Spisak dijalekata engleskog jezika
Ovo je spisak dijalekata ili narečja engleskog jezika. Dijalekti su jezički varijeteti koji se međusobno razlikuju po izgovoru, rečniku, pravopisu i gramatici. Za klasifikaciju varijeteta engleskog jezika prema načinu izgovora, pogledajte Regionalne akcente engleskog jezika.
Dijalekti se mogu definisati kao „pod-oblici jezika koji su, uglavnom, međusobno razumljivi“.[1] Govornici engleskog iz različitih zemalja i regiona koriste veliki broj različitih akcenata ili naglasaka (sistema izgovora nekog jezika), kao i razne reči i gramatičke strukture karakteristične za određenu oblast; mnoga narečja se mogu lako raspoznati posmatranjem ovih osobina. Narečja se mogu klasifikovati u širem ili užem smislu; u okviru jednog sveobuhvatnog narodnog ili regionalnog narečja mogu se izdvojiti mnogi pod-dijalekti, itd. Zahvaljujući kombinaciji razlika u izgovoru i vokabulara specifičnog za neki ograničen prostor, može se desiti da neka narečja engleskog jezika budu gotovo nerazumljiva govornicima drugih narečja.
Lingvisti često dele glavna narečja engleskog jezika u tri kategorije: narečja Britanskih ostrva, narečja Severne Amerike i narečja Australazije.[2] Narečja mogu biti povezana ne samo sa određenim područjima, već i određenim društvenim grupama. U okviru bilo koje date zemlje gde je engleski govorni/zvanični jezik često će se naći jedan oblik jezika koji se naziva standardni engleski. Razume se, standardni engleski će se razlikovati od države do države, te se time svaki ponaosob može smatrati zasebnim narečjem. Standardni engleski se često povezuje sa obrazovanim delom društva.
Spisak[uredi | uredi izvor]
Evropa[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. (July 2011) |
Ujedinjeno Kraljevstvo[uredi | uredi izvor]
Britanski engleski:
Engleska[uredi | uredi izvor]
Engleski jezik u Engleskoj:
- severnoengleski (na severoistoku, lokalna narečja slična škotskom)[3]
- češirski
- kambrijski (u Kambriji, uključujući barouski u Barou na Fernesu)
- džordijski (u Tajnsajdu)
- hartlpulski (u Hartlpulu)
- lankasterski (u Lankaširu)
- makem (u Sanderlendu)
- mančesterski (engl. Mancunian, u Mančesteru)
- nortambrijski (u ruralnom delu Nortamberlenda kao i okrugu Daram)
- pitmatik (u nekadašnjim rudarskim zajednicama u Nortamberlendu i Daramu)
- skauz (engl. Scouse, u Liverpulu)
- smogi (engl. Smoggie, u Tisajdu)
- jorkširski (ili narodni jorkširski, odnosno tajk, engl. Tyke)
- istočno-midlendski
- zapadno-midlendski
- crnozemski
- brami (engl. Brummie, u Birmingemu)
- poteriski (u severnom delu Stafordšira)
- telfordski (u istočnom delu Šropšira)
- istočno-angliski
- norfolkski
- safolkski
- južnoengleski
- jugozapadni
- anglo-korniški
- bristolski
- džanerski (u Plimutu)
Škotska[uredi | uredi izvor]
- Škotski engleski obuhvata varijetete koji kao osnovu imaju standardni engleski kakav se govori u Engleskoj.
- gorštački
- • Škotski može biti ili jedan od starijih varijeteta engleskog jezika koji ima sopstvena narečja ili potpuno zaseban germanski jezik koji je različit od (škotskog) engleskog.[4]
- ostrvski
- severni
- centralni
- južni
Vels[uredi | uredi izvor]
- velški engleski
- kardifski
- gauerski
Severna Irska[uredi | uredi izvor]
- alsterski
- belfastski
- derijski
- južnoalsterski
- alsterski škotski (vidi škotski)
Ostrvo Man[uredi | uredi izvor]
- manski (engl. Manx)
Kanalska ostrva (Normanska ostrva)[uredi | uredi izvor]
- kanalskoostrvski engleski
Gibraltar[uredi | uredi izvor]
- gibraltarski engleski
Republic of Ireland[uredi | uredi izvor]
hiberno-engleski:
- korkski
- dablinski
- Dablin 4 (engl. Dublin 4 - D4)
- centar grada
- predgrađa
- donegalski
- kerijski
- limerički
- midlendski
- severoistočni
- slajgo
- voterfordski
- zapadni
- veksfordski
'Alsterski škotski' (vidi škotski)
Mrtvi dijalekti[uredi | uredi izvor]
- jola (u Veksfordu), nekada se njime govorilo u baronijama Bardži i Fort, pretpostavlja se da potiče od srednjoengleskog[5][6]
- fingalski (u Fingalu), takođe se smatra da potiče od srednjoengleskog[5]
Severna Amerika[uredi | uredi izvor]
Severnoamerički engleski
SAD[uredi | uredi izvor]
Američki engleski:
- kulturalni i etnički američki dijalekti
- afroamerički engleski (engl. "Ebonics")
- kajunski
- havajski pidžin
- hispano-američki engleski
- čikano
- majamski
- pensilvanijski
- ješiviš (ješiva)
- opšti američki
- opšti američki engleski jeste "standardni", odnosno "mejnstrim" opseg američkog engleskog.
