Hronologija invazije Rusije na Ukrajinu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Animirana karta invazije Ukrajine. (Ažurirano: 2. novembra 2022.)

Invazija Rusije na Ukrajinu počela je 24. februara 2022, oko 5 sati ujutro po kijevskom vremenu, širokom vojnom invazijom snaga Ruske Federacije na Ukrajinu iz pravca Rusije, Belorusije i Krima,

2022.[uredi | uredi izvor]

Februar[uredi | uredi izvor]

24. februar[uredi | uredi izvor]

Nešto pre 04:00 po moskovskom vremenu 24. februara, Putin je saopštio da je doneo odluku o pokretanju vojne operacije u istočnoj Ukrajini.[1][2] Putin je u svom obraćanju tvrdio da nema planova za okupaciju ukrajinske teritorije i da podržava pravo naroda Ukrajine na samoopredeljenje.[1] Putin je takođe naveo da je Rusija tražila „demilitarizaciju i denacifikaciju“ Ukrajine — potonju tvrdnju koju je Si-En-En nazvao „neosnovanom“[3][4] — i pozvao ukrajinske vojnike da polože oružje i odu svojim kućama.[5][6][7] U svetlu zahteva ruskog Ministarstva odbrane kojim se od jedinica za kontrolu vazdušnog saobraćaja Ukrajine traži da obustave letove, vazdušni prostor iznad Ukrajine je ograničen na civilni vazdušni saobraćaj, a Agencija za bezbednost vazduhoplovstva Evropske unije smatra celo područje aktivnom zonom sukoba.[8]

U roku od nekoliko minuta od Putinovog saopštenja, eksplozije su zabeležene u Kijevu, Harkovu, Odesi i Donbasu.[9] Ukrajinski zvaničnici rekli su da je Rusija iskrcala trupe u Mariupolju i lansirala krstareće i balističke rakete na aerodrome, vojne štabove i vojna skladišta u Kijevu, Harkovu i Dnjepru.[10][11][12] Vojna vozila su u Ukrajinu ušla preko Senkivke na mestu gde se Ukrajina graniči sa Belorusijom i Rusijom oko 6:48. po lokalnom vremenu.[13] Video prikazuje ruske trupe koje ulaze u Ukrajinu sa Krima koji je aneksirala Rusija.[14][15] Američki senator Marko Rubio, visoko rangirani član Komiteta za obaveštajne poslove, tvrdio je da su početni ciljevi Rusije bili da uspostavi superiornost u vazduhu, pokrene pokret kliješta iz Belorusije i Krima da odseče ukrajinske kopnene snage na istoku od Kijeva i obezglavi ukrajinsku vladu preko napada na zgrade, vođe i sisteme komandovanja i kontrole.[16]

Centar Kijeva posle dejstva ruske rakete zemlja-zemlja.

Prema rečima ukrajinskog državnog ministra Antona Heraščenka nešto posle 06:30 po lokalnom vremenu, ruske snage su izvršile invaziju preko kopna u blizini grada Harkova[17] i prijavljeno je veliko amfibijsko iskrcavanje na grad Mariupolj.[18][19][20] BBC je u 07:40 citirao druge izvore i rekao da u zemlju ulaze i trupe iz Belorusije.[21] Ukrajinske granične snage izvestile su o napadima na lokacije u Lugansku, Sumi, Harkovu, Černigovu i Žitomiru, kao i sa Krima.[22] Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da nema otpora ukrajinskih graničnih snaga.[23] Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišće i Milove u Lugansku.[20] Ukrajinski centar za strateške komunikacije i stratešku bezbednost izvestio je da je ukrajinska vojska odbila napad kod Luganska i vratila kontrolu nad gradom, sa skoro 50 žrtava sa ruske strane.[24]

Nakon što je sat vremena bila van mreže, veb stranica ukrajinskog ministarstva odbrane je vraćena. Ministarstvo je tvrdilo da je u Lugansku oborilo pet aviona i jedan helikopter.[25] Nešto pre 07:00 po lokalnom vremenu, predsednik Zelenski je najavio uvođenje vanrednog stanja u Ukrajini.[26] Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da „nanese maksimalne gubitke“ osvajačima.[27] Zelenski je takođe najavio da se prekidaju diplomatski odnosi sa Rusijom, koji stupaju na snagu odmah.[28] Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući i kijevski aerodrom Borispolj. Ukrajina je zatvorila svoj vazdušni prostor za civilne letove.[29] Takođe, istog dana je bio gađan i međunarodni aerodrom u Ivano-Frankivsku.[30] (koristio se i za civilne i za vojne avione)

Ruske snage su napale vojnu jedinicu u Podiljsku, u kojoj je šestoro poginulo i sedam ranjeno. Još jedna osoba je ubijena u gradu Mariupolju. Još devetnaest osoba se takođe vodi kao nestalo. Kuća u Čugujivu je oštećena od ruske artiljerije; stanari te kuće su povređeni, a jedan dečak je poginuo.[31][32] Osamnaest ljudi je poginulo u ruskom bombardovanju u selu Lipetske (Odeska oblast).[32]

U 10:00 po lokalnom vremenu na brifingu ukrajinske predsedničke administracije je saopšteno da su ruske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu sa severa (do 5 km duboko). Rečeno je da su ruske trupe bile aktivne u Harkovskoj oblasti, Černigovskoj oblasti i u blizini Sumija.[33] Pres služba Zelenskog je takođe saopštila da je Ukrajina odbila napad u Volinskoj oblasti.[34] U 10:30 po lokalnom vremenu ukrajinsko ministarstvo odbrane je izvestilo da su ruske trupe u Černigovskoj oblasti zaustavljene, velika bitka kod Harkova je u toku, a Mariupolj i Ščastje su u potpunosti vraćeni.[35] Saopšteno je da je uništeno 6 ruskih aviona, 2 helikoptera i desetine oklopnih vozila.[35] Rusija je negirala da je izgubila bilo kakve avione ili oklopna vozila.[36] Ukrajinski glavnokomandujući Valerij Zalužnji objavio je fotografije 2 zarobljena ruska vojnika na kojima se navodi da su iz ruskog 423. gardijskog Jampoljskog motornog puka (vojna jedinica 91701).[37] Ruske snage zauzele su međunarodni aerodrom Antonov u Hostomelu, predgrađu Kijeva.[38][39]

Belorusija je dala svoju teritoriju ruskim trupama za invaziju na Ukrajinu sa severa: u 11:00 po lokalnom vremenu. Ukrajinski graničari prijavili su proboj granice u Vilči (Kijevska oblast), a graničari u Žitomirskoj oblasti su bombardovani od strane MLRS (verovatno BM-21 Grad).[40] Takođe je saopšteno da je helikopter bez oznaka bombardovao položaj granične straže u Slavutiču iz Belorusije.[41] U 11:30 po lokalnom vremenu počeo je drugi talas ruskog raketnog bombardovanja Ukrajine: među gađanim gradovima bili su Kijev, Odesa, Harkov i Lavov. Teške kopnene borbe vođene su u Donjeckoj i Luganskoj oblasti.[42] Aktivisti za građanska prava u Poljskoj prijavili su porast prelazaka migranata iz Belorusije u Poljsku.[43] Posmatrači smatraju da Belorusija prima naređenja od Rusije i koristi migrante na poljsko-beloruskoj granici kao oružje.[44]

U 13:00 i 13:19 po lokalnom vremenu, ukrajinska granična straža i Oružane snage prijavile su dva nova sukoba — kod Sumija („u pravcu Konotopa“) i Starobilska (Luganska oblast).[45] U 13:32 po lokalnom vremenu Valerij Zalužnji je izvestio o četiri balističke rakete lansirane sa teritorije Belorusije u jugozapadnom pravcu.[45] Nekoliko stanica Kijevskog metroa i Harkovskog metroa korišćeno je kao skloništa za lokalno stanovništvo.[45] Izveštava se da je bombardovana lokalna bolnica u Vuhledaru (Donjecka oblast), pri čemu su četiri civila poginula i 10 ranjeno (uključujući 6 lekara).[45] Ukrajinski graničari su izvestili da su dva ruska broda Vasilij Bikov (patrolni brod projekta 22160) i Moskva napali i pokušali da zauzmu malo Zmijsko ostrvo u blizini delte Dunava.[45]

U 16:00 po lokalnom vremenu ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su izbile borbe između Rusije i Ukrajine u gradovima duhova Černobilju i Pripjatu, koji su dobro poznati po katastrofi u Černobilju 1986. godine.[46]

U 16:18 po lokalnom vremenu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko proglasio je policijski čas u trajanju od 22:00 do 7:00.[47]

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice Filipo Grandi procenio je da je više od 100.000 Ukrajinaca napustilo svoje domove, a hiljade njih je prešlo u Moldaviju i Rumuniju.[48]

U 22:00 po lokalnom vremenu, ukrajinska državna granična straža saopštila je da su ruske snage zauzele Zmijsko ostrvo nakon pomorskog i vazdušnog bombardovanja.[49]

Potvrđeno je da je ubijeno 17 civila, uključujući 13 ubijenih u južnoj Ukrajini, tri u Mariupolju i jedan u Harkovu[50][51]

25. februar[uredi | uredi izvor]

Do 25. februara 2022. u 01:24 po lokalnom vremenu, Zelenski je naredio punu mobilizaciju ukrajinske vojske u trajanju od 90 dana.[52] Oko 04:00 po lokalnom vremenu, Kijev su potresle dve eksplozije. Zvaničnik ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova Anton Heraščenko preneo je putem tekstualne poruke da su te eksplozije bile krstareće i balističke rakete koje su gađane Kijevom.[53] Ukrajinska vlada je saopštila da je oborila neprijateljsku letelicu iznad Kijeva, koja se potom srušila na stambenu zgradu i zapalila je.[54] Kasnije je potvrđeno da je reč o ukrajinskom Su-27.

Nezavisni vojni analitičari su primetili da se čini da su ruske snage na severu zemlje bile u velikoj meri angažovane od strane ukrajinske vojske. Ruske jedinice su pokušavale da opkole Kijev i napreduju ka Harkovu, ali su zaglibili u teškim borbama, a slike na društvenim mrežama sugerišu da su neke ruske oklopne kolone upale u zasedu. Nasuprot tome, ruske operacije na istoku i jugu bile su efikasnije. Najbolje obučene i opremljene ruske jedinice bile su pozicionirane izvan Donbasa na jugoistoku i činilo se da su manevrisale oko pripremljenih odbrambenih rovova i napale u pozadini ukrajinskih odbrambenih položaja. U međuvremenu, ruske vojne snage koje su napredovale sa Krima bile su podeljene u dve kolone, a analitičari sugerišu da su možda pokušavale da opkole i zarobe ukrajinske branioce u Donbasu, primoravajući Ukrajince da napuste svoju pripremljenu odbranu i bore se na otvorenom.[55]

Ujutro 25. februara, Zelenski je u televizijskom obraćanju optužio Rusiju da gađa civilne i vojne objekte.[56] Predstavnik ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova Vadim Denisenko rekao je da su u prethodna 24 sata pogođena 33 civilna mesta.[57] Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da su ruske snage ušle u okrug Obolon u Kijevu i da su bile udaljene oko 9 km iz zgrade Vrhovne Rade.[58] Ministarstvo odbrane je takođe saopštilo da svi ukrajinski civili imaju pravo da se dobrovoljno prijave za vojnu službu bez obzira na godine.[59]

Ukrajinske vlasti su saopštile da je u nuklearnoj elektrani Černobilj nakon što su ruske trupe zauzele to područje otkriveno nekritično povećanje radijacije koja prelazi kontrolne nivoe, rekavši da je to zbog kretanja teških vojnih vozila koja dižu radioaktivnu prašinu u vazduh.[60][61] Rusija je tvrdila da brani elektranu od nacionalističkih i terorističkih grupa i da osoblje prati nivoe radijacije na lokaciji.[62]

Gradonačelnik Gorlovke u Donjeckoj Narodnoj Republici koju podržava Rusija izvestio je da je municija koju je ispalila ukrajinska vojska pogodila zgradu lokalne škole, ubivši dvoje nastavnika.[63]

Zelenski je ukazao da se ukrajinska vlada „ne plaši da govori o neutralnom statusu“.[64] Istog dana, predsednik Putin je ukazao kineskom predsedniku Si Đinpingu da je „Rusija voljna da vodi pregovore na visokom nivou sa Ukrajinom“.[65]

Dok su se ruske trupe približavale Kijevu, Zelenski je zamolio stanovnike da pripreme molotovljeve koktele kako bi „neutralisali“ neprijatelja. Putin je u međuvremenu pozvao ukrajinsku vojsku da zbaci vladu.[66][67] Ukrajina je podelila 18.000 pušaka stanovnicima Kijeva koji su izrazili spremnost da se bore i angažovala Teritorijalne odbrambene snage, rezervnu komponentu ukrajinske vojske, za odbranu Kijeva.[68] Neke ruske snage su ušle u severni Kijev, ali nisu napredovale dalje od toga.[69] Ruske trupe Spetsnaza infiltrirali su se u grad sa namerom da „love“ vladine zvaničnike.[70]

