Slezina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Slezina (lat. Lien, grč. Splen) je žlezda bez kanala, prisutna kod kičmenjaka, i blisko povezana sa cirkulatornim sistemom. Njena funkcija je odstranjivanje starih crvenih krvnih zrnaca. Slezina je takođe rezervoar krvi. Danas se zna da njeno odstranjivanje čini osobu više podložnom infekcijama.[1][2]

Torzo gledan sa strane, sa označenim kostima, plućima (ljubičasto), plućnom maramicom (plavo), i slezinom (zeleno)

Kod ljudi, slezina je organ veličine pesnice (tipično 12cm x 8cm x 4cm), težak oko 150–200 grama, na levoj gornjoj strani abdomena, iza želuca i ispod dijafragme. Kod konja, slezina je dugačka 50 centimetara. Kod ptica je okruglasta.

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Slezina nadzire, uništava i skladišti crvena krvna zrnca. Uz to, slezina je sastavljena iz dve vrste tkiva, crvene i bele mase. Bela masa služi za borbu protiv infekcija, a crvena uklanja nepoželjne materije. Bela masa je najveći organ limfoidnog sistema.

Bolesti[uredi | uredi izvor]

Uvećana slezina je stanje poznato kao splenomegalija. To može biti posledica malarije, endokarditisa, leukemije, Hodžkinove bolesti, mononukleoze, tumora itd.

Slezina može da se napipa u oko 30% novorođenčadi, ali, osim u slučajevima uvećane slezine, ona više ne može da se napipa kod deteta od 3-4 godine. Najčešći razlog za uvećanu slezinu kod dece je virusna, obično prolazna, infekcija.

Osobe bez slezine (stanje se naziva asplenija) su podložne infekcijama zvanim septikemija.

U retkim slučajevima, nedostatak slezine je urođen. Srpasta anemija može da izazove funkcionalnu aspleniju. Slezina se često hirurški uklanja (splenektomija) u slučaju povreda abdomena gde slezina krvari, u slučaju tumora, cista i drugih oboljenja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 
  2. ^ Gordana Teofilovski-Parapid, Aleksandar Maliković (2007). Anatomija čoveka: za studente Farmaceutskog fakulteta. Beograd. ISBN 978-86-907009-1-2. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gordana Teofilovski-Parapid, Aleksandar Maliković (2007). Anatomija čoveka: za studente Farmaceutskog fakulteta. Beograd. ISBN 978-86-907009-1-2.