Stari Banovci

Koordinate: 44° 59′ 07″ S; 20° 17′ 07″ I / 44.985166° S; 20.285333° I / 44.985166; 20.285333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stari Banovci
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaStara Pazova
Stanovništvo
 — 2011.Rast 5.954
 — gustina200/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 59′ 07″ S; 20° 17′ 07″ I / 44.985166° S; 20.285333° I / 44.985166; 20.285333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina67 m
Površina27,4 km2
Stari Banovci na karti Srbije
Stari Banovci
Stari Banovci
Stari Banovci na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22305
Pozivni broj022
Registarska oznakaST

Stari Banovci su naselje u Srbiji u opštini Stara Pazova u Sremskom okrugu. Nalaze se u istočnom Sremu, na desnoj obali Dunava, na teritoriji opštine Stara Pazova. Prema popisu iz 2011. bilo je 5954 stanovnika.

Ovde se nalazi Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole u Starim Banovcima.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje je spojeno sa Novim Banovcima sa kojima čini jednu celinu, poznatu i kao Banovci, koji imaju oko 16.000 stanovnika. Pored mesta prolazi auto-put E-75 koji predstavlja glavnu vezu Banovaca i Beograda, kao i vezu Banovaca i Novog Sada koji je udaljen 60 km.

Kroz naselje prolazi i regionalni put koji povezuje Banovce sa Batajnicom, Zemunom, Beogradom, Ugrinovcima, Dobanovcima, Surčinom kao i regionalni put koji povezuje Banovce sa podunavskim selima Belegišom, Surdukom, Novim i Starim Slankamenom, Krčedinom, Beškom, a potom sa Sremskim Karlovcima i Novim Sadom. Takođe postoje i regionalni putevi Banovci-Nova Pazova-Šimanovci i Banovci-Stara Pazova-Inđija-Golubinci-Putinci-Ruma-Sremska Mitrovica.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Spomenik u centru Starih Banovaca

U antička vremena se kod Starih Banovaca nalazila rimska tvrđava Burgene. Selo Banovci ovde postoji od 16. veka, a možda i duže. Na ovom mestu su se nekada takođe nalazila sela Darinovci i Tusa, koja više ne postoje.

1566/1567. godine Turci su izvršili popis stanovništva koji pokazuje da su u Starim Banovcima tada većinom živeli Srbi. 1734. godine u selu je postojalo 53 kuća, a do 1756. broj je porastao do 211.

Početkom 1940, Dunav kod S. B. je bio zaleđen skoro dva meseca, igrači SK "Dunav" su pred kraj februara odigrali trening utakmicu na ledu.[1]

U Drugom svetskom ratu, Sile Osovine okupirale su Stare Banovce a Srem se našao u okviru tzv. NDH. Tada je ubijeno 158 žitelja, 52 oterano je u koncentracioni logor Sajmište, 38 poslato je na prinudni rad a 104 žitelja bili su ratni zarobljenici.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Stari Banovci živi 4385 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,3 godina (37,5 kod muškaraca i 39,1 kod žena). U naselju ima 1692 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,24.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 2.029
1953. 2.074
1961. 2.374
1971. 2.829
1981. 3.393
1991. 4.033 3.938
2002. 5.488 5.784
2011. 5.954
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
5.034 91,72%
Romi
  
144 2,62%
Hrvati
  
27 0,49%
Jugosloveni
  
25 0,45%
Crnogorci
  
14 0,25%
Makedonci
  
9 0,16%
Nemci
  
7 0,12%
Ukrajinci
  
6 0,10%
Slovaci
  
6 0,10%
Mađari
  
6 0,10%
Muslimani
  
5 0,09%
Slovenci
  
1 0,01%
Bugari
  
1 0,01%
nepoznato
  
93 1,69%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Škola u Starim Banovcima

Škola u Banovcima postoji od polovine 18. veka, a moguće i nešto ranije. Prvi pisani dokument u kome se spominje potiče iz 1751. godine, a prvi učitelj čije se ime zna Lazar Mijatović zabeležen je 1758. godine. O tada do danas Banovci su imali školu. U 18. i prvoj polovini 19. veka bila je to srpska veroispovedna škola sa 30 do 50 đaka. U drugoj polovini 19. veka postala je dvorazredna, a pred kraj veka trorazredna. Zbog stalnog povećanja broja đaka školske 1910/1911. pretvorena je u četvororazrednu. U toku 1947/1948. bila je Progimnazija, od 1949. do 1951. Nepotpuna gimnazija, a 1951. godine postala je Osmoletka. Naziv Osnovna škola „Slobodan Savković“ dobila je 1962. godine. Danas je to škola od 1. do 8. razreda.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Politika", 28. feb. 1940
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milorad Babić — Petar Vukelić — Sretenije Zorkić, Hronika Starih Banovaca, Sremska Mitrovica, 1989.
  • Sreta Pecinjački, Stari Banovci do kraja 18. veka, Matica srpska, Zbornik za društvene nauke 36, Novi Sad, 1963.
  • Milorad Babić — Srpske porodice u Banovcima i Kasarni od 1766. do 1777. godine, Centar za kulturu Stara Pazova, 2004.
  • Milorad Babić — 250 godina školstva u Starim Banovcima, Autorsko izdanje, Stari Banovci 2008.
  • dr Slobodan Ćurčić — Opština Stara Pazova (geografska monografija), Institut za geografiju, Novi Sad, 1984.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]