Stara Pazova
Stara Pazova | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Sremski |
Opština | Stara Pazova |
Stanovništvo | |
— 2022. | 18.522 |
— gustina | 377/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 59′ 04″ S; 20° 09′ 23″ I / 44.984333° S; 20.1565° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 76 m |
Površina | 49,4 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 22300 |
Pozivni broj | 022 |
Registarska oznaka | ST |
Stara Pazova (slč. Stará Pazova) je gradsko naselje u Srbiji i sedište istoimene opštine u Sremskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 18.522 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Stara Pazova se nalazi u severnom delu Srbije. Od glavnog grada Srbije, Beograda, grad je udaljen 35 km severozapadno, a od glavnog grada AP Vojvodine, Novog Sada, 42 km jugoistočno. Dva velika gradska naselja, Inđija i Nova Pazova, nalaze se svega 7-8 km od Stare Pazove.
Reljef: Stara Pazova se nalazi u južnom delu Panonske nizije, u istočnom delu istorijske oblasti Srem. Grad u ravničarskom području, a zemljište oko grada je izvanredne plodnosti. Nadmorska visina grada je oko 80 m.
Klima u Staroj Pazovi je umereno kontinentalna. Nju odlikuju umerene zime, topla leta, i kišovita i umerena proleća i jeseni. Količina padavina je oko 600 mm/m².
Vode: Stara Pazova nema vodotokova na svom području, već tu postoje samo veštački prokopani kanali. Najbliža reka je Dunav, 10 km udaljena od Stare Pazove, nalazi se u Starim Banovcima
Biljni i životinjski svet je sa odlikama tipičnim za Panonsku niziju.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Stare Pazove bilo je naseljeno još u doba praistorije. U doba Starog Rima bilo je deo provincije Panonije sa sedištem u obližnjem Sirmijumu.
Tokom srednjeg veka ovo područje je više vekova bilo na razmeđi između Vizantije i Ugarske. Poslednjih vekova srednjeg veka ugarska vlast se učvrstila u ovim krajevima.
Za vreme Osmanskog carstva (16-18. veka) Pazovu su naselili Srbi. Već 1730. godine u Staroj Pazovi postoji Srpska narodna osnovna škola.[1] Oni su ostali pretežno stanovništvo sve do kraja 18. veka.
Slovaci su se doselili u ovaj deo Srema, tada južni deo Habzburške monarhije, posle 1760. godine po molbi Slovaka iz uglavnom srednje Slovačke koji nisu bili katoličke vere već nove protestantske tj. evangeličke vere. Doselili su se i zbog siromaštva ali i zbog Mađara katolika, koji nisu bili pobornici nove vere. Slovaci su bili većinsko stanovništvo u Staroj Pazovi do polovine 20. veka. Istovremeno su Srbi bili većinsko stanovništvo u okolnim selima. Nemci su se doselili 1791. godine, na prostor koji je dobio ime Nova Pazova a tada i Stara Pazova dobija svoje ime. Stanovništvo Stare Pazove je doseljenim Nemcima pomagalo u izgradnji novih kuća.[1] Nemci su se iselili posle Drugog svetskog rata.
Najstariji zapis o prvoj crkvi potiče iz 1775. godine koji se nalazi u inventaru Mitropolita Jovanovića sačinjen 25. januara 1775. godine. Ovaj zapisnik nečijom krivicom i nepažnjom je jako oštećen, nedostaju mu najvažniji prvi listovi u kojima piše o postanku crkve (pravoslavne) i škole a možda i za naselje i za sam postanak mesta. Ostalo je samo osam listova. Iz tih listova saznajemo samo o nameštaju, izgledu i uređenju same crkve. Po usmenom predanju stara crkva nije bila na istom mestu gde je sadašnja, već istočno od današnjeg oltara. Prva crkva nije imala jedno zvono već dva manja od 140 i 90 funti, koja nisu bila smeštena na crkvenom zvoniku nego na zvonari od balvana u severoistočnom uglu današnje porte sa školske strane. Porta je bila napravljena od drveta. Crkva je bila pokrivena uzbijenim rogozom.