Pentagon je do kraja večeri saopštio da Rusija nije uspostavila vazdušnu prevlast nad ukrajinskim vazdušnim prostorom, što su američki analitičari predvideli da će se dogoditi brzo nakon početka neprijateljstava. Kapaciteti ukrajinske protivvazdušne odbrane su degradirani ruskim napadima, ali su i dalje operativne. Vojni avioni obe zemlje nastavili su da lete iznad Ukrajine.[71] Pentagon je takođe rekao da ruske trupe takođe ne napreduju tako brzo koliko su mislili ni američke obaveštajne službe ni Moskva, da Rusija nije zauzela nijedan centar stanovništva i da su ukrajinska komanda i kontrola još uvek netaknuti. Pentagon je upozorio da je Rusija poslala u Ukrajinu samo 30 odsto od 150.000–190.000 vojnika koje je okupila na granici.[72]

Ukrajinski raketni napad pokrenut je na vazdušnu bazu Milerovo u Rusiji.[73] Ruski tenk iz vojne kolone snimljen je kako gnječi civilni automobil u severnom Kijevu, skrećući preko puta da ga smrvi. Vozač automobila, stariji muškarac, preživeo je i pomogli su mu meštani.[74][75][76]

26. februar[uredi | uredi izvor]

Civilni soliter u Kijevu posle pogotka rakete (26. februar 2022)[77]

U ponoć između 25. i 26. februara po lokalnom vremenu, teške borbe vođene su južno od Kijeva, u blizini grada Vasiljkiva i njegove vazdušne baze.[78] Ukrajinski generalštab tvrdi da je ukrajinski lovac Su-27 oborio ruski transportni avion Il-76 koji je prevozio padobrance u blizini grada.[79] Gradonačelnica Vasilkiva Natalija Balašinovič rekla je da su ukrajinske snage uspešno branile njen grad i da se borbe završavaju.[80]

Oko 03:00, više od 48 eksplozija za 30 minuta prijavljeno je u okolini Kijeva, pošto se navodi da se ukrajinska vojska bori u blizini elektrane CHP-6 u severnom delu Troješčine.[81] BBC je izvestio da bi napad mogao biti pokušaj da se gradu isključi struja. Prijavljene su teške borbe u blizini Kijevskog zoološkog vrta i naselja Šuljavka. Rano 26. februara, ukrajinska vojska je saopštila da je odbila ruski napad na vojnu bazu koja se nalazi na aveniji Peremohi, glavnom putu u Kijevu;[82] takođe je tvrdio da je odbio ruski napad na grad Nikolajev na Crnom moru.[83] Američki zvaničnici rekli su da su ukrajinske snage oborile ruski transportni avion Il-76 u blizini Bele Crkve, pedesetak milja južno od Kijeva.[84] Predsednik Zelenski je ostao u Kijevu, a CNN je izvestio da je on odbio američke ponude za evakuaciju, umesto da je zatražio više municije za ukrajinske trupe.[85]

Asošiejted pres je izvestio o stotinama žrtava tokom noćnih borbi u Kijevu, rekavši da je granatiranje uništilo stambenu zgradu, mostove i škole. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je zauzelo Melitopolj, u blizini Azovskog mora, iako je britanski ministar Džejms Hepi doveo u pitanje ovu tvrdnju.[86][87] Ukrajinski generalštab je u 11.00 izvestio da je njegova letelica izvela 34 leta u poslednja 24 sata, što ukazuje na to da Rusija i dalje neočekivano ne uspeva da ostvari nadmoć u vazduhu.[88]

Do popodneva, većina ruskih snaga koje su se okupile oko Ukrajine borila se u zemlji. Gradonačelnik Kijeva Kličko uveo je policijski čas od 17 časova u subotu do 8 ujutru u ponedeljak, upozoravajući da će se svako napolju u to vreme smatrati neprijateljskim diverzantskim i izviđačkim grupama.[89] Rojters je izvestio da su internet veze prekinute u delovima Ukrajine, posebno na jugu i istoku.[90] Kao odgovor na zahtev Mihaila Fedorova, premijera Ukrajine, Ilon Mask je objavio da je uključio svoju uslugu Starlink u Ukrajini, sa „više terminala na putu“.[91][92]

Predstavnik ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova Vadim Denisenko izjavio je da su ruske snage napredovale dalje ka Energodaru i Zaporiškoj nuklearnoj elektrani. On je naveo da tamo postavljaju rakete Grad i upozorio da bi mogli da napadnu fabriku.[93] Zaporoška oblasna državna uprava saopštila je da su se ruske snage koje su napredovale na Energodar kasnije vratile u Bolšu Belozerku, selo udaljeno 30 km iz grada, istog dana.[94]

Teretni brod u vlasništvu Japana, MV Namura Queen sa 20 članova posade, pogođen je ruskom raketom u Crnom moru. Moldavski brod MV Millennial Spirit takođe je granatiran od strane ruskog ratnog broda, pri čemu je načinjena velika šteta.[95]

Ramzan Kadirov, šef Čečenske Republike, potvrdio je da su Kadirovci, jedinice lojalne Čečenskoj Republici, raspoređene i u Ukrajinu.[96]

CNN je dobio snimak ruskog sistema TOS-1, koji nosi termobaričko oružje, u blizini ukrajinske granice.[97] The Daily Telegraph je izvestio da su zapadni zvaničnici upozorili da će takvo oružje izazvati neselektivno nasilje.[98] Ruska vojska je koristila ovu vrstu oružja u Prvom čečenskom ratu 1990-ih, a druge zemlje su ga takođe koristile u vojnim sukobima.[99]

Šestogodišnji dečak je poginuo, a više njih je ranjeno kada je artiljerijska vatra pogodila dečiju bolnicu Okmatdit u Kijevu.[100] Ukrajinska vojska je tvrdila da je digla u vazduh konvoj od 56 tankera u Černigovskoj oblasti koji su prevozili dizel za ruske snage.[101]

Do kraja dana, ruske snage nisu uspele u svojim pokušajima da opkole i izoluju Kijev, uprkos mehanizovanim i vazdušnim napadima.[102] Ukrajinski generalštab je izvestio da je Rusija angažovala svoju operativnu severnu rezervu od 17 bataljonskih taktičkih grupa (BTG) nakon što su ukrajinske snage zaustavile napredovanje 14 BTG ka severu Kijeva.[103] Rusija je privremeno odustala od pokušaja da zauzme Černigov i Harkov nakon što su napadi odbijeni odlučnim ukrajinskim otporom, i zaobišla je te gradove da bi nastavila ka Kijevu.[102] Na jugu je Rusija zauzela Berdjansk i zapretila da će opkoliti Mariupolj.[103]

Institut za proučavanje rata (ISV) je rekao da loše planiranje i izvršenje dovode do moralnih i logističkih problema za rusku vojsku u severnoj Ukrajini.[104] Američki i britanski zvaničnici su izvestili da su se ruske snage suočile sa nestašicom benzina i dizela, što je dovelo do zastoja tenkova i oklopnih vozila i usporavanja njihovog napredovanja.[105] Na mreži su se pojavili i video snimci ruskih tenkova i oklopnih transportera koji su nasukani pored puta.[106] Rusija je nastavila da ne koristi svoj puni arsenal; ISV je rekao da se ovim verovatno žele izbeći diplomatske posledice i posledice za odnose sa javnošću masovnih civilnih žrtava, kao i da se izbegne stvaranje ruševina koje bi ometale napredovanje sopstvenih snaga.[107]

27. februar[uredi | uredi izvor]

Oprema ruske diverzantsko-izviđačke grupe zarobljena u Odeskoj oblasti

Tokom noći početkom 27. februara je saopšteno da je gasovod izvan Harkova dignut u vazduh u ruskom napadu, dok se skladište nafte u selu Kriački u blizini Vasilkiva zapalilo nakon što je pogođeno projektilima.[108][109] Teške borbe u blizini vazdušne baze Vasilkov sprečile su vatrogasce da ugase požar.[110] Takođe je objavljeno da je grupa ukrajinskih Roma (Cigana) zaplenila ruski tenk u Liubimovki, blizu Kahovke, u Hersonskoj oblasti.[111][112] Štaviše, predsednička kancelarija je saopštila da je bombardovan i aerodrom Žuljani.[113] Separatisti koje podržava Rusija u provinciji Lugansk saopštili su da je ukrajinski projektil pogodio naftni terminal u gradu Rovenjki.[114] Državna služba za vanredne situacije Ukrajine spasila je 80 ljudi iz devetospratnice stambene zgrade u Harkovu nakon što je ruska artiljerija pogodila zgradu, teško je oštetila i ubila ženu.[115]

Gradonačelnik Nove Kahovke Vladimir Kovalenko potvrdio je da su grad zauzele ruske trupe i optužio ih da su uništili naselja Kozatske i Vesele.[116] Ruske trupe su takođe ušle u Harkov, a borbe su se vodile na gradskim ulicama, uključujući i centar grada.[117] U isto vreme, ruski tenkovi su počeli da guraju u Sumi.[118] U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage u potpunosti opkolile Herson i Berdjansk, pored zauzimanja Heničeska i međunarodnog aerodroma Herson u Černobajevki.[119][120] Do ranog popodneva, guverner Harkovske oblasti Oleh Sinjehubov izjavio je da su ukrajinske snage povratile punu kontrolu nad Harkovom, a ukrajinske vlasti su saopštile da se desetine ruskih vojnika u gradu predalo.[121][122] Henadij Macegora, gradonačelnik Kupijanska, kasnije je pristao da preda kontrolu nad gradom ruskim snagama.[123]

Sergej Melikov, šef Republike Dagestan, saopštio je da je ubijen visoki dagestanski oficir.[124] Vrhovna rada je tvrdila da je u Hostomelu poražena jedinica kadirovskih vojnika.[125]

Putin je naredio ruskim nuklearnim snagama visoku pripravnost, "poseban režim borbenog dežurstva", kao odgovor na, kako je rekao, "agresivne izjave" članica NATO-a.[126][127][128] Ova izjava naišla je na oštre kritike NATO-a, Evropske unije (EU) i Ujedinjenih nacija (UN); Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg opisao je to kao "opasno i neodgovorno", dok je zvaničnik UN Stefan Dižarik nazvao ideju o nuklearnom ratu "nezamislivom".[129][130]

Ukrajina je saopštila da će poslati delegaciju da se sastane sa ruskom delegacijom za razgovore u Gomelju. Kancelarija Zelenskog saopštila je da su pristali da se sastanu bez preduslova.[131][132][133] Zelenski je takođe rekao da je telefonom razgovarao sa beloruskim predsednikom Aleksandrom Lukašenkom i naveo da mu je obećano da beloruske trupe neće biti poslate u Ukrajinu.[134]

Prema obaveštajnoj analitičarskoj firmi Rochan Consulting. Rusija je uspela da poveže Krim sa oblastima u istočnoj Ukrajini koje drže proruske snage opsadom Marijupolja i Berdjanska.[135] Oleksij Arestovič, savetnik predsednika Zelenskog, izjavio je da su ruske snage zauzele Berdjansk.[136] Glavne ruske snage sa Krima su napredovale na sever ka Zaporožju, dok su ruske snage na istočnoj obali Dnjepra pretile Nikolajevu.[137]

The Guardian je izvestio da su ruske snage potisnute u Buču i Irpinju severozapadno od Kijeva. Prema britanskim vojnim obaveštajcima, ruske mehanizovane snage su zaobišle Černigov dok su se kretale ka Kijevu.[138] Guverner Luganske oblasti Serhi Hajdaj optužio je ruske snage da su uništile Stanicu Luhansku i Šastiju pre nego što su ih zauzeli, dok ih je guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko takođe optužio za uništavanje Volnovahe.[139]

ISV je saopštio da su ruske snage na severu Ukrajine verovatno napravile „operativnu pauzu“ počevši od prethodnog dana kako bi rasporedile dodatne snage i zalihe; Ruski vojni resursi koji ranije nisu bili deo snaga za invaziju pomerali su se ka Ukrajini u očekivanju težeg sukoba nego što se očekivalo.[140]

28. februar[uredi | uredi izvor]

Dana 28. februara, Američki zvaničnik je rekao da se Belorusija sprema da pošalje svoje vojnike u Ukrajinu kao podršku ruskoj invaziji, uprkos prethodnim sporazumima sa Ukrajinom.[141] The Kyiv Independent je preneo anonimni izveštaj neimenovanih beloruskih opozicionih novinara da će beloruski padobranci biti raspoređeni, verovatno u oblasti Kijeva ili Žitomira.[142]

Borbe su se vodile oko Mariupolja tokom cele noći.[143] Ujutro 28. februara, Ministarstvo odbrane Velike Britanije je saopštilo da je većina ruskih kopnenih snaga ostala preko 30 km severno od Kijeva, usporen ukrajinskim otporom na aerodromu Gostomelj. Takođe je rečeno da se borbe vode u blizini Černigova i Harkova i da su oba grada ostala pod kontrolom Ukrajine.[144]

Ministarstvo odbrane Rusije najavilo je zauzimanje Berdjanska i Enerhodara, pored okoline Zaporoške nuklearne elektrane. Ukrajina je negirala da je izgubila kontrolu nad fabrikom.[145] Gradonačelnik Enerhodara Dmitro Orlov negirao je da su grad i fabrika bili zarobljeni.[146]

Mart[uredi | uredi izvor]

1. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 1. marta, više od 70 ukrajinskih vojnika poginulo je nakon što je ruska artiljerija pogodila vojnu bazu u Ohtirki, gradu između Harkova i Kijeva.[147] Ruska raketa je kasnije pogodila zgradu regionalne administracije na Trgu slobode, ubivši najmanje deset civila, a ranivši još 35.[148] Na jugu Ukrajine, grad Herson je napadnut od strane ruskih snaga.

