Tantamani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tantamani
Statua sa likom Tantamanija
Datum smrti653. p. n. e.
Mesto smrtiKraljevstvo Kuš
SahranjenKraljevstvo Kuš
Porodica
SupružnikPiankarti
RoditeljiŠabaka
Kalhata
Vladavina
Period vladavine664. - 656. p. n. e. (Dvadesetpeta dinastija)
PrethodnikNeho I
NaslednikPsametih I

Tantamani (umro 653. godine p. n. e.) je bio kušitski vladar i egipatski faraon od 664. do 656. godine p. n. e. Poslednji je pripadnik Dvadesetpete egipatske dinastije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Tantamani je bio sin egipatsko-nubijskog vladara Šabake. Prethodnik mu je bio stric Taharka za čije vladavine je asirski kralj Asarhadon organizovao dva pohoda na Egipat. Prvi je završen neuspehom (674. p. n. e.), a u drugom (671. p. n. e.) Asarhadon osvaja teritoriju Donjeg Egipta zajedno sa Memfisom. Asirci kao vazalnog vladara Donjeg Egipta postavljaju Nehoa I koji se smatra osnivačem Dvadesetšeste egipatske dinastije sa centrom u gradu Saisu. Nubijci su, međutim, i dalje kontrolisali jug Egipta (Gornji Egipat). Tantamani je 664. godine p. n. e. preuzeo vlast i pokrenuo pohod ka severu sa ciljem da Donji Egipat ponovo podredi nubijskoj vlasti. U pohodu je stradao faraon Neho. Međutim, novi asirski car, Asurbanipal, iste godine pokreće pohod na Egipat. Tantamani se povlači ka jugu, a njegova prestonica, Teba, je opljačkana. Pad Tebe označio je kraj tzv. Trećeg međuperioda i početak poznog perioda istorije Starog Egipta. Asirci za vazalnog kralja postavljaju Psametiha I koji se ubrzo izborio za nezavisnost države od Asiraca i Nubijaca. Tantamani ga nije uspeo sprečiti u tome. Godine 656. p. n. e. Psametihova mornarica bez otpora osvaja Tebu. Tantamani je izgubio vlast nad Egiptom i od tada je vladao samo Nubijom. Umro je tri godine kasnije. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u El-Kuru.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kurt, Ameli (2012). Stari istok. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-8617180872. 
  • Avdijev, V. I. (1952). Istorija starog istoka. Beograd: Naučna knjiga. 
  • Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović, Pergament, Priština 1995. godina