Sušica (Priština)
Sušica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovski |
Opština | Priština |
Stanovništvo | |
— 2011. | 515[1] |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 34′ 44″ S; 21° 12′ 42″ I / 42.5789° S; 21.2117° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 715 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 038 |
Registarska oznaka | PR |
Sušica (alb. Shushicë) je naseljeno mesto u gradu Prištini, na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živelo 515 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Sušica se nalazi na 715m nadmorske visine. Selo je smešteno u podnožju Oštrog vrha, na putu Janjevo-Gračanica i svrstava se u grupu sela zbijenog tipa. Sušica je podeljena na Donju i Gornju mahalu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Selo se pod imenom Svšica/Soušica pominje u Gračaničkoj povelji kralja Milutina iz 1321. godine. U selu se nalazi crkva posvećena Svetom Dimitriju, koja je 1991. godine podignuta na temeljima starijeg hrama iz 14. veka.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2011. godine, Sušica ima sledeći etnički sastav stanovništva:
Nacionalnost[1] | 2011.[a] |
Albanci | 308 (59.81%) |
Srbi | 204 (39.61%) |
neizjašnjeni | 3 (0.58%) |
Ukupno | 515 |
Demografija[1][2] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 575 | |
1953. | 643 | |
1961. | 757 | |
1971. | 718 | |
1981. | 746 | |
1991. | 863 | |
2011. | 515 |
Rodovi[uredi | uredi izvor]
Sušica je gotovo celo bilo čitluk sa izuzetkom Albanaca Alimčevića (alb. Alimi) i jedne kuće Srba Rajkovčan. Do sredine 19. veka Rajkovčani su živeli u Donjoj, a Markovčani i Alimčevići u Gornjoj mahali. Od tada su se počeli doseljavati u selo i drugi rodovi, a izmeštale se i kuće starih rodova, te su mahale u pogledu rodova mešovite. Prema podacima iz 1932. godine[3], u Sušici je živelo 10 rodova:[b]
Srpski rodovi
- Rajkovčani (12 kuća;Mitrovdan) — doselili se krajem 18. veka iz Debarske strane. Imaju pomenik (čitulju) prepisanu 1813. godine u kome se među precima pominje prvo Paleja pa Rajko, samo nije označeno ni kad su živeli niti kad su umrli. Od ovog roda ima u Prištini 13, Skoplju 4 i u Prokuplju 3 kuce. Sve su one iseljene od zuluma i to od 1900. Njegovih ranih iseljenika ima u Gračanici i u Rujcu.
- Markovčani (20 kuća., sv. Nikola). — doseljeni iz Sirinića sa početkom 19. veka.
- Mikičići ili Rašići (4 kuće., sv. Nikola). — preseljeni su iz Badovca sredinom 19. veka a daljom su starinom iz Rašinca.
- Mladenčići (2 kuće., sv. Arhanđel) — doselili se oko 1860. iz Bostana (novobrdska kriva reka).
- Perić (1 kuća., Mitrovdan) — starinom iz novog sela a u Sušicu preseljeni iz Livađa oko 1880.
- Ivić (1 kuća., sv. Nikola) — preselili se iz Šaškovca oko 1870.
- Badovčani (3 kuće., sv. Nikola) — preseljeni iz Badovca 1875.
- Slovinci (2 kuće., sv. Arhanđeo) — doseljeni iz Gnjilanske Morave 1901.
Albanski rodovi:
- Alimčevići (alb. Alimi) (5 kuća) — doseljeni sa kraja 18. veka iz Sirinića, iz sela Firaje od roda Dragoša. Daljim poreklom su iz Arne (Skadarska malesija). Pojasevi u 1932. od doseljenja iz Firaje: Ferat, Alim, Selim, Misim, Jašar(5 kuća.).
- Plana (1 kuća) — od Fisa (plemena) Šalje, Muzać (2 kuće.), od Fisa (plemena) Šalje i Točan (1 kuća.), od Fisa (plemena) Klimenata, Muhadžiri, iz 1878. iz Plane, Muzaća i Točana u Toplici. Ciganski rod je Burjani (2 kuće.). Muhadžir je iz 1878. iz Toplice.
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Popis iz 2011. na ovom području sproveli su organi jednostrano proglašene i delimično priznate Republike Kosovo. Budući da ga je popriličan broj kosovskih Srba bojkotovao, stvarni udeo Srba veći je od iskazanog u zvaničnim rezultatima popisa.
- ^ Atanasije Urošević je prezimena albanskih porodica zapisivao u srpskom obliku
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Gugl satelitska mapa (Maplandia) (jezik: engleski)
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain) (jezik: engleski)