”.

Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu istakla je zabrinutost „jer je [to] referendum o pitanju na koje je Ustavni sud BiH, najviša sudska instanca u BiH, već odgovorio u jasnoj odluci”.

Ambasada Rusije u Sarajevu poručila je kako Republika Srpska ima pravo na referendum koji je u skladu sa zakonom. Ambasador Petar Ivancov izjavio je da Ambasada Rusije ne smatra da je „želja jednog naroda da izrazi svoju volju, po pitanju koje on smatra od velikog značaja, van zakona”.

Bošnjačka reakcija

Bakir Izetbegović komentarisao je da bi provedba referenduma predstavljala „najozbiljniji udarac Dejtonskom sporazumu”, te je pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje. Izetbegović je referendum okarakterisao kao „probni balon” za referendum o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine koji je najavljen za 2018. godinu, što je predsjednik RS Milorad Dodik demantovao.

Izetbegović je poslao pismo ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK) i visokom predstavniku za BiH Valentinu Incku. Provođenje referenduma u pismu je okarakterisao kao „aktivno, otvoreno i agresivno odbacivanje kako Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-3/13, tako i temeljnog pravnog principa da se odluke sudova moraju poštovati i provoditi”. Potez Republike Srpske je opisao kao „antidejtonski, antiustavni i antidržavni pravni i politički presedan” čija se „osnova za ugrožavanje političke budućnosti BiH neće [se] moći neutralizovati”. Kritikovao je pasivnost međunarodnih institucija za koje kaže da „ohrabruju snage destrukcije koje pokušavaju da sruše Dejtonski mirovni sporazum i mir u BiH”.

Predstavnik u Predstavničkom domu PS BiH i član SDA Sadik Ahmetović, reagovao je pozivanjem na održavanje referenduma u Opštini Srebrenica o izdvajanju ove bosanskohercegovačke opštine iz Republike Srpske. Ahmetović je izjavio kako nema druge alternative jer OHR neće da reaguje protiv odluke Narodne skupštine RS. Načelnik srebreničke opštine Ćamil Duraković istakao je da srebrenički referendum ne bi bio antidejtonski jer „opštine imaju pravo na referendume za pitanja lokalnih zajednica”.

Hrvatska reakcija

Dragan Čović

Dragan Čović komentarisao je da „svaka opština ima svoj dan koji obilježava i do njega je došla kroz svoje institucije”, te da zato ne vidi razlog „zašto bi to neko osporavao i RS u vezi sa Danom Republike”. No, dodao je da odluke Ustavnog suda BiH treba poštovati. Dodao je da to, međutim, „ni na koji način ne umanjuje mogućnost da se RS izjašnjava o svim pitanjima od interesa za RS”.

Čović je izjavio kako smatra da je vanredni sastanak Savjeta za implementaciju mira (PIK) radi referenduma o Danu Republike bespotreban i da bi bilo „neprimjereno da opet tim fingiranjem političkog Sarajeva vrše pritiske kada to odgovara političkom Sarajevu”.

Nakon održanog sastanka sa diplomatama u BiH 23. avgusta 2016. godine, Čović je izjavio kako je njegovo mišljenje da neće doći do zabrane referenduma od strane stranog faktora.

Vidi još

• Siniša Karan
• Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

Spoljašnje veze

• „Dodik: Referendum o Danu Republike Srpske 25. septembra” (RTS, 13. jul 2016)
• „Referendum o Danu Republike biće održan i u Srebrenici” (SNSD, 26. avgust 2016)
• „Dodik: Referendum je pravo RS” (Tanjug, 28. avgust 2016) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. septembar 2016)
• „PIC poziva vlast u RS da ne održi referendum, Rusija izdvojila mišljenje” (Politika, 30. avgust 2016)

• TEMA: Dan Republike Srpske (RTRS)
• Tagovi: Referendum u RS (Kliks)