Po popisu iz 1931. u Staroj Pazovi živelo je 8536 stanovnika, od čega su Slovaci činili 70% a Srbi 20% stanovništva.[2]
Posle Drugog svetskog rata počinje nagli razvoj Stare Pazove, vezan za prometnost položaja i blizinu Beograda i Novog Sada. U sledeći 50 godina grad dobija obrise pravog grada, gradi se niz javnih zdanja industrijskih pogona, kao i stambene zgrade i nova stambena naselja. Zahvaljujući tome, gradsko stanovništvo se utrostručuje u sledećih par decenija i to mahom doseljavanjem Srba iz pasivnih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Poslednje dve decenije Stara Pazova polako postaje predgrađe Beograda. Takođe, grad je jedno od središta nove industrije u Srbiji, poznat pre svega po malim pogonima i proizvodnji robe široke potrošnje.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Kretanje broja stanovnika[uredi | uredi izvor]
U naselju Stara Pazova živi 14948 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,0 godina (37,4 kod muškaraca i 40,5 kod žena). U naselju ima 6170 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,02.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
m | ž |
|||
? | 70 | 69 | ||
80+ | 102 | 221 | ||
75—79 | 157 | 347 | ||
70—74 | 321 | 454 | ||
65—69 | 442 | 550 | ||
60—64 | 440 | 529 | ||
55—59 | 474 | 540 | ||
50—54 | 740 | 719 | ||
45—49 | 813 | 809 | ||
40—44 | 668 | 767 | ||
35—39 | 573 | 634 | ||
30—34 | 614 | 583 | ||
25—29 | 667 | 658 | ||
20—24 | 739 | 662 | ||
15—19 | 660 | 693 | ||
10—14 | 564 | 528 | ||
5—9 | 520 | 465 | ||
0—4 | 443 | 410 | ||
Prosek : | 37,4 | 40,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 7.480 | 2.296 | 4.587 | 319 | 244 | 34 |
Ženski | 8.235 | 1.734 | 4.640 | 1.407 | 424 | 30 |
UKUPNO | 15.715 | 4.030 | 9.227 | 1.726 | 668 | 64 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 3.727 | 375 | 0 | 22 | 1.183 |
Ženski | 2.466 | 114 | 0 | 12 | 686 |
UKUPNO | 6.193 | 489 | 0 | 34 | 1.869 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 31 | 233 | 450 | 61 | 277 |
Ženski | 13 | 40 | 460 | 44 | 60 |
UKUPNO | 44 | 273 | 910 | 105 | 337 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 33 | 91 | 160 | 90 | 44 |
Ženski | 66 | 84 | 111 | 196 | 242 |
UKUPNO | 99 | 175 | 271 | 286 | 286 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 92 | 0 | 0 | 585 | |
Ženski | 77 | 2 | 0 | 259 | |
UKUPNO | 169 | 2 | 0 | 844 |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Razvijena je poljoprivreda, mlinska, metalska i tekstilna industrija. Posebno razvijeno zanatstvo, sa velikim učešćem male privrede u ukupnom društvenom proizvodu.
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
U Staroj Pazovi se nalaze osnovne škole „Boško Palkovljević Pinki“, „Simeon Aranicki“, „Janko Čmelik“ (slovačka), gimnazija „Branko Radičević“, Ekonomska škola, Tehnička škola i škola za posebne potrebe „Anton Skala“. Škola Simeon Aranicki je sagrađena 2008. godine.
Sport[uredi | uredi izvor]
U Staroj Pazovi se nalazi moderan sportski centar FSS — Kuća fudbala.
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Opština Stara Pazova
- Srem
- Sremski okrug
- Simeon Aranicki
- Janko Čmelik
- Zgrada hotela „Srem“ u Staroj Pazovi
- Zgrada štedionice veleposednika Nikole Petrovića
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Bojović, Veličko (2004). Stara Pazova, kratak prikaz o etničkom, privrednom i kulturnom razvoju. Čigoja. str. 8.
- ^ Bojović, Veličko (2004). Stara Pazova, kratak prikaz o etničkom, privrednom i kulturnom razvoju. Čigoja. str. 12.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
- Popović, Dušan J. (1957). Srbi u Vojvodini. knj. 1: Od najstarijih vremena do Karlovačkog mira 1699. Novi Sad: Matica srpska.
- Borislav Jankulov, Pregled kolonizacije Vojvodine u XVIII i XIX veku, Novi Sad — Pančevo, 2003.
- Dr Branislav Bukurov, Bačka, Banat i Srem, Novi Sad, 1978.
Mediji[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanična strana opštine Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. februar 2011)
- Mesna zajednica Stara Pazova — zvanična prezentacija
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)[mrtva veza]
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Radio Stara Pazova
- PazovaCafe[mrtva veza]
- Biblioteka u Staroj Pazovi