Spisak oružja u srednjem veku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sledi spisak srednjovekovnog oružja, kao i oruđa i sredstava korišćenih u srednjovekovnim bitkama.

Oružje za blisku borbu[uredi | uredi izvor]

Mlat
Gladijus

Ovde spada oružje koje ne koristi projektile, tj. gde su i korisnik i meta istovremeno u kontaktu sa oružjem.

Postoje dve osnovne podele

Motka[uredi | uredi izvor]

Helebarda

Ovo oružje je prvenstveno namenjeno bliskoj borbi, njena glavna karakteristika je ta što je neko od oružja prsa u prsa stavljeno na vrh motke (obično drvene). Ovo je jedno od najstarijih vrsta oružja. Koristilo se još u kamenom dobu, a najbolji primer ovog oružja je koplje.

Oružja na daljinu[uredi | uredi izvor]

Praćka

Ovo oružje je namenjeno borbi na daljinu. Snagom mišića se izbacuje projektil koji je usmeren ka protivniku. Najpoznatiji primerak iz ove familije je luk i strela.

Opsadne sprave[uredi | uredi izvor]

Trebuše

Ovo su sprave koje su dizajnirane da razbiju ili obiđu (npr. merdevine) gradske zidine ili neku drugu vrstu utvrđenja u opsadnom vojevanju.

Vatreno oružje[uredi | uredi izvor]

Vatreno oružje se može svrstati u oružje na daljinu, međutim bitna razlika je u tome što se kod vatrenog oružja projektil lansira pomoću barutnih gasova. Neki tipovi vatrenog oružja mogu poslužiti i kao sprave za opsadu (top).

Ratni brodovi[uredi | uredi izvor]

Grčka Trirema

Ratni brod je plovilo koji je sagrađeno i namenjeno prvenstveno za rat, odnosno za delovanje u oružanim sukobima. Ratni brodovi su obično sagrađeni sasvim drugačije od civilnih, odnosno trgovačkih brodova. Osim što su naoružani ratni brodovi su u stanju podneti veću štetu, brži su i imaju bolje manevarske sposobnosti od trgovačkih brodova.

Oklop[uredi | uredi izvor]

Štit

Oklop je vrsta odela koja je dizajnirana da štiti korisnika od povreda prilikom sukoba sa neprijateljem. Oklop se koristio kroz istoriju u početku su pravljeni od kože i kostiju, a kasnije od bronze i čelika.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Grčka vatra

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]