FK Real Madrid

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Real Madrid
Real Madrid
Puno imeReal Madrid Club de Fútbol[1]
NadimakLos Blancos (Beli)
Los Merengues
Los Vikingos (Vikinzi)
Osnovan6. mart 1902. god.
(pre 122 godine)
 (1902-03-06)
StadionSantijago Bernabeu,
Madrid
Kapacitet81.044[2]
PredsednikŠpanija Florentino Perez
TrenerItalija Karlo Ančeloti
LigaLa Liga
2023/24.1.
Domaća oprema
Gostujuća oprema
Treća oprema

Kraljevski fudbalski klub Madrid, poznatiji kolokvijalno kao Real Madrid (šp. Real Madrid Club de Fútbol) španski je fudbalski klub, najuspešniji fudbalski klub na svetu u 20. veku.[3] Osnovan je 6. marta 1902. Nastupa u Prvoj ligi Španije (Primera División) od formiranja lige 1928. do danas bez ispadanja u niži rang takmičenja. Ime kluba je bilo Madrid Club de Fútbol, ali klubu je dozvoljeno da koristi naziv Real (kraljevski) nakon što je kralj Alfonso XIII dao klubu zvanični blagoslov u junu 1920. godine. U Drugoj španskoj republici je kruna sa grba i naziv Real uklonjena, pa je klub od 1931. godine nosio stari naziv. Posle pobede Nacionalista u Španskom građanskom ratu je 1939. ponovo vraćena kruna na grbu, i naziv Real.

Tim igra u belim dresovima po čemu je i dobio nadimak Los blancos (beli). Utakmice igraju na stadionu Santijago Bernabeu, koji je otvoren 1947. godine. Kapacitet stadiona je 81.044 sedećih mesta.

Od sredine 20. veka Real je uvek u vrhu evropskog fudbala. Kup evropskih šampiona/Ligu šampiona je osvojio rekordnih četrnaest puta, a rangiran je kao najbolji u listi FIFA najboljih klubova 20. veka.[3]

Real Madrid je osvojio 29 trofeja u evropskim i svetskim takmičenjima što ga čini najuspešnijim timom na svetu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ekipa Real Madrida u sezoni 1905/06

Fudbal u Madrid su doneli profesori i studenti sa instituta Libre de Enseñanza. Osnovali su Fudbalski klub Nebo (Football Club Sky ) 1897. godine, a igrali su nedeljom u Mankloji. Ovaj klub se 1900. raspao u dva manja kluba: Novi fudbal Madrid (New Foot-Ball de Madrid) i Španski klub Madrid (Club Español de Madrid). Bilo je još nekoliko podela dok 6. marta 1902. nije zvanično osnovan klub pod nazivom Madrid. Godine 1920. ime kluba je promenjeno u Real Madrid pošto je kralj Alfonso XIII dao klubu blagoslov da nosi titulu kraljevskog kluba.

Santijago Bernabeu (Santiago Bernabéu Yeste) je postao predsednik Reala 1945. Početkom 1953. počeo je da kupuje igrače iz inostranstva, najznačajnije od njih je dovođenje Alfreda Di Stefana. Stvorio je prvu internacionalnu postavu Real Madrida.

Godine 1955. postupajući po ideji španskih sportskih novinara i urednika L'Ekipa, Gabrijela Anota, i nadogradnji Latinskog kupa (turnir koji je uključivao klubove iz Francuske, Španije, Portugalije i Italije) Santijago Bernabeu Jeste sreo se u hotelu Ambasador u Parizu sa Bedrinjanom i Gustavom Šebešom i stvorio 1955. ono što je u početku bilo egzibiciono takmičenje sa odabranim klubovima, ali koje je vremenom preraslo u današnju Ligu šampiona. Upravo je pod njegovim vođstvom Real Madrid postao prepoznatljiva fudbalska sila u Evropi.

Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]

Ažurirano 1. septembra 2023.[4]
Startna postava Real Madrida za sezonu 2023/24
Br. Pozicija Igrač
1 Belgija G Tibu Kurtoa
2 Španija O Dani Karvahal
3 Brazil O Eder Militao
4 Austrija O David Alaba
5 Engleska S Džud Belingam
6 Španija O Naćo
7 Brazil N Vinisijus
8 Njemačka S Toni Kros
10 Hrvatska S Luka Modrić
11 Brazil N Rodrigo
12 Francuska S Eduardo Kamavinga
13 Ukrajina G Andrej Lunin
Br. Pozicija Igrač
14 Španija N Hoselu
15 Urugvaj S Federiko Valverde
17 Španija N Lukas Vaskez
18 Francuska S Orelijen Tšuameni
19 Španija S Dani Sebaljos
20 Španija O Fran Garsija
21 Maroko N Brahim Dijaz
22 Njemačka O Antonio Ridiger
23 Francuska O Ferland Mendi
24 Turska S Arda Guler
25 Španija G Kepa Arizabalaga

Uspesi[uredi | uredi izvor]

Nacionalni[uredi | uredi izvor]

  • La liga
    • Prvak (36–rekord) : 1931/32, 1932/33, 1953/54, 1954/55, 1956/57, 1957/58, 1960/61, 1961/62, 1962/63, 1963/64, 1964/65, 1966/67, 1967/68, 1968/69, 1971/72, 1974/75, 1975/76, 1977/78, 1978/79, 1979/80, 1985/86, 1986/87, 1987/88, 1988/89, 1989/90, 1994/95, 1996/97, 2000/01, 2002/03, 2006/07, 2007/08, 2011/12, 2016/17, 2019/20, 2021/22, 2023/24.
    • Viceprvak (24) : 1929, 1933/34, 1934/35, 1935/36, 1941/42, 1944/45, 1958/59, 1959/60, 1965/66, 1980/81, 1982/83, 1983/84, 1991/92, 1992/93, 1998/99, 2004/05, 2005/06, 2008/09, 2009/10, 2010/11, 2012/13, 2014/15, 2015/16, 2020/21.
  • Kup Španije
    • Osvajač (20) : 1904/05, 1905/06; 1906/07, 1907/08, 1916/17, 1933/34, 1935/36, 1945/46, 1946/47, 1961/62, 1969/70, 1973/74, 1974/75, 1979/80, 1981/82, 1988/89, 1992/93, 2010/11, 2013/14, 2022/23.
    • Finalista (20) : 1903, 1916, 1918, 1924, 1929, 1930, 1933, 1940, 1943, 1958, 1959/60, 1960/61, 1967/68, 1978/79, 1982/83, 1989/90, 1991/92, 2001/02, 2003/04, 2012/13.
  • Superkup Španije
    • Osvajač (13) : 1988, 1989, 1990, 1993, 1997, 2001, 2003, 2008, 2012, 2017, 2019/20, 2021/22, 2023/24.
    • Finalista (6) : 1982, 1995, 2007, 2011, 2014, 2022/23.
  • Kup Eva Duarte (prethodnik Superkupa Španije)
    • Osvajač (1) : 1947.
  • Liga kup Španije
    • Osvajač (1) : 1984/85.
    • Finalista (1) : 1982/83.

Međunarodni[uredi | uredi izvor]

Treneri[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Real Madrid Club de Fútbol”. Liga de Fútbol Profesional. Pristupljeno 6. 1. 2019. 
  2. ^ „Santiago Bernabéu Stadium”. Real Madrid CF. Pristupljeno 6. 1. 2019. 
  3. ^ a b „The FIFA Club of the Century” (PDF). FIFA. 1. 12. 2000. Arhivirano iz originala 23. 4. 2007. g. Pristupljeno 6. 1. 2019. 
  4. ^ „Real Madrid Squad”. Real Madrid CF. Pristupljeno 1. 9. 2023. 
  5. ^ Zvanično međunarodno takmičenje održavano od 2013. do 2019. godine tokom letnjih priprema širom planete. Učestvovali su najpoznatiji evropski klubovi uz nekoliko američkih i australijskih ekipa. Format takmičenja je menjan svake godine, a 2020. godine turnir je otkazan zbog pandemije KOVID 19.
  6. ^ Real Madrid je 2015. godine bio pobednik dva izdanja ovog takmičenja, jednog održanog u Australiji, a drugog u Kini.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]