Udruženi zločinački poduhvat
Udruženi zločinački poduhvat (engl. Joint Criminal Enterprise) je pravna doktrina koja se koristi u optužbama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju političkim i vojnim elitama, za ratne zločine počinjene tokom jugoslovenskih ratova 1991-1995.
Optužbe srpskim vođama[uredi | uredi izvor]
Tužilaštvo smatra da je zajednički zločinački poduhvat srpske političke elite bio na delu između 1. avgusta 1991. i kraja decembra 1995. godine.[1] U optužbama srpskim vođama za zajednički zločinački poduhvat, pominje se genocid i stvaranje Velike Srbije.[1][2] Prema navodima suda, u zajednički zločinački poduhvat su bili uključeni[1]:
- Slobodan Milošević — preminuo u toku suđenja
- Vojislav Šešelj — oslobođen
- Veljko Kadijević — nije podignuta optužnica
- Blagoje Adžić — nije podignuta optužnica
- Ratko Mladić — osuđen na doživotnu robiju
- Radmilo Bogdanović — nije podignuta optužnica
- Jovica Stanišić — oslobođen
- Franko Simatović „Frenki“ — oslobođen
- Radovan Stojičić „Badža“ — nije podignuta optužnica
- Milan Martić — osuđen na 35 godina
- Goran Hadžić — suđenje u toku
- Milan Babić — priznao krivicu i osuđen na 14 godina
- Radovan Karadžić — osuđen na 40 godina
- Momčilo Krajišnik — osuđen na 27 godina
- Biljana Plavšić — priznala krivicu i osuđena na 11 godina
- Željko Ražnatović „Arkan“ — nije mu suđeno
i druge političke figure iz Srbije, Crne Gore, kao i vođe Srba iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Saučesništvo u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uključuje i „srpske snage“, pod kojima se podrazumeva Jugoslovenska narodna armija (JNA), kasnije Vojska Jugoslavije (VJ), novoformirana srpska teritorijalna odbrana BiH i Hrvatske, Vojska Republike Srpske Krajine, Vojska Republike Srpske, teritorijalna odbrana Srbije i Crne Gore, policija Srbije i Republike Srpske, uključujući i državnu bezbednost, specijalne policijske snage Krajine, poznate kao „Martićevci“, kao i sve srpske paravojne formacije i dobrovoljačke jedinice.[1]
Optužbe hrvatskim vođama[uredi | uredi izvor]
Haški sud je 15. aprila 2011. godine proglasio krivim i osudio na kazne zatvora generale Hrvatske vojske Antu Gotovinu na 24 i Mladena Markača na 18 godina zatvora. Osuđeni su za sudelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je uključio operacije Oluja i Bljesak, a kojeg je predvodio Franjo Tuđman, a čiji je cilj bio da tokom i nakon „Oluje“ prisilno i trajno uklone srpsko stanovništvo iz Krajine. Haški sud ih je proglasio krivim za krivična dela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubistva, nečovečna dela i okrutno postupanje, a oslobodio ih je odgovornosti za prisilno premeštanje stanovništva[3].
Osim njih Međunarodni sud pravde sudi za udruženi zločinački poduhvat i druge hrvatske političare i generale koji su učinili zločin protiv čovečnosti nad nedužnim srpskim stanovništvom, tako da se članovima ovog udrženog zločinačkog poduhvata smatraju:
- Franjo Tuđman — obeležen kao pripadnik UZP u presudi Prliću i ostalima[4]
- Ante Gotovina — osuđen pa u žalbenom postupku oslobođen
- Mladen Markač — osuđen pa u žalbenom postupku oslobođen
- Gojko Šušak — obeležen kao pripadnik UZP u presudi Prliću i ostalima
- Anto Furundžija — osuđen na 10 godina
- Vinko Martinović — osuđen na 18 godina
- Vladimir Šantić — osuđen na 18 godina
- Vlatko Kupreskić — oslobođen
- Dario Kordić — osuđen na 25 godina
- Dragan Papić — oslobođen
- Drago Josipović — osuđen na 12 godina
- Zdravko Mucić — osuđen na 9 godina
- Zoran Kupreškić — oslobođen
- Ivan Čermak — oslobođen
- Ivica Rajić — priznao krivicu i osuđen na 12 godina
- Jadranko Prlić — osuđen na 25 godina[5]
- Bruno Stojić — osuđen na 20 godina
- Milivoj Petković — osuđen na 20 godina
- Valentin Ćorić — osuđen na 20 godina
- Berislav Pušić — osuđen na 16 godina
- Janko Bobetko — obeležen kao pripadnik UZP u presudi Prliću i ostalima
- Mario Čerkez — osuđen na 4 godine
- Mate Boban — obeležen kao pripadnik UZP u presudi Prliću i ostalima
- Mirjan Kupreškić — oslobođen
- Mirko Norac — osuđen na 12 godina
- Miroslav Bralo — osuđen na 20 godina
- Mladen Naletilić — osuđen na 20 godina
- Slobodan Praljak — osuđen na 20 godina
- Tihomir Blaškić — osuđen na 45 godina, zatim u žalbenom postupku smanjeno na 9
i mnoge druge političke figure iz Hrvatske, kao i vođe hrvatskih paravojnih formacija u Bosni i Hercegovini.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Šešelj ICTY Case information sheet , Pristupljeno 10. avgust.
- ^ Serb leader jailed for war crimes, Pristupljeno 9. 4. 2013.
- ^ http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju: Saopštenje presude Gotovini, Markaču i Čermaku
- ^ http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Izricanje-presude-Prlicu-i-ostalima-Hrvatska-odgovorna-za-udruzeni-zlocinacki-poduhvat-194047.html Izricanje presude Prliću i ostalima: Hrvatska odgovorna za udruženi zločinački poduhvat!
- ^ http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529_summary_en.pdf Judgement Summary for Jadranko Prlić and others