Nakon što je rusko ministarstvo odbrane objavilo da će pogoditi mete kako bi zaustavilo „informacione napade“, projektili su pogodili infrastrukturu za emitovanje primarnih televizijskih i radio predajnika u Kijevu.[149][150]

2. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 2. marta, Ukrajinska vojska prijavila je napad ruskih padobranaca na severozapadni Harkov, gde je napadnuta vojna bolnica.[151] Ukrajinski savetnik Aleksej Arestovič rekao je da su ukrajinske snage po prvi put prešle u ofanzivu, napredujući na Horlivku.[152]

Ruske trupe su zauzele grad Herson, započevši vojnu okupaciju grada i oblasti.[153]

3. mart[uredi | uredi izvor]

Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova, optužio je NATO i EU da žele da započnu nuklearni rat i upozorio da bi „Treći svetski rat bio nuklearni i destruktivan“.[154]

Tokom druge runde pregovora 3. marta, Rusija i Ukrajina su se dogovorile da otvore humanitarne koridore za evakuaciju civila.[155]

Nemačko savezno ministarstvo za ekonomska pitanja odobrilo je Ukrajini isporuku 2.700 raketa zemlja-vazduh.[156]

Zelenski je saopštio da su prvi međunarodni dobrovoljci stigli u Ukrajinu da se bore protiv ruskih snaga. On je dodao da Ukrajina redovno dobija oružje od zapadnih zemalja.[157]

4. mart[uredi | uredi izvor]

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je odbio zahtev Ukrajine da se zatvori nebo iznad te zemlje 4. marta, navodeći da bi to dovelo do pravog oružanog sukoba sa Rusijom.[158] Ruske trupe su pogodile školu u Žitomiru.[159]

5. mart[uredi | uredi izvor]

Rusija je 5. marta najavila primirje kako bi 200.000 civila napustilo Marijupolj, u kome nije bilo vode ni struje. Ubrzo nakon toga, primirje je okončano tako što su se dve strane međusobno optuživale za kršenje primirja.[160] Međunarodni aerodrom u Vinici je pogođen 6. marta, pa je Zelenski ponovo zamolio NATO da zatvori nebo iznad Ukrajine, Međutim, molba je ponovo odbijena.[161][162]

7. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 7. marta, objavljeno je da su Ruske snage ubile gradonačelnika Hostomela, Jurija Prilipka.[163] Guverner Nikolajevske oblasti Vitalij Kim je saopštio da su Ukrajinske snage oslobodile međunarodni aerodrom u Nikolajevu .[164]

8. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 8. marta je još jedan pokušaj evakuacije civila iz Marijupolja bio neuspešan, a Ukrajina je ponovo optužila Rusiju za bombardovanje koridora za evakuaciju.[165] Sa druge strane, civili su uspeli da se evakuišu iz Sumija, što je prva takva evakuacija u okviru sporazuma između Ukrajine i Rusije o humanitarnim koridorima.

9. mart[uredi | uredi izvor]

Poljska je 9. marta ponudila da Sjedinjenim Državama besplatno prebaci sva svoja 23 borbena aviona MiG-29 i isporuči ih u vazduhoplovnu bazu Ramštajn u Nemačkoj, kako bi ih SAD potom isporučile Ukrajini. SAD su odbacile predlog, a Pentagon je proglasio predlog Poljske „neodrživim“.[166][167][168]

10. mart[uredi | uredi izvor]

Turska je bila domaćin trilateralnog sastanka ministara inostranih poslova u Antaliji 10. marta. Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova, opisao je svoj sastanak sa Lavrovom kao težak i rekao da nije dao rezultat. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da će ruske snage otvarati humanitarne koridore za Rusiju svakog dana od 10:00.[169]

Visoki zvaničnik američkog Ministarstva odbrane rekao je da je zapadno od Kijeva ruska vojska napredovala za oko 5 km (3,1 mi) bliže centru Kijeva, u blizini aerodroma Hostomel. Kolona koja je napredovala sa istoka bila je u međuvremenu 40 km udaljena od Kijeva. Takođe je rekao da je Černigov sada „izolovan“. Ukrajinske snage su napravile zasedu ruskoj koloni u Brovarskom okrugu i naterale je da se povuče nakon što su uništile nekoliko tenkova i ubile komandanta tenka.[170][171][172]

Bespilotna letelica iz vremena Sovjetskog Saveza se srušila u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske. Prethodno je prešla preko vazdušnog prostora Rumunije, Mađarske i potom ušla u Hrvatsku do trenutka nestanka goriva i pada.[173]

11. mart[uredi | uredi izvor]

Ruske rakete su pogodile aerodrome u Ivano-Frankivsku i Lucku 11. marta. Projektili su pogodili i Dnjepropetrovsk, ubivši jednog civila, dok je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da je onesposobilo vojnu bazu na međunarodnom aerodromu Ivano-Frankivsk.[174][175] Borbe su se tokom dana pojačale na severoistoku i istoku Kijeva.[176] Ruski tenk je granatirao dom za stare u Kremini, ubivši 56 osoba.[177]

12. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 12. marta, Dmitro Kuleba je optužio rusku vladu da planira namešteni referendum u Hersonu za stvaranje Hersonske Narodne Republike, koja bi imala vlast naklonjenu Rusiji.[178] Ukrajinski zvaničnici su istog dana optužili Rusiju za upotrebu fosfornih bombi u Popasni. Manastir Svjatohirska lavra je oštećen u ruskom bombardovanju.[179][180]

13. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 13. marta, Ruske snage su bombardovale Međunarodni centar za očuvanje mira i bezbednosti Javoriv (vojnu bazu koju ukrajinska vojska koristi za održavanje većine svojih vežbi sa zemljama NATO-a) sa više od 30 projektila, prema rečima guvernera Lavovske oblasti Maksima Kozickog. Kasnije je saopštio da je 35 ljudi ubijeno, a 134 ranjeno, dok je rusko Ministarstvo odbrane navelo da je ubijeno do 180 neukrajinskih plaćenika i da je uništeno mnogo oružja koje su druge nacije isporučile Ukrajini. Ovo je bio najzapadniji udar Rusije od početka rata.[181][182] Takođe se navelo da je pogođen još jedan ukrajinski vojni objekat, dok je gradonačelnik Ivano-Frankivska izjavio da je gradski aerodrom ponovo pogođen.

14. mart[uredi | uredi izvor]

Denis Pušilin, lider DNR, rekao je 14. marta da je DNR oborila ukrajinsku raketu „Točka-U” iznad grada Donjecka, ali je centar grada pogođen fragmentima rakete. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su poginula 23 civila. Ukrajinska vojska je međutim rekla da iza napada stoje ruske snage. U znak odmazde, rusko Ministarstvo odbrane je obećalo da će preduzeti korake da uništi opremu ukrajinske odbrambene industrije. Takođe je rečeno da Rusija zna lokacije svih „stranih plaćenika u Ukrajini“ i da će ruske snage nastaviti da ih precizno pogađaju.[183][184]

Prema rečima guvernera Rivnenske oblasti Vitalija Kovalja, ruski raketni udar pogodio je toranj za telekomunikacije u selu Antopi. Koval je kasnije izjavio da je ubijen 21 civil, a devet je ranjeno.[185] Guverner Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko izjavio je da je rusko bombardovanje međunarodnog aerodroma "Dnjepar" uništilo pistu i oštetilo terminal.

Civili su prvi put uspeli da se evakuišu iz Marijupolja.[186]

15. mart[uredi | uredi izvor]

Rusko Ministarstvo odbrane je 15. marta saopštilo da su ruske snage preuzele potpunu kontrolu nad Hersonskom oblašću i da je za 24 sata oboreno šest dronova Bajraktar ​​TB2. Ruski desantni brodovi su se približili obali Odese.[187][188]

Istog dana, premijeri Češke, Slovenije i Poljske i zamenik premijera Poljske su posetili Kijev i sastali se sa Zelenskim kako bi pokazali podršku Ukrajini.[189]

16. mart[uredi | uredi izvor]

Ambasada SAD u Kijevu izvestila je 16. marta da su ruske snage ubile 10 osoba koje su stajale u redu za hleb u Černigovu, iako nije pružila dokaze. Kasnije su drugi izvori objavili video snimke na društvenim mrežama koji pokazuju navodne posledice.[190]

Andrij Jermak, šef kabineta predsednika Ukrajine, kasnije je izvestio da su ruske snage oslobodile gradonačelnika Melitopolja Ivana Fedorova.

Regionalno dramsko pozorište u Marijupolju, u kome se nalazilo oko 1.000 civila, bombardovano je kasnije tog dana. Na dva mesta izvan pozorišta, na betonu, velikim slovima je ispisana je reč „deti” (prev. deca) je bila ispisana u pokušaju da se objekat identifikuje kao civilno sklonište od vazdušnih napada u kojem se nalaze deca, a ne kao vojni cilj.[191]

17. mart[uredi | uredi izvor]

Tokom 17. marta, gradovi Rubižne i Izjum su pali pod kontrolu Rusije. U Marijupolju je nastavljena evakuacija civila koji su svojim putničkim automobilima pokušali da napuste grad.[192]

18. mart[uredi | uredi izvor]

Ruska artiljerija je pogodila ukrajinsku vojnu kasarnu u Nikolajevu 18. marta, gde je bilo stacionirano oko 200 vojnika. Jedna osoba je preživela napad i izvučena je iz ruševina narednog dana.[193]

19. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 19. marta je pogođena škola umetnosti u Marijupolju koja je služila kao sklonište za oko 400 civila.[194]

20. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 20. marta, potvrđeno je da su ukrajinske snage ubile zamenika komandanta ruske Crnomorske flote Andreja Palija.[195] Oko 11 sati uveče, tržni centar Retrovil, koji se nalazi u Kijevu (u Podilskom okrugu) pogođen je ruskom raketom Kalibar. U tržnom centru se nalazila oprema za ukrajinske snage. U napadu je poginulo 8 ljudi.[196][197]

22. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska državna agencija odgovorna za zonu isključenja u Černobilju saopštila je da su ruske snage uništile novu laboratoriju u nuklearnoj elektrani Černobilj 22. marta. Laboratorija je bila otvorena 2015. godine i služila je za unapređenje upravljanja i odlaganja radioaktivog otpada.[198]

23. mart[uredi | uredi izvor]

Visoki zvaničnik odbrane SAD-a rekao je 23. marta da su ukrajinske snage potisnule ruske snage nazad na linije fronta istočno od Kijeva. Zvaničnik je dodao da su ruske snage sve aktivnije u istočnom delu Ukrajine u oblasti Donbasa, rekavši da „primenjuju mnogo više energije“ u oblastima Luganska i Donjecka.[199]

24. mart[uredi | uredi izvor]

Dana 24. marta, dogodila se eksplozija na desantnom brodu ruske mornarice „Saratov" dok je brod bio usidren u Berdjansku. Ukrajinske snage su saopštile da su gađale brod balističkom raketom Točka-U, ali uzrok eksplozije tek treba da bude proveren. Druga dva desantna broda koja su pratila plovilo brzo su napustila luku, ali je ostalo nerazjašnjeno da li su i oni oštećeni.

25. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajinske snage su izvele kontranapade u istočnim delovima Kijeva 25. marta, ponovo zauzevši neke odbrambene položaje i naselja kao što je Lukjanovka. Severozapadno od prestonice, borbe za Irpinj su nastavljene, a veći deo grada je ostao u ukrajinskim rukama uprkos neprekidnoj ruskoj artiljerijskoj vatri. Rusija su nastavila da gađa vojnu i civilnu infrastrukturu u kampanji bombardovanja. istog dana, meta je bio komandni centar ukrajinskog vazduhoplovstva u Vinici u zapadno-centralnoj Ukrajini.

26. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska vojska je izvestila 26. marta da je ponovo zauzela grad Trostjanec u Sumskoj oblasti. Ukrajinski kontranapad je takođe nastavljen istočno od Harkova, što je dovelo do oslobađanja nekoliko naselja, poput sela Vilhivka.[200] Ruski raketni udari takođe su gađali industrijske i vojne objekte, uključujući skladišta goriva i fabriku za popravku radija u Lavovu, u zapadnoj Ukrajini, pogodivši grad prvi put u toku invazije.[201][202]

Napad se poklopio sa trenutkom kada je američki predsednik Bajden držao govor u Varšavi, glavnom gradu susedne Poljske, u kojem je obećao stalnu podršku Ukrajini i rekao da predsednik Putin ne može da „ostane na vlasti“. Bela kuća je kasnije pojasnila da to nije bio poziv na promenu režima u Rusiji.[203]

27. mart[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska je 27. marta nastavila raketne udare širom Ukrajine, uključujući gradove Luck, Harkov, Žitomir i Rivne, dok je Marijupolj ponovo bio izložen kontinuiranom granatiranju. Zvaničnici ukrajinske odbrane izvestili su da su ruske snage , tačnije njihova kopnena ofanziva , uglavnom zaustavljena – oni pokušavaju da se pregrupišu i uspostave „koridor“ oko Kijeva kako bi blokirali puteve snabdevanja ka prestonici.