- regionalni i lokalni američki dijalekti
- istočna Nova Engleska
- bostonski i mejnski: šire područje Bostona, uključujući veći deo istočnog Masačusetsa
- Roud Ajlend
- jugoistočni suer-region
- srednjoatlantski (u dolini Delavera)
- baltimorski
- filadelfijski
- Midlands
- severnomidlendski: Omaha, Linkoln ,Kolumbija, Springfild, Manci, Kolambus, itd.
- južnomidlendski: Oklahoma Siti, Talsa, Topika, Vičita, Kanzas Siti, Sent Luis, Dekatur, Indijanapolis, Sinsinati, Dejton, itd.
- južnoatlantski (engl. "Hoi Toider")
- novoorleanski (u Nju Orleansu)
- južnjački
- apalački: Linden, Birmingem, Čatanuga, Noksvil, Ešvil i Grinvil
- teksanski: Labok, Odesa i Dalas
- srednjoatlantski (u dolini Delavera)
- njujorški
- severnjački
- kontinentalni deo: Čikago, Detroit, Milvoki, zapadni Njujork, Donji Mičigen, kao i veći deo oblasti Velikih jezera
- zapadni deo Nove Engleske: Konektikat, dolina reke Hadson, zapadni Masačusets, te Vermont
- gornji srednjozapadni: Brokvej, Mino, Bizmark, Bemidži, Čišholm, Dulut, Market, itd.
- gornji Mičigen (engl. "Yooper")
- zapadnjački
- kalifornijski
- novomeksički
- severozapadni
- picburški
- istočna Nova Engleska
- Izumrli ili gotovo izumrli dijalekti
- stari južnjački
- transatlantski (srednjoatlantski) naglasak
Kanada[uredi | uredi izvor]
Kanadski engleski:
- atlantski (primorski)
- kejp-bretonski
- lunenburški
- njufandlendski
- standardni kanadski
- kvebečki
- engleski doline Otave
- pacifički (severozapadni)
Bermuda[uredi | uredi izvor]
- bermudski engleski
Starosedeoci[uredi | uredi izvor]
Dijalekti američkih starosedelaca:
- mohavi
- isletan
- cimšian
- lambi
- tohono o'odam
- inupiak
Srednja i Južna Amerika[uredi | uredi izvor]
Belize[uredi | uredi izvor]
- belizeanski engleski
Foklend[uredi | uredi izvor]
- folklendski engleski
Gijana[uredi | uredi izvor]
- gijanski engleski
Honduras[uredi | uredi izvor]
- honduraški engleski
Karibi[uredi | uredi izvor]
- karipski engleski
Antigva[uredi | uredi izvor]
- antigvanski engleski
Angilja[uredi | uredi izvor]
- angiljanski kreolski
Bahami[uredi | uredi izvor]
- bahamski engleski
Barbados[uredi | uredi izvor]
- barbadoski engleski (engl. Bajan)
Jamajka[uredi | uredi izvor]
- jamajčanski engleski
Sent Vinsent i Grenadini[uredi | uredi izvor]
- vinsentinski engleski
Trinidad i Tobago[uredi | uredi izvor]
- trinidadski engleski
Azija[uredi | uredi izvor]
Brunej[uredi | uredi izvor]
- brunejski engleski
Burma[uredi | uredi izvor]
- burmanski engleski
Hong Kong[uredi | uredi izvor]
- hongkonški engleski (sličan britanskom engleskom)
Pakistan[uredi | uredi izvor]
- pakistanski engleski
Indija[uredi | uredi izvor]
Indijski engleski:
- standardni indijski engleski
- Indijski engleski je standardna (standardizovana) varijanata engleskog jezika koji se koristi u administrativne svrhe, kao i među visokoobrazovanim delom stanovništva.
