Sušica (Priština)

Koordinate: 42° 34′ 44″ S; 21° 12′ 42″ I / 42.5789° S; 21.2117° I / 42.5789; 21.2117
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sušica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovski
OpštinaPriština
Stanovništvo
 — 2011.515[1]
Geografske karakteristike
Koordinate42° 34′ 44″ S; 21° 12′ 42″ I / 42.5789° S; 21.2117° I / 42.5789; 21.2117
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina715 m
Sušica na karti Srbije
Sušica
Sušica
Sušica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj038
Registarska oznakaPR

Sušica (alb. Shushicë) je naseljeno mesto u gradu Prištini, na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živelo 515 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sušica se nalazi na 715m nadmorske visine. Selo je smešteno u podnožju Oštrog vrha, na putu Janjevo-Gračanica i svrstava se u grupu sela zbijenog tipa. Sušica je podeljena na Donju i Gornju mahalu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo se pod imenom Svšica/Soušica pominje u Gračaničkoj povelji kralja Milutina iz 1321. godine. U selu se nalazi crkva posvećena Svetom Dimitriju, koja je 1991. godine podignuta na temeljima starijeg hrama iz 14. veka.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2011. godine, Sušica ima sledeći etnički sastav stanovništva:

Nacionalnost[1] 2011.[a]
Albanci 308 (59.81%)
Srbi 204 (39.61%)
neizjašnjeni 3 (0.58%)
Ukupno 515


Demografija[1][2]
Godina Stanovnika
1948. 575
1953. 643
1961. 757
1971. 718
1981. 746
1991. 863
2011. 515

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Sušica je gotovo celo bilo čitluk sa izuzetkom Albanaca Alimčevića (alb. Alimi) i jedne kuće Srba Rajkovčan. Do sredine 19. veka Rajkovčani su živeli u Donjoj, a Markovčani i Alimčevići u Gornjoj mahali. Od tada su se počeli doseljavati u selo i drugi rodovi, a izmeštale se i kuće starih rodova, te su mahale u pogledu rodova mešovite. Prema podacima iz 1932. godine[3], u Sušici je živelo 10 rodova:[b]

Srpski rodovi

  • Rajkovčani (12 kuća;Mitrovdan) — doselili se krajem 18. veka iz Debarske strane. Imaju pomenik (čitulju) prepisanu 1813. godine u kome se među precima pominje prvo Paleja pa Rajko, samo nije označeno ni kad su živeli niti kad su umrli. Od ovog roda ima u Prištini 13, Skoplju 4 i u Prokuplju 3 kuce. Sve su one iseljene od zuluma i to od 1900. Njegovih ranih iseljenika ima u Gračanici i u Rujcu.
  • Markovčani (20 kuća., sv. Nikola). — doseljeni iz Sirinića sa početkom 19. veka.
  • Mikičići ili Rašići (4 kuće., sv. Nikola). — preseljeni su iz Badovca sredinom 19. veka a daljom su starinom iz Rašinca.
  • Mladenčići (2 kuće., sv. Arhanđel) — doselili se oko 1860. iz Bostana (novobrdska kriva reka).
  • Perić (1 kuća., Mitrovdan) — starinom iz novog sela a u Sušicu preseljeni iz Livađa oko 1880.
  • Ivić (1 kuća., sv. Nikola) — preselili se iz Šaškovca oko 1870.
  • Badovčani (3 kuće., sv. Nikola) — preseljeni iz Badovca 1875.
  • Slovinci (2 kuće., sv. Arhanđeo) — doseljeni iz Gnjilanske Morave 1901.

Albanski rodovi:

  • Alimčevići (alb. Alimi) (5 kuća) — doseljeni sa kraja 18. veka iz Sirinića, iz sela Firaje od roda Dragoša. Daljim poreklom su iz Arne (Skadarska malesija). Pojasevi u 1932. od doseljenja iz Firaje: Ferat, Alim, Selim, Misim, Jašar(5 kuća.).
  • Plana (1 kuća) — od Fisa (plemena) Šalje, Muzać (2 kuće.), od Fisa (plemena) Šalje i Točan (1 kuća.), od Fisa (plemena) Klimenata, Muhadžiri, iz 1878. iz Plane, Muzaća i Točana u Toplici. Ciganski rod je Burjani (2 kuće.). Muhadžir je iz 1878. iz Toplice.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popis iz 2011. na ovom području sproveli su organi jednostrano proglašene i delimično priznate Republike Kosovo. Budući da ga je popriličan broj kosovskih Srba bojkotovao, stvarni udeo Srba veći je od iskazanog u zvaničnim rezultatima popisa.
  2. ^ Atanasije Urošević je prezimena albanskih porodica zapisivao u srpskom obliku

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Etnički sastav stanovništva na Kosovu i Metohiji iz 2011. godine (jezik: engleski)
  2. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  3. ^ dr Atanasije Urošević, Kosovo, SANU, Beograd 1965.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]