Načelnik obaveštajne službe odbrane Ukrajine, brigadni general Kirilo Budanov, izjavio je da su napori Rusije da zbaci ukrajinsku vladu propali i da Putin sada pokušava da podeli Ukrajinu po „korejskom scenariju“. Zelenski je rekao u intervjuu ruskim nezavisnim novinarima da je njegova vlada spremna da prihvati neutralni, nenuklearni status kao deo mirovnog sporazuma sa Rusijom, ali da bi svaki sporazum zahtevao odobrenje na nacionalnom referendumu.[204][205]

28. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska vojska je 28. marta saopštila da su u prethodna 24 sata oborena četiri ruska aviona, jedan helikopter, dve bespilotne letelice i dve krstareće rakete. Borbe su nastavljene u Marijupolju, dok su ukrajinske vlasti optužile Rusiju za prisilnu deportaciju stanovništva, uključujući i decu, u Rusiju.[206][207]

29. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski i ruski pregovarači sastali su se u Istanbulu na novoj rundi razgovora. Ukrajina je predložila usvajanje neutralnog statusa u zamenu za bezbednosne garancije u skladu sa članom 5 NATO-a. Predlozi su takođe uključivali 15-godišnji period konsultacija o statusu Krima koji je anektiran od strane Rusije i vraćanje svih ruskih snaga na njihove položaje pre invazije.[208]

U kasno veče 29. marta, lokalni zvaničnici su izvestili o seriji eksplozija u blizini ruskog grada Belgoroda, blizu granice sa Ukrajinom. Kako prenosi TASS, granatom ispaljene sa ukrajinske strane pogođen je privremeni ruski vojni kamp, pri čemu su najmanje četiri osobe ranjene.[209]

30. mart[uredi | uredi izvor]

Lokalni zvaničnici su prijavili konstantno granatiranje Černigova kao i područja pod kontrolom Ukrajine u regionu Donbasa, uključujući Marijupolj, Marinku, Krasnohorivku, Avdejevku, Lisičansk i druga naselja.[210]

31. mart[uredi | uredi izvor]

Međunarodni komitet Crvenog krsta (engl. ICRC) je u toku dana izvestio da je humanitarni konvoj na putu da isporuči zalihe pomoći i evakuiše civile iz opkoljenog grada Marijupolja. Zamenica premijera Ukrajine Irina Vereščuk je kasnije u toku dana izjavila da je dvanaest ukrajinskih kamiona moglo da isporuči humanitarne zalihe u Marijupolj, ali su te zalihe zaplenile ruske trupe.[211]

April[uredi | uredi izvor]

1. april[uredi | uredi izvor]

Regionalni guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izjavio je da su dva ukrajinska vojna helikoptera Mi-24 u petak udarila u skladište goriva u gradu Belgorodu nakon što su na maloj visini ušli u teritoriju Rusije. Snimci sigurnosnih kamera u depou pokazuju bljesak svetlosti iz nečega što je izgledalo kao raketa ispaljena sa male visine na nebu, nakon čega je usledila eksplozija na zemlji.[212]

Ukrajinska vojska je potvrdila da se Izjum nalazi pod ruskom kontrolom.[213]

2. april[uredi | uredi izvor]

Ruske rakete pogodile su gradove Poltavu i Kremenčuk u centralnoj Ukrajini, oštetivši infrastrukturu i stambene objekte, rekao je šef Poltavske oblasti Dmitro Lunjin.[214]

Kijevska ofanziva je propala nekoliko dana nakon što je Rusija rekla da će povući neke trupe sa severa. Rusi su se povukli sve do Černobila. Zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar kasnije je potvrdila da su ukrajinske snage ponovo preuzele kontrolu nad celom Kijevskom oblašću.[215]

3. april[uredi | uredi izvor]

U Buči su pronađeni leševi koji potiču od masakra u Buči. Novinari su videli najmanje 20 mrtvih ukrajinskih civila, a prema rečima gradonačelnika Buče, 280 tela je sahranjeno u masovnim grobnicama.

Human Rights Watch je prijavio ratne zločine u okupiranim oblastima Ukrajine.[216]

Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da je litvanski režiser Mantas Kvedaravičijus ubijen u Marijupolju dok je pokušavao da pobegne.

4. april[uredi | uredi izvor]

Zelenski je optužio Rusiju za genocid i rekao da sankcije sa zapada nisu „dovoljan“ odgovor na ruske akcije. Sjedinjene Države su počele da se zalažu za suspendovanje Rusije iz Saveta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Putin je potpisao dekret kojim se ograničavaju vize za državljane zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" prema gledištu Rusije.[217]

5. april[uredi | uredi izvor]

Zelenski se obratio Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija povodom događaja u Buči.[218]

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se Rusija ne protivi sastanku Putina i Zelenskog, ali da će takav sastanak biti održan samo ako prethodno bude dogovoren okvirni dokument.[219]

6. april[uredi | uredi izvor]

Papa Franja je kritikovao nemoć međunarodnih organizacija da zaustave invaziju.[220]

U ruskoj artiljerijskoj vatri poginule su najmanje četiri osobe, a četiri su ranjene na punktu za distribuciju humanitarne pomoći dok su ruske snage bombardovale gradove, gradove i železničku infrastrukturu na istoku Ukrajine, saopštili su lokalni zvaničnici. Kasnije je iz kompanije "Ukrajinske železnice" saopšteno da je bilo više žrtava nakon što su tri rakete pogodile neodređenu železničku stanicu na istoku, ne iznoseći dalje detalje.[221]

7. april[uredi | uredi izvor]

Rakete su uništile skladišta goriva u Nikolajevu, Harkovu, Zaporožju i Čugujevu, saopštilo je Rusko ministarstvo odbrane, koje je takođe navelo da je Ukrajina koristila te objekte za snabdevanje svojih trupa u blizini Nikolajeva i Harkova i u regionu Donbasa.[222]

Generalna skupština Ujedinjenih nacija isključila je Rusiju iz Saveta UN za ljudska prava.

8. april[uredi | uredi izvor]

Železnička stanica u Kramatorsku je pogođena ruskom raketom. Ubijeno je 57 osoba dok je 109 povređeno.

Pavlo Kirilenko, guverner Donjecke oblasti, rekao je da je na hiljade ljudi bilo na stanici u vreme kada su je dve rakete pogodile. Kirilenko je na internetu objavio fotografiju na kojoj se vidi nekoliko tela na zemlji pored gomile kofera i drugog prtljaga.

9. april[uredi | uredi izvor]

Ruski predsednik Putin imenovao je generala ruske armije Aleksandra Dvornikova, komandanta Južnog vojnog okruga Rusije, za komandanta ruske vojne kampanje u Ukrajini. Dvornikov je bio poznat po komandovanju ruskim snagama tokom ruske vojne intervencije u Siriji.[223]

10. april[uredi | uredi izvor]

Valentin Rezničenko, glavni predstavnik Dnjepropetrovske vojne administracije je saopštio da je međunarodni aerodrom u gradu potpuno uništen kao rezultat raketnog napada od strane Rusije.[224]

11. april[uredi | uredi izvor]

Austrijski kancelar Karl Nehamer se sreo u Moskvi sa Vladimirom Putinom. To je bila prva poseta lidera sa Zapada od početka invazije. Nehamer je izjavio da je razgovor bio direktan i otvoren, ali da sastanak sa Putinom nije prijateljska poseta.[225]

12. april[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su rakete visoke preciznosti uništile jedno skladište municije i hangar u kome su se nalazili ukrajinski avioni na vojnom aerodromu Starokostjantinov u Hmeljničkoj oblasti, kao i jedno skladište municije kod Gavrilovke (blizu Kijeva).

13. april[uredi | uredi izvor]

Prema saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, 1.026 vojnika 36. ukrajinske brigade marinaca, uključujući 162 oficira, predalo se u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju. Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da nema informacija o tome, ali je Denis Prokopenko, komandant puka Azov, kasnije potvrdio da su se neki ukrajinski branioci predali.[226][227]

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da će Rusija tretirati američka i NATO vozila koja prevoze oružje na ukrajinskoj teritoriji kao legitimne vojne mete. On je dodao da će svaki pokušaj Zapada da nanese značajnu štetu ruskoj vojsci ili njenim separatističkim saveznicima u Ukrajini biti „oštro suzbijen”.[228]

14. april[uredi | uredi izvor]

Rusija je saopštila da su dva teško naoružana ukrajinska borbena helikoptera ušla u ruski vazdušni prostor i izvela najmanje šest vazdušnih udara na stambene zgrade u Brjanskoj oblasti. Guverner Belgorodske oblasti je rekao da je napadnuto i jedno selo, ali da niko nije povređen.[229]

Ruske vlasti optužile su Ukrajinu da je granatirala grad Klimovo i selo Spodorašino. Pored toga, ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je da su ukrajinske oružane snage otvorile vatru na granični punkt Novi Jurkoviči u regionu Brjanska.

15. april[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je odbrambeni sistem S-400 oborio ukrajinski helikopter Mi-8, koji je navodno korišćen za napad na Klimovo.

Rusko Ministarstvo odbrane je takođe saopštilo da je Fabrika čelika i gvožđa Iljič u Marijupolju „oslobođena“ od ukrajinskih snaga, što implicira na to da su ruske snage preuzele kontrolu nad fabrikom.[230]

Takođe je navedeno da su njene strateške raketne snage „eliminisale do 30 poljskih plaćenika“ u udaru na selo Izjumske.[231]

Ukrajinske snage su povratile kontrolu nad Rohanom u Harkovskoj oblasti.[232]

16. april[uredi | uredi izvor]

Rusija je saopštila da je uništila proizvodne zgrade fabrike oklopnih vozila u Kijevu i vojnoremontnog pogona u Nikolajevu koristeći visokoprecizno vazdušno lansirano oružje velikog dometa.[233]

Ruski zvaničnici saopštili su da je general-major Vladimir Petrovič Frolov poginuo u borbama u Ukrajini.[234]

17. april[uredi | uredi izvor]

Rusija je saopštila da je uništila fabriku municije u blizini Brovara u Kijevskoj oblasti, koristeći visokoprecizne rakete.[235]

18. april[uredi | uredi izvor]

Lavov je pogođen sa pet projektila, rekao je guverner Lavovske oblasti Maksim Kozicki. Tri projektila su oštetila vojnu infrastrukturu, a jedna je pogodila prodavnicu guma, što je izazvalo smrt nekoliko civila.[236][237]

Volodimir Zelenski je saopštio da je Rusija započela ofanzivu u regionu Donbasa.

19. april[uredi | uredi izvor]

Guverner Luganske oblasti Sergej Hajdaj rekao je da su ruske snage zauzele grad Kreminu i da su se ukrajinske trupe povukle iz grada.[238]

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je saopštio da je počela "druga faza" invazije.[239]

20. april[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je optužila Rusiju za bombardovanje bolnice u Marijupolju koja je služila kao sklonište za oko 300 osoba.[240]

21. april[uredi | uredi izvor]

Putin je proglasio pobedu u Marijupolju uprkos preostalim ukrajinskim otporima u čeličani Azovstalj.[241]

Premijer Španije i premijerka Danske su posetili Ukrajinu i sastali se sa Volodmiriom Zelenskim.[242]

22. april[uredi | uredi izvor]

General-major Rustam Minekajev, zamenik komandanta ruskog Centralnog vojnog okruga, saopštio je da je cilj „druge faze” invazije zemlje na Ukrajinu potpuno zauzimanje Donbasa i južne Ukrajine i uspostavljanje kopnenog koridora sa Pridnjestrovljem (otcepljena republika koja je međunarodno nepriznata i tretira se kao deo Moldavije). On je dodao da postoje „dokazi da je stanovništvo koje govori ruski jezik ugnjetavano“ u Pridnjestrovlju, ne iznoseći dalje detalje u svojim optužbama. Ministarstvo odbrane Ukrajine je to kritikovalo i optužilo Rusiju za imperijalizam.[243][244]

23. april[uredi | uredi izvor]

Ruska raketa je pogodila južni ukrajinski lučki grad Odesu. Anton Geraščenko, savetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine, rekao je da je najmanje jedna raketa pala i eksplodirala, a pogođeni su i stambeni objekti. Zvaničnici su rekli da je najmanje šest osoba poginulo. Rusija je potvrdila napad.[245]

24. april[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njihove visokoprecizne rakete tokom noći pogodile devet ukrajinskih vojnih ciljeva, uključujući četiri skladišta oružja u blizini Harkova gde je bilo skladišteno artiljerijsko oružje. Takođe se navodi da su njene raketne i artiljerijske snage uništile još četiri skladišta u istom regionu i pogodile objekat za proizvodnju eksploziva za ukrajinsku vojsku u blizini Dnjepropetrovska.[246]

25. april[uredi | uredi izvor]

Rusija je saopštila da je pogođena rafinerija nafte u Kremenčugu.[247]

Nekoliko eksplozija se dogodilo u Ministarstvu državne bezbednosti u otcepljenom moldavskom regionu Pridnjestrovlja, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova na svom Telegram kanalu. Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da je incident „planirana provokacija“ same Rusije da bi unela „paniku i antiukrajinsko raspoloženje“.[248]

Američki državni sekretar Antoni Blinken i ministar odbrane Lojd Ostin krenuli su vozom iz Poljske da se sastanu sa ukrajinskim zvaničnicima, uključujući Zelenskog, u Kijevu.[249]

26. april[uredi | uredi izvor]

Generalni sekretar UN-a Antonio Guteres boravio je u trodnevnoj poseti Rusiji i Ukrajini. Od početka rata postoje kritike zbog ograničene uloge Ujedinjenih nacija u aktuelnoj krizi.[250]

27. april[uredi | uredi izvor]

Rusija je navela da se serija eksplozija dogodila u ruskim provincijama koje se graniče sa Ukrajinom. Ruski zvaničnici su takođe prijavili požar na skladištu municije u regionu i da je presretnut ukrajinski dron.[251]