- Regionalni i lokalni dijalekti indijskog engleskog
- istočni region
- asamski/bengalski engleski
- orija engleski
- zapadni region
- gudžarat engleski
- maharaštra engleski
- severni region
- hindustanski engleski
- delhi/pandžabi engleski
- biharski engleski
- radžastanski engleski
- severoistočni indijski engleski
- južni region
- telugu (telužanski) engleski
- kanada (kanadski) engleski
- tamilski engleski
- malajali engleski
- istočni region
Nepal[uredi | uredi izvor]
- nepalski engleski
Malezija[uredi | uredi izvor]
- malezijski engleski (mengliš, engl. Manglish) (sličan britanskom engleskom)
Filipini[uredi | uredi izvor]
- filipinski engleski (sličan američkom engleskom)
Singapur[uredi | uredi izvor]
- singapurski engleski (sličan britanskom engleskom)
Šri Lanka[uredi | uredi izvor]
- šrilankanski engleski
Afrika[uredi | uredi izvor]
Kamerun[uredi | uredi izvor]
- kamerunski engleski
Gana[uredi | uredi izvor]
- ganski engleski
Kenija[uredi | uredi izvor]
- kenijski engleski
Liberija[uredi | uredi izvor]
- liberijski engleski (sličan američkom engleskom)
Malavi[uredi | uredi izvor]
- malavski engleski
Namibija[uredi | uredi izvor]
- namibijski engleski (engl. Namish)
Nigerija[uredi | uredi izvor]
- nigerijski engleski (sličan američkom engleskom)
- nigerijski pidžin
Južna Afrika[uredi | uredi izvor]
- južnoafrički engleski (sličan australijskom engleskom i britanskom engleskom)
- engleski južnoafričkih crnaca
- akrolekt
- mezolekt
- kejp flats engleski
- engleski južnoafričkih Indijaca
- engleski južnoafričkih belaca
- narodni naglasak
- opšti naglasak
- kultivisani naglasak
- engleski južnoafričkih crnaca
južnoatlantski[uredi | uredi izvor]
- južnoatlantski engleski se govori na ostrvima Tristan da Kunja i Sveta Jelena.[7]
Uganda[uredi | uredi izvor]
- ugandski engleski
Okeanija[uredi | uredi izvor]
Australija[uredi | uredi izvor]
- kulturalni
- opšti australijski
- narodni australijski
- kultivisani australijski
- engleski australijskih Aboridžina
- regionalni
- južnoaustralijski
- zapadnoaustralijski
- australijski engleski Toresovog moreuza
- viktorijski engleski
- kvinslendski engleski
Novi Zeland[uredi | uredi izvor]
novozelandski engleski (sličan australijskom engleskom i britanskom engleskom):
- maorski engleski
- sautlendski engleski
- taranaki naglasak
Kreolski[uredi | uredi izvor]
Postoje pidžini i kreolski jezici koji se zasnivaju na engleskom, ili u najmanju ruku koriste elemente engleskog. Između ostalih, tu su činuk (gotovo mrtav trgovački jezik), pidžin Američkih Indijanaca, kao i mengliš (malezijski anglo-malajsko-kinesko-tamilski).
Pored gorenavedenog, postoji i pan-azijska varijanta engleskog koja se na engleskom naziva Globalese.[8]
Veštački dijalekti[uredi | uredi izvor]
Postoji nekoliko veštačkih jezika koji kao osnovu koriste engleski, a koji nikada nisu bili prihvaćeni kao govorni. Ovi veštački jezici uključuju bazični (osnovni) engleski, e-prajm (engl. E-Prime), globiš (engl. Globish), novogovor (engl. Newspeak), čisti saksonski engleski,[9]:302 specijalni engleski, sintetički engleski,[9]:309 uprošćeni engleski, merikanski ili merički,[9]:310 te ingliš (engl. Inglish)[9]:313.
