Ferhat-pašina biblioteka u Banjaluci
| Ferhat-pašina biblioteka Banjaluka | |
| Osnivanje | 2010. |
|---|---|
| Lokacija | Banjaluka Grad Banjaluka  Republika Srpska,  BiH |
| Vrsta | Biblioteka vjerskih zajednica |
| Adresa | Ul. Kralja Petra I Karađorđevića |
Ferhat-pašina biblioteka u Banjaluci predstavlja kulturnu ustanovu na prostoru grada Banjaluka kao značajn faktor u kulturi i obrazovanju bošnjaka na ovim prostorima. Biblioteka se nalazi u ulici Kralja Petra I Karađorđevića i smještena u prostorijama banjalučkog muftijata. Pored džamije Ferhadija u Banjaluci, i biblioteka je posvećena Ferhat paši Sokoloviću.
Turski period[uredi | uredi izvor]
Kako se navodi u izvorima na području BiH su i prije postojale biblioteke orijentalnih knjiga i rukopisa. To su bila mjesta kao što su Banjaluka, Sarajevo, Tuzla, Čajniče, Nevesinje, Zvornik, Livno, i Tešanj. Bibilioteke su imale veći ili manji broj orijentalnih knjiga i rukopisa razne sadržine. Međutim, većina tih naslova je propalo i uništeno, osim privatnih biblioteka lica koje su posjedovale odrežen broj naslova koje su predane Gazi Husrev-begovoj biblioteci.[1]
Biblioteka danas[uredi | uredi izvor]
Biblioteka je osnovana 2010. godine uz pomoć mjesne zajednice,tj. grada Banjaluke, Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Gradske biblioteke Sarajevo koji su svoj doprinos dali u donaciji naslova koji čine današnju biblioteku. Biblioteku je zvanično otvorio reis Cerić. Prilikom osnivanja biblioteka je primila čak 3.000 naslova različitog sadržaja.[2]
Cilj osnivanja ove biblioteke je prvenstveno širenje znanja i kulture prije svega na području grada. Pored toga cilj osnivanja je širenje omladinskih i prigradskih druženja, promocije knjiga, interakcija svih mjesnih zajednica bez obzira na pripadnost. Da je to tako govori i činjenica da su mnogi podržali osnivanje ove biblioteke što dokazuje spremnost da se u jednom mjestu vodi sasvim podnošljiv život uz toleranciju svih građana, bez obzira na vjeru.
Otvaranjem Ferhat-pašine biblioteke predstavnici bošnjaka izrazili veliku zahvalnost za spremnost da se pomogne na jednom ovakvom projektu. Danas ova bilioteka ima više od 8.000 naslova.
Ono što je posebno značajno za biblioteku jeste to da je zbirka rukopisa ove biblioteke proglašena nacionalnim pokretnim dobrom u Bosni i Hercegovini, kao nacionalnim spomenikom.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Pejanović 1960, str. 20.
- ^ „Otvorena Ferhat-pašina biblioteka u Banjaluci”. Islamska zajednica BiH. Arhivirano iz originala 03. 11. 2020. g. Pristupljeno 18. 6. 2017.
- ^ „Zbirka rukopisa Ferhat-pašine biblioteke proglašena nacionalnim dobrom”. radioSarajevo.ba. Arhivirano iz originala 30. 04. 2017. g. Pristupljeno 18. 6. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pejanović, Đorđe (1960). Istorija biblioteka u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.
- Bećirbegović, Madžida (1974). „Prosvjetni objekti islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini”. Prilozi za orijentalnu filologiju. Sarajevo: Orijentalni institut (20—21): 223—364. COBISS.SR 104008455 COBISS.RS 1126062052 COBISS.BH 4965670 COBISS.BH 16399874
- Bećirbegović, Madžida (1991). „Urbanizacija i prosvjetni objekti u bosanskom ejaletu”. Prilozi za orijentalnu filologiju. Sarajevo: Orijentalni institut (41): 359—367. COBISS.SR 104008455 COBISS.RS 1126062052 COBISS.BH 16399874
- Bejtić, Alija (1953). „Banja Luka pod turskom vladavinom : Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku” (PDF). Naše starine. Sarajevo: Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske) (I): 91—116. COBISS.SR 523428964 COBISS.SR 57465612 COBISS.RS 57465612 COBISS.BH 12902146
- Gačanin, Sabaheta (2016). „Zadužbine Ferhad-paše Sokolovića kao impuls kulturnog i intelektualnog resursa Banje Luke : prva javna biblioteka”. Prilozi za orijentalnu filologiju. Sarajevo: Orijentalni institut (66): 111—133. COBISS.SR 513490639 COBISS.SR 104008455 COBISS.RS 1126062052 COBISS.BH 513490639 COBISS.BH 16399874
- Husedžinović, Sabira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. COBISS.BH 11596294
- Korić, Elma (2015). Životni put prvog beglerbega Bosne : Ferhad-paša Sokolović : (1530.-1590). Sarajevo: Univerzitet, Orijentalni institut, (Sarajevo : Dobra knjiga). COBISS.SR 22031878 COBISS.BH 22031878
- Popara, Haso (2013). „Šejh Muslihuddin Kninjanin: prilog izučavanju kulturne historije Banje Luke”. Prilozi za orijentalnu filologiju. Sarajevo: Orijentalni institut (63): 233—260. COBISS.SR 21710598 COBISS.SR 104008455 COBISS.RS 1126062052 COBISS.BH 21710598 COBISS.BH 16399874