28. april[uredi | uredi izvor]

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres sastao se sa Zelenskim i posetio Borođanku, Buču i Irpin, gde je rekao: „Rat je zlo. I kada čovek vidi ove situacije, naše srce, naravno, ostaje uz žrtve“. Dok se vraćao u Kijev, jedan projektil je navodno pogodio donje spratove stambene zgrade od 25 spratova, ranivši najmanje 10 ljudi i ubivši jednu, prema ukrajinskim zvaničnicima.[252][253]

29. april[uredi | uredi izvor]

Roman Starovojt, guverner ruske Kurske oblasti, rekao je da su minobacači ispaljeni na kontrolni punkt u selu Krupec. On je dodao da su ruski graničari i vojska uzvratili.[254]

30. april[uredi | uredi izvor]

Rusija je navela da je tokom noći uništila 389 vojnih objekata u Ukrajini, uključujući 35 kontrolnih centara i 15 skladišta oružja.[255]

Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija izvela raketni udar na međunarodni aerodrom u Odesi, oštetivši pistu i učinivši je neupotrebljivom.[256]

Maj[uredi | uredi izvor]

1. maj[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su PVO sistemi tokom noći oborili dva ukrajinska bombardera Su-24M iznad dela Harkovske oblasti koja je pod njihovom kontrolom.[257]

2. maj[uredi | uredi izvor]

Lokalne vlasti u Odeskoj oblasti su saopštile da je ruski raketni udar pogodio strateški važan most preko delte Dnjestra.[258]

3. maj[uredi | uredi izvor]

Dmitro Živicki, načelnik Sumske oblasti, rekao je da je Rusija tokom noći granatirala tri sela u regionu, bez prijavljenih žrtava.[259]

4. maj[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska je saopštila da je koristila precizne rakete za uništavanje elektroenergetskih objekata na pet železničkih stanica širom Ukrajine, dok su artiljerija i avioni takođe napali uporišta trupa i skladišta goriva i municije.[260]

5. maj[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su rakete uništile avijacijsku opremu na aerodromu Kanatovo u ukrajinskoj centralnoj Kirovogradskoj oblasti i veliko skladište municije u južnom gradu Nikolajevu.[261]

6. maj[uredi | uredi izvor]

Oleg Sinegubov, guverner Harkovske oblasti, prijavio je višestruke napade granatiranja, od kojih je jedan izazvao požar koji je skoro uništio Književni spomen-muzej Grigorija Skovorode.[262]

7. maj[uredi | uredi izvor]

Guverner Luganske oblasti Sergej Gajdaj rekao je da je Rusija bacila bombu na školu u selu Bilohorivka. Dve osobe su poginule. Pored toga, on je rekao da je, prema preliminarnim informacijama, granatiranje u selu Šipilovo uništilo kuću, a 11 ljudi je ostalo ispod ruševina.[263]

8. maj[uredi | uredi izvor]

Rusko granatiranje je ponovo pogodilo Sumsku oblast, oštetivši jevrejsko groblje u Gluhovu koje ima istorijski značaj.[264][265]

9. maj[uredi | uredi izvor]

Šoping centar i dva hotela u Odesi su pogođena ruskim raketama, što je rezultiralo sa nekoliko žrtava.[266]

10. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je odbila pokušaj Rusije da pređe reku Severski Donjec, uzrokujući desetine gubitaka ruske opreme i stotine žrtava.[267][268]

11. maj[uredi | uredi izvor]

Kiril Stremusov je saopštio da će Herson zatražiti da region Hersona postane punopravni, konstitutivni subjekt Ruske Federacije.[269]

Vladimir Lijah, gradonačelnik Slovjanska, saopštio je da su ruske rakete pogodile dva rejona u tom gradu.[270]

12. maj[uredi | uredi izvor]

Rusija je navela da su njene snage pogodile dva skladišta municije u Černigovskoj oblasti. Takođe je rečeno da je uništen ukrajinski raketni sistem protivvazdušne odbrane S-300 u oblasti Harkova i radarska stanica u blizini Odese. Takođe je saopšteno da su ruske snage zauzele Rubižne.[271][272]

13. maj[uredi | uredi izvor]

Lojd Ostin i Sergej Šojgu su obavili telefonski razgovor, po prvi put od početka invazije.[273]

14. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski generalštab je saopštio da se Rusi povlače iz Harkova i da se fokusiraju na čuvanje puteva snabdevanja.[274]

15. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski zvaničnici su saopštili da su izveli kontranapad na ruske trupe u Izjumu.[275][276] Takođe, rečeno je da su vojnici stigli do granice sa Rusijom (nakon povratka teritorije oko Harkova pod svoju kontrolu).[277]

16. maj[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su njene snage oborile avion Su-25 u blizini naselja Jevgenivka u Nikolajevskoj oblasti, drugi Su-25 kod Velike Komišvahe u Harkovu i Su-24 u blizini Zmijskog ostrva.[278]

Gradonačelnik Nikolajeva Oleksandr Senkevič je izjavio da je Rusija granatirala stambeno naselje u Nikolajevu, zapalivši prodavnicu i automobil, a napad je oštetio i gasovod.[279]

17. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinske snage su se predale ruskim trupama (kao i trupama DNR) koje su se evakuisale iz čeličane "Azovstalj". Taj događaj je označio kraj opsade Marijupolja. Zamenica ministra odbrane Hana Maljar je izjavila: „Zahvaljujući braniocima Marijupolja, Ukrajina je dobila kritično važno vreme za formiranje rezervi i pregrupisavanje snaga i dobijanje pomoći od partnera. I ispunili su sve svoje zadatke. Ali nemoguće je vojnim putem deblokirati Azovstalj." 211 vojnika evakuisano je humanitarnim koridorom u Olenivku (grad koji je pod kontrolom vlasti DNR). Još 260 vojnika, uključujući 53 koja su teško ranjena, prebačeno je u bolnicu u grad Novoazovsk ( takođe pod kontrolom DNR).

18. maj[uredi | uredi izvor]

Ruske trupe su obezbedile potpunu kontrolu u centru i okolini Marijupolja.[280]

19. maj[uredi | uredi izvor]

Zvaničnici Rusije su saopštili da su koristili novu generaciju moćnog laserskog oružja na teritoriji Ukrajine za spaljivanje dronova.[281]

20. maj[uredi | uredi izvor]

Rusija je raketama pogodila zgradu Palate kulture u Lozovi (Harkovska oblast). Zelenski je osudio napad, opisujući ga kao "apsolutno zlo" i "apsolutnu glupost".[282][283]

Zvaničnici Rusije su saopštili da su skoro u potpunosti zauzeli Lugansku oblast.[284]

21. maj[uredi | uredi izvor]

Iz Rusije je saopšteno da su korišćene krstareće rakete "Kalibar" iz mora da uništi veliku pošiljku naoružanja i vojne opreme koju su Ukrajini isporučile Sjedinjene Države i Evropske zemlje. Rusija je takođe saopštila da su pogođena skladišta goriva u blizini Odese. Takođe je navedeno da su oborena dva ukrajinska aviona Su-25 i 14 dronova.[285]

22. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je produžio vanredno stanje u zemlji za tri meseca (do 22. avgusta 2022. godine).

Rusija je saopštila da je udarila ukrajinske snage vazdušnim udarima i artiljerijom u regionima Nikolajeva i Donbasa, gađajući prventsveno komandne centre, trupe i skladišta municije.[286]

23. maj[uredi | uredi izvor]

Denis Pušilin (lider DNR-a) je izjavio da će Ukrajinske trupe koje su se predale u Marijupolju imati suđenje na teritoriji DNR-a. Međutim, nije precizirao koja krivična dela se zarobljenim vojnicima stavljaju na teret.[287]

24. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je saopštila da su ruske snage pokrenule sveobuhvatni napad sa ciljem da se opkole ukrajinske trupe u Severodonjecku i Lisičansku, koji se nalaze na istočnoj i zapadnoj obali reke Severski Donjec.[288]

Pavlo Kirilenko, načelnik donjecke regionalne vojne administracije, rekao je da su ruske snage preuzele kontrolu nad gradom Svitlodarskom u istočnom regionu Donbasa i da su se ukrajinske snage povukle kako bi se pregrupisale.[289]

Predsednik Zelenski je rekao da dnevno strada 50-100 ukrajinskih vojnika. On je takođe naveo da je prethodne nedelje ubijeno 70+ vojnika u jednom napadu na vojnu bazu u blizini Kijeva.[290]

25. maj[uredi | uredi izvor]

Državna duma Ruske Federacije usvojila je zakon kojim se dozvoljava regrutacija starijih vojnika. U belešci uz predloženi zakon pisalo je: „Za upotrebu visokopreciznog naoružanja, rukovanje naoružanjem i vojnom opremom potrebni su visokostručni specijalisti. Iskustvo pokazuje da oni to i postaju sa 40-45 godina."[291]

Prema izveštaju, Rusija je granatirala Severodonjeck iz minobacača. Zvaničnici Ukrajine su saopštili da je poginulo 6 ljudi.[292]

26. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je navela da Rusija sprovodi ofanzivne operacije na više delova fronta, sa naporima usredsređenim na uspostavljanje pune kontrole nad selom i železničkim čvorištem Liman, kao deo priprema za ponovni napad na Slavjansk.

Selo Ustinovka, južno od Severodonjecka, navodno je napadnuto u pokušaju da se poboljšaju ruski položaji u toj oblasti. Takođe je saopšteno da ruske snage nastavljaju napade u blizini puta Lisičansk-Bahmut, uz napade na Komišvahu, Lipove i Nahirne. Prijavljeni su i napadi u okolini Avdijivke i u blizini sela Zolota Nova. Pored toga, prijavljeno je da ruske snage nastavljaju ofanzive kako bi uspostavile potpunu kontrolu u regionu Hersonske oblasti, sa napadima na selo Tavrijsko južno od Nikolajeva i Nikolajevku južno od Krivog Roga. Takođe je prijavljeno granatiranje civilnih i vojnih ciljeva širom fronta.[293]

27. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski zvaničnici su saopštili da je oštećeno oko 90% zgrada u Severodonjecku.[294]

Britanski premijer Boris Džonson rekao je da ruske snage „nastavljaju da žvaću kroz zemlju“, dodajući da ostvaruju spor, ali opipljiv napredak. Posle zahteva Ukrajine da im SAD i Velika Britanija obezbede raketne sisteme za višestruko lansiranje (MLRS), Džonson je izjavio da bi to omogućilo Ukrajincima da se brane od ruske artiljerije i da „tu svet treba da ide“.[295][296]

28. maj[uredi | uredi izvor]

Sergej Hajdaj je rekao da će ukrajinske snage u blizini Severodonjecka možda morati da se povuku iz oblasti kako ne bi bile opkoljene i zarobljene od strane ruskih snaga.[294]

Predsednik Zelenski je rekao da je situacija u Ukrajini veoma teška, posebno u oblastima Donbasa i Harkova.[297]

29. maj[uredi | uredi izvor]

Institut za proučavanje rata je saopštio da su ruske snage pretrpele "strašne žrtve" u bici kod Severodonjecka, ali da je i Ukrajina izgubila snage. Guverner Hajdaj je izjavio da je put Lisičansk-Bahmut bio poslednji koji povezuje Severodonjeck sa ostatkom zemlje, i da se očekivalo da će on biti fokus nastavka napada Rusa, pošto su pokušali da završe "manevar klešta".[298]

30. maj[uredi | uredi izvor]

Sergej Hajdaj je rekao da su ruske trupe ušle u predgrađe Severodonjecka, usred teških borbi.

SAD su saopštile 2. jneće slati Ukrajini sisteme koji ispaljuju rakete dometa 185 milja, koje bi bile sposobne da pogode teritoriju Rusije. Bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev rekao je da je ta odluka "razumna". SAD su navele da i dalje razmatraju slanje MLRS-ova kraćeg dometa (20–40 milja).[296]

31. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je navela da je imala ograničenu kontraofanzivu u severnom delu Hersonske oblasti.