Lingvisti tvrde da veštački jezici više nemaju praktičnu primenu imajući u vidu status engleskog kao de fakto globalnog jezika.[10]
- bazični engleski
- e-prajm
- evropski engleski
- globiš
- novogovor
- specijalni engleski
- uprošćeni engleski
Manuelno kodirani jezici[uredi | uredi izvor]
- britanski manuelni engleski
- američki manuelni engleski
- australazijski manuelni engleski
Mešanje jezika[uredi | uredi izvor]
Ovo je spisak portmanto termina koji se koriste da opišu određene lokalizovane varijetete engleskog, kao i druge lingvističke fenomene gde engleski igra neku ulogu. Iako slično nazvani, ovde pobrojani fenomeni se međusobno znatno razlikuju u pogledu građe. Dok su jedni pravi mešani jezici, drugi predstavljaju puko mešanje kodova (lingvistički fenomen gde je korišćenje tuđica ograničeno na pojedinačne iskaze). S druge strane, neki od njih su izvorni lokalni dijalekti engleskog kao maternjeg jezika, dok se neki odnose na izgovor engleskog kakav imaju govornici koji koriste engleski kao strani jezik. Nadalje, nekolicina ovih fenomena (poput grikliša i fingliša) predstavljaju ne govorne varijetete engleskog, već metode transliteracije.
- angliš (engleski sa naglaskom na reči germanskog porekla)
- arabiš (arapski i engleski, uglavnom romanizacija arapske abecede u ćaskanju na internetu)
- vojnički kreolski (vojnički dijalekt pun akronima i vulgarnosti)
- bengliš (bengalski i engleski)
- bisliš (bisajski i engleski na Filipinima)
- čingliš (kineski i engleski)
- čengliš (češki i engleski)
- dejngliš (danski i engleski)
- dangliš (holandski i engleski)
- engriš (japanski i engleski, naročito kada se odnosi na iskvareni engleski kakav Japanci koriste u imenovanju brendova)
- fingliš (finski i engleski)
- frangle (francuski i engleski)
- dengliš/pseudo-anglicizam (nemački i engleski)
- grikliš (grčki i engleski)
- hingliš (hindi engleski, odn. indijski i engleski)
- kongliš (južnokorejski i engleski)
- mangliš (malajski i engleski)
- maltengliš (malteški i engleski)
- pogliš (poljski i engleski)
- porgliš (portugalski i engleski)
- rungliš (ruski i engleski)
- šeng (mešavina svahilija i engleskog, koriste ga mladi u Najrobiju, u Keniji)
- serbiš/serbliš (srpski i engleski)
- sikuliš (sicilijanski italijanski i engleski)
- singliš (singapurski engleski, mešavina više pidžinskih jezika)
- spengliš (španski i engleski)
- svengliš (švedski i engleski)
- tagliš (tagalog i engleski)
- tangliš (tamilski i engleski)
- tengliš (telugu i engleski)
- tingliš/tajliš (tajlandski i engleski)
- viniš (vijetnamsi i engleski)
- vengliš (veški i engleski)
- ješiviš (ješiva engleski, odnosno amalgam jidiša i engleskog ili hebrejskog i engleskog)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Wakelin, Martyn Francis (2008). Discovering English Dialects. Oxford: Shire Publications. str. 4. ISBN 978-0-7478-0176-4.
- ^ Crystal, David (2003). The Cambridge Encyclopedia of the English Language. Cambridge University Press.
- ^ Wells, JC (1983). Accents of English. Cambridge University Press. str. 351.
- ^ A.J. Aitken in The Oxford Companion to the English Language, Oxford University Press. 1992. str. 894.
- ^ a b Hickey, Raymond (2005). Dublin English: Evolution and Change. John Benjamins Publishing. str. 196—198. ISBN 978-90-272-4895-4.
- ^ Hickey, Raymond (2002). A Source Book for Irish English (PDF). Amsterdam: John Benjamins Publishing. str. 28—29. ISBN 978-1-58811-209-5.
- ^ Daniel Schreier, Peter Trudgill. The Lesser-Known Varieties of English: An Introduction. Cambridge University Press, Mar 4, 2010 pp. 10.
- ^ Nunan 2012, str. 186.
- ^ a b v g Okrent 2010.
- ^ Fischer 2004, str. 181"[T]he goal [of constructed languages] is no longer of practical use... Living languages are of far greater influence in the world ... world languages are emerging naturally for the first time in history. Indeed, the English language -- by historical circumstance, not by design -- presently counts more second-language speakers than any other tongue on Earth and numbers are growing."
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Wells, JC (1983). Accents of English. Cambridge University Press. str. 351.
- Crystal, David (2003). The Cambridge Encyclopedia of the English Language. Cambridge University Press.
- Wakelin, Martyn Francis (2008). Discovering English Dialects. Oxford: Shire Publications. str. 4. ISBN 978-0-7478-0176-4.