Toplota isparavanja
Toplota isparavanja je količina energije koja je potrebna za isparavanje jedinice mase date supstance. U SI sistemu jedinica za toplotu isparavanja je J/kg.
Često se mjeri na normalnoj tački ključanja neke supstance, i zavisna je od temperature. Konstantna toplota isparavanja se može pretpostaviti za male razlike temperature i temperature znatno ispod kritične tačke. Toplota isparavanja se smanjuje sa povećanjem temperature i potpuno nestaje pri kritičnoj temperaturi za određenu supstancu.
Primjer vodene pare[uredi | uredi izvor]
U donjoj tabeli se može naći da je za isparavanje jednog kilograma vode potrebno 2,27 MJ (2 270 000 J) toplotne energije. Voda je već ranije dovedena na temperaturu od 100°C. Specifična toplota za zagrijavanje jednog kilograma vode za jedan stepen Kelvina pri temperaturi manjoj od 100°C je različita od toplote isparavanja, i iznosi 4186 J.
Entalpija isparavanja elektrolitičkih rastvora[uredi | uredi izvor]
Procena entalpije isparavanja rastvora elektrolita može se jednostavno izvršiti korišćenjem jednačina baziranih na hemijskim termodinamičkim modelima, kao što su Pitzerov model[1] ili TCPC model.[2]
Izabrane vrednosti[uredi | uredi izvor]
Elemenati[uredi | uredi izvor]
Toplota isparavanja hemijskih elemenata | ||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | |||
Grupa → | ||||||||||||||||||||
↓ Perioda | ||||||||||||||||||||
1 | H0.44936 | He0.0845 | ||||||||||||||||||
2 | Li145.92 | Be292.40 | B489.7 | C355.8 | N2.7928 | O3.4099 | F3.2698 | Ne1.7326 | ||||||||||||
3 | Na96.96 | Mg127.4 | Al293.4 | Si300 | P12.129 | S1.7175 | Cl10.2 | Ar6.447 | ||||||||||||
4 | K79.87 | Ca153.6 | Sc314.2 | Ti421 | V452 | Cr344.3 | Mn226 | Fe349.6 | Co376.5 | Ni370.4 | Cu300.3 | Zn115.3 | Ga258.7 | Ge330.9 | As34.76 | Se26.3 | Br15.438 | Kr9.029 | ||
5 | Rb72.216 | Sr144 | Y363 | Zr581.6 | Nb696.6 | Mo598 | Tc660 | Ru595 | Rh493 | Pd357 | Ag250.58 | Cd100 | In231.5 | Sn295.8 | Sb77.14 | Te52.55 | I20.752 | Xe12.636 | ||
6 | Cs67.74 | Ba142 | La414 | Hf575 | Ta743 | W824 | Re715 | Os627.6 | Ir604 | Pt510 | Au334.4 | Hg59.229 | Tl164.1 | Pb177.7 | Bi104.8 | Po60.1 | At27.2 | Rn16.4 | ||
7 | Frn/a | Ra37 | Acn/a | Rfn/a | Dbn/a | Sgn/a | Bhn/a | Hsn/a | Mtn/a | Dsn/a | Rgn/a | Cnn/a | Nhn/a | Fln/a | Mcn/a | Lvn/a | Tsn/a | Ogn/a | ||
Ce414 | Prn/a | Ndn/a | Pmn/a | Smn/a | Eun/a | Gdn/a | Tbn/a | Dyn/a | Hon/a | Ern/a | Tmn/a | Ybn/a | Lun/a | |||||||
Th514.4 | Pan/a | Un/a | Npn/a | Pun/a | Amn/a | Cmn/a | Bkn/a | Cfn/a | Esn/a | Fmn/a | Mdn/a | Non/a | Lrn/a | |||||||
Entalpija u kJ/mol, mereno na njihovim normalnim tačkama ključanja | ||||||||||||||||||||
0–10 kJ/mol | 10–100 kJ/mol | 100–300 kJ/mol | >300 kJ/mol |
Isparavanje metala je ključni korak u sintezi metalne pare, koji iskorištava povećanu reaktivnost atoma metala ili malih čestica u odnosu na osnovne elemente.
Druge uobičajene supstance[uredi | uredi izvor]
Entalpije isparavanja uobičajenih supstanci, mereno na njihovim odgovarajućim standardnim tačkama ključanja:
Jedinjenje | Tačka ključanja pri normalnom pritisku | Toplota isparavanja (J mol−1) |
Toplota isparavanja (J g−1) |
---|---|---|---|
Aceton | 329 K, 56°C, 133°F | 31300 | 538,9 |
Aluminijum | 2792 K, 2519°C, 4566°F | 294000 | 10500 |
Amonijak | 240 K, −33.34°C, −28°F | 23350 | 1371 |
Butan | 272–274 K, −1°C, 30–34°F | 21000 | 320 |
Dietil etar | 307,8 K, 34,6°C, 94,3°F | 26170 | 353,1 |
Etanol | 352 K, 78,37°C, 173°F | 38600 | 841 |
Gvožđe | 3134 K, 2862°C, 5182°F | 340000 | 6090 |
Izopropil alkohol | 356 K, 82,6°C, 181°F | 44000 | 732,2 |
Metan | 112 K, −161°C, −259°F | 8170 | 480,6 |
Metanol | 338 K, 64,7°C, 148°F | 35200[3] | 1104 |
Propan | 231 K, -42°C, −44°F | 15700 | 356 |
Fosfin | 185 K, −87,7°C, −126°F | 14600 | 429,4 |
Voda | 373,15 K, 100°C, 212°F | 40660 | 2257 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Ge, Xinlei; Wang, Xidong (20. 5. 2009). „Estimation of Freezing Point Depression, Boiling Point Elevation, and Vaporization Enthalpies of Electrolyte Solutions”. Industrial & Engineering Chemistry Research. 48 (10): 5123. doi:10.1021/ie900434h.
- ^ Ge, Xinlei; Wang, Xidong (2009). „Calculations of Freezing Point Depression, Boiling Point Elevation, Vapor Pressure and Enthalpies of Vaporization of Electrolyte Solutions by a Modified Three-Characteristic Parameter Correlation Model”. Journal of Solution Chemistry. 38 (9): 1097—1117. ISSN 0095-9782. doi:10.1007/s10953-009-9433-0.
- ^ NIST
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gmelin, Leopold (1985). Gmelin-Handbuch der anorganischen Chemie / 08 a (8., völlig neu bearb. Aufl. izd.). Berlin [u.a.]: Springer. str. 116—117. ISBN 978-3-540-93516-2.
- Young, Hugh D.; Francis W. Sears, Mark W. Zemansky (1982). University physics (6th izd.). Reading, Mass.: Addison-Wesley. ISBN 978-0-201-07199-3.