Ruske snage su izvele brojne napade tokom prethodna 2 dana na ukrajinske položaje u blizini reke Inhulec, očigledno bez napretka sa obe strane.[299]

Jun[uredi | uredi izvor]

1. jun[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Države su pristale da pošalju u Ukrajinu raketni sistem visoke pokretljivosti ("M142 HIMARS") uz uveravanje od strane lidera te zemlje da neće biti korišćen protiv ciljeva u Rusiji. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ovaj potez „doliva ulje na vatru“.[300][301]

Nemački kancelar Olaf Šolc rekao je da će Nemačka snabdevati Ukrajinu savremenim raketama zemlja-vazduh za zaštitu gradova od ruskih vazdušnih napada.[302]

2. jun[uredi | uredi izvor]

Sajber komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je da sprovodi sajber operacije u ime Ukrajine. General Pol Nakason, komandant USCYBERCOM," rekao je: „Sproveli smo seriju operacija u celom spektru: ofanzivne, odbrambene, [i] informativne operacije.[303]

Predsednik Zelenski je rekao da je na dan 2. juna Rusija kontrolisala 20 odsto ukrajinske teritorije, što je ekvivalentno skoro 125.000 km².[304]

3. jun[uredi | uredi izvor]

Sergej Gajdaj je izjavio da su ukrajinske trupe ušle u borbu blok po blok za grad Severodonjeck i uspele da potisnu ruske snage.[305]

4. jun[uredi | uredi izvor]

Aleksandar Bogomaz, guverner ruske Brjanske oblasti, rekao je da su ukrajinske snage izvršile udare na jedno selo u regionu.[306]

Rusija je saopštila da je u blizini Odese oborila ukrajinski vojni transportni avion sa oružjem i municijom.[307]

Ukrajina je saopštila da je ruska raketa letela "kritično nisko" iznad velike nuklearne elektrane.[308]

5. jun[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je saopštila da je ubila komandanta 29. kombinovane armije, generala-potpukovnika Romana Berdnikova. Pored toga, smrt general-majora Romana Kutuzova potvrdila je ruska državna televizija.[309]

6. jun[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska armija je saopštila da je potisnula rusku Crnomorsku flotu na udaljenost veću od 100 km od ukrajinske obale Crnog mora.[310]

7. jun[uredi | uredi izvor]

7. juna je bio hakovan sajt ruskog Ministarstva građevinarstva i stambeno-komunalnih usluga. Pokušaji otvaranja veb stranice putem internet pretrage dovodili su korisnike do natpisa „Slava Ukrajini“ na ukrajinskom jeziku.[311]

8. jun[uredi | uredi izvor]

Do 100 tela pronađenih u ruševinama visokih zgrada u Marijupolju prevezeno je u mrtvačnice i deponiji, rekao je u sredu pomoćnik gradonačelnika, a vest je preneo AP. Petro Andrjuščenko je uklanjanje tela opisao kao „beskrajni karavan smrti“ u postu na Telegramu.[312]

Glavni rabin Moskve Pinhas Goldšmit pobegao je iz Rusije nakon što je odbio da javno podrži rat u Ukrajini.[313]

9. jun[uredi | uredi izvor]

Sergej Gajdaj je izjavio da ruske snage kontrolišu veliki deo Severodonjecka, dok se ukrajinske snage nalaze u industrijskoj zoni.[314]

10. jun[uredi | uredi izvor]

Zvaničnici Ukrajine su saopštili da su zalihe artiljerijske municije skoro iscrpljene, uz upotrebu 5.000-6.000 metaka dnevno, i da se sada oslanjaju na Zapad kako bi ih ponovo snabdevao. Sa strane Ukrajine je takođe navedeno da dnevno gube 100-200 vojnika. Takođe, Ukrajina je tvrdila da Rusija ispaljuje 60.000 metaka i raketa dnevno. Ukrajinska obaveštajna služba je saopštila da je Rusija izvukla iz skladišta tenkove T-62, nagazne mine iz 1950-ih i druge sisteme „MLRS“.[315][316][317][318][319]

Dmitro Živicki, guverner Sumske oblasti, rekao je da su ruske trupe napale sela u regionu pomoću dronova kamikaza i kvadrokoptera. On je naveo da niko nije povređen i da je oštećena jedna kuća.[320]

11. jun[uredi | uredi izvor]

Volodimir Zelenski je rekao da je Ukrajina izvela vazdušne udare na južni region Hersona koji je okupiran od strane Rusije.[321]

Prema rečima lokalnih zvaničnika, prvi ruski pasoši su podeljeni građanima u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti.[322]

12. jun[uredi | uredi izvor]

Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je koristilo krstareće rakete "Kalibar" kako bi uništili veliko skladište zapadnog oružja u ukrajinskoj Ternopoljskoj oblasti. Takođe je rečeno da su oborena tri ukrajinska Su-25 aviona u blizini Donjecka i Harkova.[323]

13. jun[uredi | uredi izvor]

Sergej Gajdaj je izjavio da je uništen poslednji od tri mosta koji povezuju Severodonjeck sa ostatkom Ukrajine. On je rekao da se stanovnici koji su ostali u gradu suočavaju sa „izuzetno teškim uslovima“. Takođe je izjavio da ruske snage kontrolišu 80 odsto grada.[324]

14. jun[uredi | uredi izvor]

Separatisti koje podržava Rusija saopštili su da je petoro ljudi poginulo, a dvadeset dvoje ranjeno u ukrajinskom granatiranju Donjecka.[325]

15. jun[uredi | uredi izvor]

Oružane snage Rusije su saopštile da su uništile skladište municije u Donjeckoj oblasti i radarsku stanicu za kontrolu vazduha u Lisičansku. Rusija je takođe saopštila da je ubila 300 ukrajinskih vojnika kao rezultat žestokih borbi.[326]

Ukrajinske snage su navodno postigle uspeh u Hersonskoj oblasti.[327]

16. jun[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je saopštila da je potopila ruski tegljač Spasitelj Vasilij Beh sa dve rakete "Harpun".[328]

17. jun[uredi | uredi izvor]

Admiral Toni Radakin, načelnik štaba odbrane Ujedinjenog Kraljevstva, izjavio je: „Predsednik Putin je iskoristio oko 25% moći svoje vojske da osvoji sićušnu teritoriju i 50.000 ljudi je mrtvo ili povređeno. Rusija propada.“[329]

Predsednik Putin je na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu razgovarao sa investitorima o ekonomskim sankcijama, rekavši da „ekonomski blickrig protiv Rusije nije imao šanse da uspe od samog početka“. On je dalje rekao da će više povrediti one koji ih nameću nego Rusiju, nazivajući iһ „ludim i nepromišljenim“. Ruskim investitorima je rekao: „Ulažite ovde. Bezbednije je u sopstvenoj kući. Oni koji ovo nisu hteli da slušaju izgubili su milione u inostranstvu.”[330]

18. jun[uredi | uredi izvor]

SAD su saopštile da razmišljaju o udvostručavanju broja "HIMARS" sistema koji se isporučuju Ukrajini. Ukrajina je takođe zatražila rakete dugog dometa koje "HIMARS" može da lansira.[331][332]

Prema saopštenju australijske vlade, od 14 oklopnih transportera M113AS4 koje je Australija poklonila Ukrajini, 4 je utovareno u ukrajinski avion An-24.[333]

19. jun[uredi | uredi izvor]

Ruski zvaničnici su se žalili na ograničenja Litvanije u transportu železničke robe između Rusije i Kalinjingrada. Konstantin Kosačov je na Telegramu napisao: „Kao država članica EU, Litvanija krši čitav niz pravno obavezujućih međunarodnih pravnih akata." On je takođe rekao da ova "početna blokada" utiče na 40-50% železničke robe.[334]

Njujork tajms je detaljno istražio rusko oružje koje se koristi u Ukrajini i naveo da je više od 210 tipova oružja zabranjeno različitim međunarodnim ugovorima. Dodaje se da je većina oružja koje su koristile ruske snage bila nenavođena (u smislu slobodnog lansiranja).[335][336]

20. jun[uredi | uredi izvor]

Žozep Borelj, diplomata u EU, nazvao je rusko blokiranje žita "pravim ratnim zločinom".[337]

21. jun[uredi | uredi izvor]

Rusija je pozvala na razgovor ambasadora EU u Moskvi zbog zabrane Litvanije da određena roba ide železničkim putem u Kalinjingrad. Rusko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo: „Rusija zadržava pravo da preduzme akcije za zaštitu svojih nacionalnih interesa“, nazvavši taj čin „bez presedana“ i „nezakonitim“. Litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis je izjavio: „Ne radi Litvanija ništa: to su evropske sankcije koje su počele da funkcionišu od 17. juna... To je urađeno uz konsultacije Evropske komisije i prema smernicama Evropske komisije.“[338]

22. jun[uredi | uredi izvor]

Dve bespilotne letelice koje su letele iz pravca Ukrajine udarile su u veliku rusku rafineriju nafte u blizini granice u Novošahtinsku.[339]

23. jun[uredi | uredi izvor]

Ruske trupe su opkolile ukrajinske trupe u naseljima Zolote i Hirske.[340][341]

24. jun[uredi | uredi izvor]

Ukrajinskim snagama je naređeno da se povuku iz grada Severodonjecka. Prema Sergeju Gajdaju (guverneru Luganske oblasti): „Ostanak na položajima koji su mesecima nemilosrdno granatirani jednostavno nema smisla. Dobili su naređenje da se povuku na nove položaje... i odatle da nastave njihove operacije. Nema smisla ostati na položajima koji su uništeni već nekoliko meseci samo radi ostanka“.Starešina Hirske opštine Aleksij Babčenko saopštio je da je ceo grad pod ruskom kontrolom. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je opkolilo 2.000 ukrajinskih vojnika u regionu Zolote/Hirske.[342][343][344]

25. jun[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je počela da raspoređuje HIMARS. Prema rečima komandanta ukrajinskog Generalštaba, Valerija Zalužnog: „Artiljerac Oružanih snaga Ukrajine vešto gađa određene ciljeve – vojne ciljeve neprijatelja na našoj, krajinskoj, teritoriji“.[345]

26. jun[uredi | uredi izvor]

Rusija je ispalila 14 projektila na Kijev (od kojih su neke bile rakete X101 ispaljene iz bombardera Tu-95 i Tu-160 iznad Kaspijskog mora), oštetivši stambene zgrade i jedno obdanište. To su bili prvi udari na Kijev nakon tri nedelje. Jedna osoba je poginula, a šestoro je povređeno kao posledica ovog napada.[346][347]

27. jun[uredi | uredi izvor]

Rusija je lansirala projektile na tržni centar u Kremenčuku. U tom trenutku, u objektu je bilo oko 1.000 ljudi. Poginulo je najmanje 20 ljudi. Rusija je navodno negirala da je udarila u tržni centar, navodeći da je cilj bila fabrika u čijoj se blizini nalazi tržni centar. Predsednik Zelenski je izjavio: „Miran grad, običan tržni centar sa ženama unutra, decom, običnim civilima unutra. Samo potpuno ludi teroristi, kojima ne bi trebalo da bude mesto na Zemlji, mogu da gađaju projektile na takav objekat."[348]

28. jun[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su nastavile da granatiraju grad Harkov i naselja u njegovoj blizini. Štaviše, pokrenuli su neuspešne operacije na severozapadu Harkovske oblasti, verovatno da bi sprečili ukrajinske snage da dođu do granice Rusije i Ukrajine i da bi odbranili svoje položaje u blizini Izjuma.[346]

BBC je uradio detaljnu analizu napada na tržni centar u Kremenčuku koji se dogodio prethodnog dana. Na osnovu svih raspoloživih informacija zaključeno je da je jedna raketa pogodila tržni centar a druga obližnji park, te se ne može tvrditi da je namera bila isključivo pogoditi industrijsko postrojenje koje se nalazi između njih.[349]

29. jun[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su se povukle sa Zmijskog ostrva, dozvoljavajući tim potezom ukrajinskoj vojsci da vrati ostrvo pod svoju kontrolu.[350]

Sirija je zvanično priznala DNR i LNR na međunarodnom nivou.[351]

30. jun[uredi | uredi izvor]

Donji dom Državne dume usvojio je nove zakone kojima se ruskom glavnom tužiocu dozvoljava da ugasi strane medije iz zemalja koje su zabranile ruske medije, zbog narativa prema ratu u Ukrajini.[352]

Jul[uredi | uredi izvor]

1. jul[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska je ispalila tri projektila na jedno naselje u Odeskoj oblasti , uništivši stambenu zgradu i rekreativni centar. Ubijena je najmanje 21 osoba.[353]

Vlada Sjedinjenih Američkih Država objavila je 14. paket pomoći Ukrajini, ukupne vrednosti 820 miliona dolara.[354]

2. jul[uredi | uredi izvor]

Dvojicu Britanaca, Endru Hila i Dilana Hilija, vlast DNR je optužila kao plaćenike, po istoj optužbi za koju su još dva Britanca, Šon Piner i Ejden Aslin, osuđeni u junu.[355]

Rusija je tvrdila da je uništila pet ukrajinskih komandnih mesta u oblastima Donbasa i Nikolajeva.[356]

Rob Li (poznati bloger), objavio je na Tviteru video snimak čečenskih vojnika Rosgvardije ispred zgrade uprave u Lisičansku. Štaviše, ruske snage su tvitovale video snimak sovjetske zastave u ruševinama iste zgrade. Ukrajina je tvrdila da kontroliše grad. Međutim, njene snage su „trpele intenzivno rusko granatiranje“.[357]

3. jul[uredi | uredi izvor]

Na teritoriji Ruske Federacije, U Belgorodu, tri osobe su poginule u ukrajinskom granatiranju, rekao je lokalni guverner Vjačeslav Gladkov, koji je takođe naveo da je uništeno 11 stambenih zgrada i 39 privatnih rezidencija. Ove tvrdnje nisu mogle biti nezavisno proverene.[358][359]

Predsednik Zelenski je priznao gubitak Luganske oblasti, rekavši: „Ako komandanti naše vojske povuku ljude sa određenih tačaka na frontu, gde neprijatelj ima najveću prednost u vatrenoj moći, a to se odnosi i na Lisičansk, to znači samo jedno - da ćemo se vratiti zahvaljujući našoj taktici, zahvaljujući povećanom snabdevanju modernog naoružanja“. Ukrajinska vojska je u saopštenju o povlačenju iz Lisičanska rekla: „Nastavak odbrane grada doveo bi do kobnih posledica. U cilju očuvanja života ukrajinskih branilaca doneta je odluka o povlačenju.“[360] Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane, obavestio je ruskog predsednika Putina da je cela Luganska oblast „oslobođena“.[361]

Australijski premijer Entoni Albaniz posetio je Kijev i obećao sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, zabranu uvoza ruskog zlata i uvođenje sankcija i zabrana putovanja za 16 visokih ruskih političara i oligarha. Vojna pomoć će uključivati 14 oklopnih vozila M113, još 20 pokretnih vozila "Bušmaster" i drugu vojnu opremu.[362]

4. jul[uredi | uredi izvor]

Predsednik Putin je rekao da ruske snage „koje su učestvovale u aktivnim neprijateljstvima i postigle uspeh, pobedu... treba da se odmore, povećaju svoje borbene sposobnosti."[363]

5. jul[uredi | uredi izvor]

Ruska Državna Duma počela je da priprema zakone za prelazak na ratnu ekonomiju kako bi mogla da naredi kompanijama da proizvode ratne zalihe i obavežu radnike da rade prekovremeno.[364][365]

Prema Sjedinjenim Državama, Rusija je pokušala da nabavi vojne bespilotne letelice od Irana, navodeći da je ruska delegacija posetila aerodrom Kašan, južno od Teherana, ranije u junu i 5. jula 2022. kako bi posmatrala bespilotne letelice koje je proizveo Iran.[366]

6. jul[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da zapadna artiljerija data Ukrajini konačno počinje da utiče na ruske snage. U međuvremenu, visoki ruski zvaničnik upozorio je SAD da ne kažnjavaju ruske akcije u Ukrajini, rekavši da rizikuje da navuče gnev Božiji ako to učini.

