Stepanakert
HankendiStepanakert | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Azerbejdžan |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2021. | ~75.000 |
— gustina | 810 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 39° 49′ 03″ S; 46° 45′ 11″ I / 39.81747° S; 46.75296° I |
Aps. visina | 813 m |
Površina | 29,12 km2 |
Veb-sajt | |
stepanakert |
Stepanakert (jerm. Ստեփանակերտ) ili Hankendi (azer. Xankəndi) je grad na području Nagorno-Karabaha u Azerbejdžanu. Do 2023. godine bio je pod defakto kontrolom i glavni grad samoproglašene Republike Arcah (ranije Nagornokarabaška Republika). Grad je od 1992. do 2023. bio naseljen gotovo samo Jermenima. Azeri su proterani tokom Prvog rata za Nagorno-Karabah. Jermeni su napustili grad nakon azerbajdžanske operacije i pada Arcaha u septembru 2023. godine.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Srednjovekovni jermenski izvori svedoče o naselju zvanom Vararakn (jerm. Վարարակն).[1] Godine 1847. ruske vlasti su selo zvanično preimenovale iz Vararakn u Hankendi (Hanovo selo),[2] međutim, Vararakn je ostao lokalni jermenski naziv za grad do 1923. godine[3] kada su tadašnje komunističke vlasti promenile ime u Stepanakert u čast jermenskom komunisti iz Bakua – Stepana Šaumjana.[4]
Tokom Sovjetskog Saveza, grad je bio deo Nagornokarabaške Autonomne Oblasti Azerbejdžanske SSR. Stepanakert je služio kao glavno ekonomsko središte Nagorno-Karabaha, a do sredine 1980-ih u gradu je radilo devetnaest fabrika, uključujući fabriku električne energije i asfalta. Do kraja sovjetske ere, Stepanakert je imao poljoprivrednu tehničku školu, pedagoški institut, medicinsku i muzičku školu, lokalni istorijski muzej i dramsko pozorište.[5][6]
Kada je 1991. godine Azerbejdžan proglasio nezavisnost od Sovjetskog Saveza, gradu je vraćen stari naziv u sklopu kampanje azerifikacije i odbacivanja komunističkih imena. Ubrzo su Jermeni iz Nagorno-Karabaha proglasili nezavisnu Nagornokarabašku Republiku (kasnije Republika Arcah) i izbio je prvi rat za Nagorno-Karabah u kojem su prevladali Jermeni koji su gradu vratili ime iz perioda Sovjetskog Saveza jer nisu želeli da prihvate azerski naziv. Tokom rata, grad je žestoko bombardovan od strane azerbejdžanske vojske, a Azeri su proterani.
Grad je ponovo bio pod intenzivnim bombardovanjem tokom Drugog rata za Nagorno-Karabah 2020. godine. Azerbejdžanska vojska je neprekidno gađala stambena područja kasetnom municijom tokom celog rata, počevši od prvog dana borbi, a stanovnici su pozivani da koriste gradska skloništa za bombe.
Azerbejdžan je 19. godine septembra 2023. pokrenuo novu ofanzivu u regionu, koja se završila prekidom vatre i dovela do masovnog egzodusa Jermena nekoliko dana kasnije. Do 29. septembra 2023, policija Ministarstva unutrašnjih poslova Arcaha ostavila je svo svoje oružje u Stepanakertu i potpuno napustila region. Vozila azerbejdžanske policije počela su da patroliraju gradom 29. septembra, te je grad ponovo došao pod azerbajdžansku kontrolu.
Poznati stanovnici[uredi | uredi izvor]
- Robert Kočarjan, 2. predsednik Jermenije
- Serž Sargsjan, 3. predsednik Jermenije
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pogled na okolinu i put za grad
-
Ulica u Stepanakertu
-
Trg renesanse
-
Predsednička palata
-
Narodna skupština
-
Stepanakert
-
Katedrala u Stepanakertu
-
Zgrada Saveza boraca za slobodu Arcaha
-
Stepanakert
-
Aerodrom
-
Stadion
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mkrtchyan 1985, str. 124–125
- ^ Everett-Heath 2019, str. X ; Hewsen 2001, str. 265
- ^ Davies 2017 ; Payaslian 2008, str. 174
- ^ Hewsen 2001, str. 265
- ^ Mkrtchyan 1985, str. 124–125
- ^ Prokhorov 1977