Pređi na sadržaj

Robert Openhajmer

Preslušajte ovaj članak
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Robert Openhajmer
Robert Openhajmer
Lični podaci
Puno imeDžulijus Robert Openhajmer
Datum rođenja(1904-04-22)22. april 1904.
Mesto rođenjaNjujork, Njujork (Njujork), SAD
Datum smrti18. februar 1967.(1967-02-18) (62 god.)
Mesto smrtiPrinston, Nju Džerzi, SAD
ObrazovanjeHristov koledž, Univerzitet Harvard, Kevendišova laboratorija, Univerzitet u Getingenu, Ethical Culture Fieldston School, Univerzitet u Kembridžu
Naučni rad
Poljefizika

Potpispotpis_alt}}}

Džulijus Robert Openhajmer (engl. Julius Robert Oppenheimer; Njujork, 22. april 1904Prinston, 18. februar 1967), američki fizičar i filozof.[1]

Bio je direktor Instituta za napredne studije u Prinstonu. Poznat je po radovima iz nuklearne fizike. Godine 1936, otkrio je tip nuklearnih reakcija poznatih pod nazivom stripping reakcije, koje su važne pri određivanju nuklearne strukture. Tokom Drugog svetskog rata bio je na čelu istraživačkog rada za proizvodnju atomske bombe u Los Alamosu. Posle rata negativno se odnosio prema projektu izrade H-bombe, pa je 1954. optužen zbog simpatija prema komunizmu. Iako su policijska ispitivanja dokazala njegovu lojalnost SAD, ipak mu je zabranjen pristup poverljivim dokumentima o nuklearnim istraživanjima. Iako je ostao bez direktnog političkog uticaja, Openhajmer je nastavio da predaje, piše i radi u oblasti fizike. Deceniju kasnije, predsednik Džon F. Kenedi mu je dodelio nagradu Enriko Fermi, što je bio gest političke rehabilitacije. Kao naučnik, Openhajmer je najviše ostao zapamćen po tome što je bio glavni osnivač Američke škole teorijske fizike dok je bio na Univerzitetu Berkli.

Radovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Značenje slova J u imenu J. Robert Oppenheimer je izvor mnogih zabuna. Istoričari Elis Kimbol Smit i Čarls Vajner su sumirali opšto istorijsko mišljenje u svom delu Robert Oppenheimer: Letters and recollections . . Harvard University Press: Cambridge. 1980. , na strani 1: Da li 'J' u Robertovom imenu predstavlja Džulijus (engl. Julius; Njujork, 22. april 1904Prinston, 18. februar 1967) ili, kao što je sam Robert jednom rekao 'ne predstavlja ništa', možda nikada neće biti u potpunosti razrešeno. Njegov brat Frenk kaže da je 'J' bilo simbolično, gest u smeru davanja imena najstarijem sinu po ocu, ali u isto vreme signal da njegovi roditelji nisu želeli da Robert bude 'junior'. U delu Pitera Gudčajlda, J. Robert Oppenheimer: Shatterer of Worlds (Houghton Mifflin: Boston, 1981), se kaže da je Robertov otac, Džulijus, dodao prazan inicijal kako bi Robertovom imenu dao dodatnu distinkciju, ali Gudčajldova knjiga nema fusnote, tako da je izvor ovog tvrđenja nejasan. Robertovo tvrđenje da J. predstavlja ništa je uzeto iz autobiografskog intervjua koji je sproveo Tomas S. Kun, 18. novembra 1963. Kada je istraživao Openhajmera tokom tridesetih i četrdesetih godina 20. veka, i sam FBI je bio zbunjen ovim J, i pogrešno je ocenjeno da ono verovatno stoji za Džulijus ili, čudnije, Džerom (engl. Jerome). Sa druge strane, u Openhajmerovom rodnom listu stoji Džulijus Robert Openhajmer, sudeći prema nekim skorijim biografijama.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]