Teško granatiranje nastavljeno je duž linije fronta u Donbasu u sredu, a ruske snage ostvarile ograničen uspeh, prema obaveštajnim podacima Ministarstva odbrane Velike Britanije.[367]

7. jul[uredi | uredi izvor]

Predsednik Zelenski je dao komentar o zapadnoj artiljeriji: „Ovo značajno smanjuje ofanzivni potencijal ruske vojske. Gubici okupatora će se samo povećavati svake nedelje, kao i poteškoće u njihovom snabdevanju. Čini se da ruske snage regrutuju veterane i regrute intenzivnije, nudeći im ugovore da služe kao profesionalni vojnici u vojsci na ograničeno vreme. U Čečeniji postoje izveštaji o kidnapovanju ljudi i njihovom primoravanju da se bore u Ukrajini.[368][369]

8. jul[uredi | uredi izvor]

Savetnik ukrajinskog predsednika Mihailo Podoljak rekao je da je poginulo 37.000 ruskih vojnika, a da je ranjeno još 98.000-117.000 ljudi, uključujući 10 generala. On je rekao i da je uništeno 1.605 ruskih tenkova, kao i 405 aviona i helikoptera. Ovo je bio jedan od retkih dana kada su ukrajinski izvori komentarisali ukupan broj ranjenih ruskih snaga.[370]

9. jul[uredi | uredi izvor]

Rakete koje su ispalile ruske snage pogodile su stambenu zgradu u Časiv Jaru, pri čemu je poginulo najmanje 48 ljudi.[371]

10. jul[uredi | uredi izvor]

Irina Vereščuk, potpredsednica ukrajinske vlade i ministarka za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija, pozvala je ukrajinske izbeglice koje „čekaju kraj rata“ na ruskoj teritoriji da se odmah vrate u Ukrajinu ili da se evakuišu u zemlje Evropske unije, upozoravajući da postoji „gvozdena zavesa“ koja umanjuje njihovu mogućnost da pobegnu. Ona je tvrdila da su Rusi već počeli da postavljaju "filtracione kampove" na njenim granicama prema Estoniji kako bi sprečili Ukrajince da napuste Rusiju. Ona je takođe uverila ukrajinske izbeglice u Rusiji da se neće smatrati kolaboracionistima i da imaju pravo na pomoć vlade.[372]

11. jul[uredi | uredi izvor]

Oleh Kotenko, ukrajinski ombudsman, tvrdi da je 7.200 ukrajinskih pripadnika nestalo od početka rata, revidirajući prethodnu tvrdnju o 2.000 nestalih. On je izrazio nadu da bi ovo osoblje, koje uključuje „Nacionalnu gardu, graničare i službu bezbednosti“, moglo da bude vraćeno u Ukrajinu putem razmene zarobljenika sa Rusijom.[373]

Prvi NASAMS sistem za Ukrajinu stigao je u Poljsku iz Norveške. Transport je obavljen ukrajinskim avionom An-124.[374]

12. jul[uredi | uredi izvor]

Predsednik Zelenski je rekao da je Ukrajina postala pridruženi član NATO-ovog programa multilateralne interoperabilnosti. Ovo omogućava Ukrajini ne samo da primenjuje standarde NATO-a, već i doprinosi razvoju novih standarda. On je tvrdio da je to „doprinos razvoju kolektivne bezbednosti u Evropi”. On je takođe rekao o artiljeriji koju snabdeva Zapad: „Okupatori su već dobro osetili šta je moderna artiljerija. Ruski vojnici – a to znamo iz presretnutih razgovora – zaista se plaše naših oružanih snaga.“ On je, međutim, priznao ukrajinske gubitke: „Ima žrtava – ranjenih i poginulih. U Donbasu pokušaji ofanzive ne prestaju, situacija tamo ne postaje lakša, a gubici ne postaju manji.“[375]

13. jul[uredi | uredi izvor]

Severna Koreja je priznala nezavisnost Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR), što je navelo Ukrajinu da uvede sankcije protiv vlade Severne Koreje.[376]

Ministarstvo unutrašnjih poslova LNR saopštilo je da su njihove i ruske trupe ušle u Siversk.

14. jul[uredi | uredi izvor]

Raketni napad u Vinici je ubio 26 osoba, uključujući troje dece.[377]

Rusija je započela „dobrovoljnu mobilizaciju“: očekivalo se da će do kraja meseca 85 federalnih oblasti, uključujući Krim i Sevastopolj, regrutovati po 400 ljudi. Oni koji potpišu šestomesečni ugovor dobijali bi "3.750 do 6.000 američkih dolara mesečno". Neki regioni su takođe ponudili bonus od 3,400 dolara. Grupa "Vagner" je takođe počela da regrutuje zatvorenike.[378][379]

15. jul[uredi | uredi izvor]

Volodimir Zelenski je pozvao međunarodnu zajednicu da prizna Rusku Federaciju kao „terorističku državu“.[380]

Sa ukrajinske strane je saopšteno da Rusija koristi nuklearnu elektranu u Zaporožju za skladištenje oružja i kao bazu za ispaljivanje oružja.[381]

16. jul[uredi | uredi izvor]

Tokom inspekcije trupa na neimenovanom „komandnom mestu“ u Donbasu, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu naredio je trupama da povećaju nagomilavanje „u svim operativnim pravcima“ u Ukrajini, sugerišući da ruska vojska verovatno stavlja tačku na prijavljene „operativne pauze“ duž linije fronta.[382]

17. jul[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski predsednik je predložio razrešenje Ivana Bakanova, šefa Službe bezbednosti Ukrajine i Irine Venediktove, glavne tužiteljke; utvrđeno je da je do 60 zaposlenih u obe agencije sarađivalo sa ruskim snagama.[383]

18. jul[uredi | uredi izvor]

Predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina može naneti "značajne gubitke" ruskim snagama zbog modernog zapadnog naoružanja. Komandant Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužnji rekao je: „Važan faktor koji doprinosi našem zadržavanju odbrambenih linija i položaja je blagovremeni dolazak M142 HIMARS, koji nanose hirurški precizne udare na neprijateljske kontrolne punktove, skladišta municije i goriva."[384]

Ruske snage su pojačale svoju poziciju na jugu Ukrajine. Ukrajinska vojska je tvrdila da ruske snage sada pokušavaju da se sakriju „iza civilnog stanovništva“[385]

19. jul[uredi | uredi izvor]

Most Antonivka (preko reke Dnjepar) oštećen je ukrajinskom raketom.[386]

20. jul[uredi | uredi izvor]

Sirija je zvanično prekinula diplomatske odnose sa Ukrajinom.[387]

U svom 16. paketu pomoći američka vlada je najavila isporuku dodatnih HIMARS sistema, raketa i artiljerijskih granata Ukrajini.[388]

21. jul[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je tvrdila da je napravila dovoljno štete da spreči Rusiju da koristi drumski most Antonivka za transport municije.[389]

Generalni direktor Metinvesta, kompanije koja je vlasnik železare Azovstal, optužio je Rusiju da je iz Ukrajine uzela čelik u vrednosti od 500 miliona funti, koji je trebao da bude izvezen u brojne zemlje Afrike i Azije. Određeni deo materijala su već platile pojedine evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju.[390]

22. jul[uredi | uredi izvor]

Rusija i Ukrajina su, uz posredovanje UN i Turske potpisali sporazum o oslobađanju izvoza žitarica koji je blokirala Rusija u ukrajinskim lukama na Crnom moru.

SAD su najavile novi paket pomoći, koji uključuje 580 dronova.[391]

Litvanija je ukinula zabranu prevoza sankcionisane robe u Kalinjingrad, iz Rusije, železnicom preko litvanske teritorije.[392]

23. jul[uredi | uredi izvor]

Rusija je manje 24 sata nakon potpisivanja ugovora o izvozu žitarica sa Ukrajinom lansirala rakete Kaalibar na Odesu. Prema Ukrajini, presretnute su dve od četiri rakete. Ruski zvaničnici su kolegama iz Turske prenele da Rusija „nema nikakve veze“ sa raketnim udarom. Međutim, sledećeg dana, Igor Konašenkov, portparol ruskog Ministarstva odbrane, potvrdio je napad, tvrdeći da je uništen ukrajinski ratni brod i skladište protivbrodskih raketa Harpun.[393][394][395]

24. jul[uredi | uredi izvor]

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je uništeno 100 HIMARS raketa prilikom udara na Dnjepropetrovsk. Međutim, ta tvrdnja nije mogla da se potvrdi od strane medija.[396]

25. jul[uredi | uredi izvor]

Slovačka je otvorila mogućnost prebacivanja svojih 11 aviona (Mig-29) u Ukrajinu kada budu prizemljeni u avgustu, ako može da dobije zamenu za avione od NATO-a.[397]

26. jul[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su navodno zauzele Vuhlehirsku elektranu, drugu po veličini elektranu u Ukrajini, na prilazu Bahmutu. Ukrajina je sledećeg dana potvrdila zauzimanje elektrane.[398][399][400]

Za požar na skladištu nafte u Donjecku okrivljenaa je ukrajinska artiljerija, prema rečima gradonačelnika Donjecka Alekseja Kulemzina koji je imenovan od strane DNR.[401][402]

Ukrajina je dobila šest britanskih sistema protivvazdušnih raketa "Stormer HVM".[403]

Ukrajina je tvrdila da je ponovo udarila na drumski most Antonivka raketama iz HIMARS sistema.[404]

SAD su bile spremne da leče ranjene ukrajinske vojnike u njihovom regionalnom medicinskom centru u Nemačkoj. Ovo je bio prvi put da je takav tretman odobren ukrajinskim vojnicima u vojnim umesto u civilnim bolnicama.[405]

27. jul[uredi | uredi izvor]

Most Antonivka je zatvoren za civilni saobraćaj. Portparol ukrajinskih oružanih snaga rekao je da oni nemaju za cilj da unište most.[406] Kako prenosi Bi-Bi-Si, zapadni zvaničnici opisali su most kao "potpuno neupotrebljiv", a zvaničnici Velike Britanije su rekli da je grad Herson sada "praktično odsečen od drugih okupiranih teritorija. Oštećen je i železnički most u blizini.[407][408]

Ukrajinski savetnik Aleksij Arestovič rekao je da postoji „masovnan premeštaj“ ruskih snaga u Hersonsku oblast.[409]

28. jul[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski vojnici i oficiri koji se bore u Donjecku ponudili su anegdotske dokaze o značajnom smanjenju ruske artiljerijske vatre. Nekoliko grupa bivših zapadnih vojnika pružalo je neformalnu osnovnu obuku ukrajinskim regrutima.[410]

29. jul[uredi | uredi izvor]

U zatvoru Olenivka dogodila se eksplozija u kojoj je, prema agenciji RIA Novosti, poginulo 40 zarobljenih ukrajinskih ratnih zarobljenika a ranjeno ih je 75. Ukrajinski generalštab je naveo da je udar počinila Rusija da bi sakrila mučenja i pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika. Rusija je tvrdila da je zatvor pogođen projektilima HIMARS i ponudila je fragmente rakete kao dokaz. Ukrajina traži od UN i Crvenog krsta da istraže ovaj slučaj. Crveni krst je zatražio od ruskih zvaničnika pristup zarobljeničkom logoru Olenivka, ali odgovor nije dobio.[411][412]

Ruske snage su postavile pontonski most ispod gornje konstrukcije mosta Antonivka kako bi ga zaštitile od napada; obavlja se i civilni i vojni saobraćaj.[413]

30. jul[uredi | uredi izvor]

Prema rečima glavnog portparola regionalne državne administracije Odese, ukrajinska raketa HIMARD je uništila ruski voz koji je u noći 30. jula sa Krima stigao na stanicu u Brilivki, u Hersonskoj oblasti. Raketa je uništila 40 automobila, ubila 80 i ranila 200 ruskih vojnika. Poginuli su i mašinovođe i inženjeri u vozu, iako ukrajinski tvrde da je posada koja je bila angažovana bila zaposlena u kompaniji "Ruske železnice".[414]

31. jul[uredi | uredi izvor]

Rusija je optužila Ukrajinu za napad dronom na štab Crnomorske flote u Sevastopolju, pri čemu je povređeno petoro ljudi i otkazana proslava Dana mornarice. Dron je opisan kao „domaći” i nosio je eksplozivnu napravu „male snage”.[415]

