Tokelau

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tokelau
Tokelau
Krilatica: Tokelau mo te Atua
Tokelau for the Almighty
(Tokelau za Svemogućeg)
Himna: Te Atua o Tokelau
The Almighty o Tokelau
Svemogući o Tokelau


Glavni gradnije odlučeno¹
Najveći gradFakaofo
Službeni jeziktokelauanski, engleski
Vladavina
Oblik državeUstavna monarhija
 — KraljČarls III
 — AdministratorRos Ardern
Istorija
Geografija
Površina
 — ukupno10 km2(228)
Stanovništvo
 — 2016.[1]1.499(237)
 — gustina149,9 st./km2
Ekonomija
ValutaNovozelandski dolar (NZD)
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +14
Internet domen.tk
Pozivni broj+690

¹ Sva tri atola, od kojih se sastoji arhipelag Tokelau, imaju svoj administrativni centar.

Tokelau (engl. Tokelau) je arhipelag tri polinezijska ostrva u Pacifiku, pod suverenitetom Novog Zelanda.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tokelau je bila britanska kolonija od 1889. Kasnije je postao deo kolonije Ostrva Gilbert i Elis. Potpao je pod administraciju Novog Zelanda 1925.

U poslednje vreme, Tokelau teži da dobije status slobodne asocijacije sa Novim Zelandom (kao Kukova ostrva i Nijue). Referendum o tome je održan 13. februara 2006, ali nije uspeo.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Tokelau se deli na tri ostrva, a to su: Atafu, Nukunonu, i Fakaofo. Na svakom od njih postoji po jedno selo. Najveće selo je Fakaofo.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Sport[uredi | uredi izvor]

Zbog svoje male veličine, Tokelau nije povezan sa većinom međunarodnih sportskih organizacija i retko učestvuje u međunarodnim takmičenjima. Jedino značajno međunarodno takmičenje na kojem Tokelau učestvuje su Pacifičke igre. Tokelau je osvojio svoje prve zlatne medalje na Pacifičkim igrama 2007. godine u Apiji, osvojivši ukupno pet medalja (tri zlatne, srebrnu i bronzanu), sve u kuglanju, i završivići na 12. mestu (od 22) na ukupnoj tablici medalja. To uključuje dve zlatne medalje za Violinu Lindu Pedru (Tokelauška ženska sportista u kuglanju) čime je postala najuspešnija pojedinačna sportistkinja Tokelaua do danas.

U oktobru 2010. stoni tenis je postao "prvi sport na Tokelauima koji je dobio članstvo na kontinentalnoj ili svetskoj ravni", kada je osnovano Tokelau Stolnotenisko udruženje i postalo 23. član Okeanije Teniskog saveza.

Tokelau je trebao prvi put učestvovati na Komonveltnim igrama 2010. u Delhiju, ali iz nepoznatih razloga to na kraju nije učinio.

Tokelau ima nacionalnu sportsku federaciju, a značajan sportski događaj su Tokelau igre, koje se održavaju svake godine. Kada se održe, "celi Tokelau gotovo stane", jer "više od 50% populacije učestvuje, a svi poslovi, rad i škola se zaustavljaju u tom trenutku".

Košarka je navodno uvedena na Tokelauima od strane Britanaca, ali je postala popularnija kada je vlada Novog Zelanda preuzela teritoriju. Sport se često igra tokom međuostrvskih sportskih takmičenja, zajedno sa drugim sportovima kao što su ragbi liga i odbojka.

Zdravstvo i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Na svakom atolu postoji škola i bolnica. Zdravstvene usluge imaju direktora zdravstva u Apiji i glavnog kliničkog savetnika koji se seli s atola na atol po potrebi kako bi pomogao ljekarima koji su povezani sa svakom bolnicom. 2007. godine nije uvek bilo ljekara na svakom ostrovu pa su se imenovali zamenici kako bi popunili te pregrade.

Omladina u Tokelau, putuju u Novi Zeland da dalje nastave obrazovanje, pri čemu se studenti vraćaju kući pa zatim odlaze na još jednu godinu studiranja.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo se, pored proizvodnje kopre i izdavanja poštanskih maraka, uglavnom izdržava donacijama sa Novog Zelanda.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nacionalna agencija za statistiku [1]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]