Zvaničnici iz DNR-a tvrde da su ukrajinske trupe granatirale centar grada Donjecka protivpešadijskim minama PFM-1, pri čemu je jedna osoba ranjena.[416]

Avgust[uredi | uredi izvor]

1. avgust[uredi | uredi izvor]

Prvi brod napunjen žitom napustio je Odesu u skladu sa sporazumom Ukrajine i Rusije uz posredovanje UN-a i Turske o izvozu hrane iz Ukrajine. Prema Turskoj, brod je krenuo ka Libanu, kao krajnjoj destinaciji.[417]

SAD su objavile 17. paket pomoći za Ukrajinu, u vrednosti od 550 miliona dolara, uključujući 75.000 metaka od 155 mm i više HIMARS municije.[418]

2. avgust[uredi | uredi izvor]

Prvi brod sa ukrajinskim žitom stigao je u Tursku, a prema ukrajinskoj vladi sledi još jedan brod.[419] Kasnije te nedelje, tri broda natovarena ukrajinskim kukuruzom, oko 58.000 tona, stigla su iz Černomorska i Odese, a još četiri broda za žito su napustila ukrajinske luke na putu za Tursku.[420]

Ruski Vrhovni sud proglasio je puk Azov terorističkom grupom, što je omogućilo da se pripadnicima puka Azov izriču oštrije kazne. Članovi su se suočili sa zatvorom do 10 godina, liderima do 20 godina zatvora.[421]

3. avgust[uredi | uredi izvor]

Rafael Grosi, šef međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), rekao je da je nuklearna elektrana Zaporožje bila „potpuno van kontrole“ pod ruskom okupacijom. Planirana je misija sa ciljem inspekciju postrojenja, a čekalo se na odobrenje ukrajinske i ruske strane. Ukrajinska državna nuklearna kompanija se usprotivila uz obrazloženje da bi „svaka poseta legitimisala prisustvo Rusije tamo“.[422]

4. avgust[uredi | uredi izvor]

Severna Makedonija je saopštila da će pokloniti Ukrajini četiri Su-25 aviona koje je Ukrajina prodala toj zemlji 2001. godine.[423]

5. avgust[uredi | uredi izvor]

Vlada SAD je pripremala novi paket vojne pomoći Ukrajini, u vrednosti od približno milijardu dolara.[424]

Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopštilo je da će rat ući u „novu fazu“, sa ruskim snagama koje će se kretati sa Krima i drugih delova Ukrajine na liniju fronta koja se proteže od Zaporožja do Hersona, duž reke Dnjepar. Ova taktika se tretira kao odgovor na moguću ukrajinsku kontraofanzivu u regionu.[425]

Ukrajina i Rusija su se međusobno optuživale za granatiranje Zaporoške nuklearne elektrane, pri čemu su granate pogodile dalekovode i primorale operatere da isključe reaktor.[426]

Kako prenose ruski mediji, zvaničnici Severne Koreje su ponudili da Rusiji daju 100.000 vojnika dobrovoljaca za upotrebu u ratu. Ruski zvaničnici nisu doneli odluku da li će prihvatiti ponudu.[427]

6. avgust[uredi | uredi izvor]

Vitalij Gura, zamenik načelnika Kahovskog okruga (koji je podržan od strane Rusije) ubijen je iz vatrenog oružja.[428]

8. avgust[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je izvela više udara HIMARS raketama na Antonivski drumski most i opremu koja je korišćena za njegovu popravku.[429]

2023.[uredi | uredi izvor]

Avgust[uredi | uredi izvor]

1. avgust[uredi | uredi izvor]

2. avgust[uredi | uredi izvor]

3. avgust[uredi | uredi izvor]

4. avgust[uredi | uredi izvor]

5. avgust[uredi | uredi izvor]

6. avgust[uredi | uredi izvor]

Zvaničnik Ministarstva Donjecke Narodne Republike, koju je priznala Rusija, izveštava da je nakon incidenta ukrajinskog granatiranja zabeležen požar koji je zahvatio krov drvenih struktura na teritoriji Ekonomsko-trgovinskog univerziteta.Kostrubicki, portparol za odbranu ove republike, naglašava da su ukrajinske snage upotrebile kasetnu municiju u svom napadu

Preliminarni podaci pokazuju da je vatra zahvatila površinu od oko 3.000 kvadratnih metara, oštećujući krov i plafon na toj površini.[430]

Prethodne noći, ruske oružane snage je izvela grupni napad dugodometnim preciznim naoružanjem iz vazduha i s mora na vazduhoplovne baze ukrajinske vojske blizu naselja Starokonstantinov u Hmeljnickom i Dubno u oblasti Rovno.[431]

Eksplozije na dva mosta ka Krimu izazvane su raketama dugog dometa "Storm Šedou" iz Velike Britanije, koje je Ukrajina dobila. Vladimir Saldo, vršilac dužnosti načelnika Hersonske oblasti, kojeg je imenovala Rusija, potvrdio je da su ova oštećenja pripisana navedenom naoružanju. Ovaj incident je rezultirovao prekidom snabdevanja gasom za 20.000 stanovnika grada Heničeska u Hersonskoj oblasti.[432]

7. avgust[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski ministar spoljnih poslova, Dmitro Kuleba, tokom razgovora s američkim kolegom, Entonijem Blinkenom, zahteva isporuku raketa dugog dometa ATACMS Ukrajini.[433]

Predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku s generalnim direktorom kompanije "Rosteh", Sergejem Čemezovim, naredio je povećanje proizvodnje dronova "Kub" i "Lanset".[434]

8. avgust[uredi | uredi izvor]

SAD su oficijalno odobrile isporuku prve serije tenkova "Abrams" Ukrajini, a prema izjavi predstavnika vojske SAD, Daga Buša, ovi tenkovi treba da pristignu u Ukrajinu do rane jeseni.[435]

Britanska vlada je dodala 25 dodatnih osoba i kompanija na listu sankcija s ciljem ograničavanja pristupa predsedniku Rusije Vladimiru Putinu stranoj vojnoj opremi.[436]

9. avgust[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije obavestilo je da je rano jutros uništilo dva ukrajinska drona koja su pokušavala da napadnu Moskvu.[437]

Poljska će poslati 10.000 vojnika na granicu sa Belorusijom, od kojih će 4.000 direktno biti podrška Graničnoj straži, a 6.000 će biti u rezervama rekao je zamenik ministra unutrašnjih poslova Mačej Vasik.[438]

Ukrajinska vojska pokušala je da pogodi skladište istrošenog nuklearnog goriva u nuklearki Zaporožje.Ranije je saopšteno da je u Energodaru presretnut jurišni dron, koji se kretao u pravcu nuklearke.[439]

10. avgust[uredi | uredi izvor]

Preko noći je bespilotnim letelicama napadnut rejon Rivne, a sladište nafte u rejonu Dubena je uništeno

Rusko ministarstvo obrane saopštilo je da su njene snage oborile 11 ukrajinskih bespilotnih letelica u blizini Sevastopolja, grada na Krimu.[440]

Ruski ministar poljoprivrede, Dmitrij Patrušev, objavio je da će Rusija pokloniti do 50.000 tona žita šest afričkih zemalja.[441]

11. avgust[uredi | uredi izvor]

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su šefovi svih ukrajinskih regionalnih vojnih centara za regrutaciju smenjeni sa svojih pozicija iz razloga zabrinutosti u vezi s korupcijom.[442]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage pogodile lokaciju u ukrajinskom regionu Zaporožje gde su bili smešteni "strani plaćenici", nakon što je Kijev izjavio da je ruski projektil pogodio hotel. U incidentu je jedna osoba na žalost izgubila život, a 16 je povređeno.[443]

SAD su naložile nove sankcije na četvoricu ruskih građana povezanih sa finansijskim i investicionim konglomeratom po imenu Alfa grupa. Alfa grupa predstavlja jedan od najznačajnih finansijskih i investicionih konglomerata u Rusiji.[444]

12. avgust[uredi | uredi izvor]

Ruske snage noćas su sprečile pokušaj kijevskog režima da izvede teroristički napad na poluostrvo Krim sa 20 bespilotnih letelica. Sprečeni teroristički napad nije izazvao žrtve ni materijalnu štetu, prema saopštenju ruskog ministarstva odbrane.

Prema tom saopštenju, 14 ukrajinskih dronova je uništila ruska protivvazdušna odbrana, dok su još šest dronova neutralisana ometanjem sistemima za elektronsko ratovanje.[445]

Borbeni avion Su-30 s dva sedišta srušio se danas prilikom izvođenja trenažnog leta u Kalinjingradskoj oblasti, saopšila je pres-služba Zapadnog vojnog okruga (ZVO).

"Pri izvođenju trenažnog leta u Kalinjingradskoj oblasti, 12. avgusta, avion Su-30 se srušio na pustom području. Let je izveden bez municije. Na žalost, posada je poginula", navedeno je u saopštenju.[446]

13. avgust[uredi | uredi izvor]

Ruske artiljerske jedinice uništele su pontonski prelaz koji je pokušala da izgradi ukrajinska vojska u oblasti Urožajnoje u Donjeckoj oblasti, preko reke Mokri Jali. "Pontoni su uništeni artiljerijskom vatrom, kao i osmatračnice ukrajinskih vojski u toj oblasti", saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.[447]

U Ukrajini je na snazi vazdušna opasnost u osam regiona, pre svega u istočnim i centralnim delovima zemlje. Zbog opasnosti od ruskih vazdušnih udara, građani su upozoreni da ostanu u skloništima.

14. avgust[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Američke Države su saopštile da će poslati Ukrajini novu vojnu pomoć u vrednosti od 200 miliona dolara.

"Pomoć uključuje municiju za PVO, artiljerijske metke, protivoklopne sisteme,kao i opremu za čišćenje minskog naružja", izjavio je američki državni sekretar Entoni Blinken.[448]

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će proterivanje njihovih diplomata iz Moldavije imati posledice na

bilateralne odnose i uticaće na stanovnike obe zemlje.[449]

15. avgust[uredi | uredi izvor]

Preliminarni rezultati borbenih dejstava pokazuju da su vojni resursi Ukrajine skoro iscrpljeni, ocenio je danas ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.[450]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom noći pogodile važne vojne industrijske objekte u Ukrajini visokopreciznimi projektilima.

16. avgust[uredi | uredi izvor]

U rezultatu ruskih vazdušnih napada dronovima na jugu Ukrajine tokom noći, silosi za žito i skladišta u gradu Izmail, koji je od izuzetnog značaja za izvoz žita, su oštećeni, izjavio je načelnik Odeske oblasti, Oleg Kiper.[451]

U prvom teretnom brodu, koji plovi pod zastavom Hong Konga, napustio je jutros ukrajinsku crnomorsku luku Odesa koristeći "novi privremeni koridor" za trgovačke brodove do i iz ukrajinskih luka koje je blokirala Rusija, saopštio je potpredsednik Vlade Ukrajine, Oleksandr Kubrakov. Ovaj brod se našao u luci od 23. februara 2022. godine, jedan dan pre ruske invazije.[452]

Vlada Litvanije je objavila da je odlučila da zatvori dva od šest graničnih prelaza sa Belorusijom zbog "geopolitičkih okolnosti". Ova odluka je došla samo nekoliko nedelja nakon što su pripadnici privatne vojne grupe Vagner stigli u Belorusiju.[453]

17. avgust[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage imale uspeha u ofanzivi u regionu Donjecka.

Prema tvrdnjama ministarstva, Ukrajina je izgubila četiri oklopna vozila "strajker". Ovo predstavlja prvi put da Rusija tvrdi da je pogodila vozila koja su isporučena od strane SAD.[454]

Lider Belorusije, Aleksandar Lukašenko, tvrdi da su postojali direktni kontakti između Ukrajine i Belorusije, ali da ih je ukinuo ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.[455]

18. avgust[uredi | uredi izvor]

Deklaraciju G7 o podršci Ukrajini, premijeri baltičkih zemalja naveli su u saopštenju, kako je objavila litvanska nacionalna televizija LRT. Deklaracija G7 predstavlja obavezujuću izjavu zemalja koje pripadaju Grupi sedam industrijski najrazvijenijih zemalja u svetu i obično se koristi za izražavanje zajedničke stavke o različitim geopolitičkim pitanjima. U ovom slučaju, premijeri Litvanije, Letonije i Estonije se pridružuju Deklaraciji G7 u izrazu podrške Ukrajini.[456]

Ruska vlast je zabranila ulazak moldavskim zvaničnicima nakon "neprijateljske" odluke Kišinjeva da protera dvadeset dvoje ruskih diplomata, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova, što daleko uslojevnjava već napete odnose između dve zemlje.[457]

Prvi teretni brod koji je prošao kroz ukrajinski humanitarni crnomorski koridor uplovio je u Bosforski morski prolaz u Turskoj.

U pitanju je teretni kontejnerski brod "Jozef Šulc", koji plovi pod zastavom Hong Konga, a koji je ranije ove nedelje napustio ukrajinsku crnomorsku luku Odesu.[458]

19. avgust[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska danas je napala objekte Ukrajinskih Oružanih snaga u različitim oblastima, uključujući Kijevsku, Žitomirsku, Hmeljničku, Černigovsku i Zaporošku oblast.

U podnevnim časovima, Ruska vojska je izvela raketni napad na zgradu Dramskog pozorišta "Tarasa Ševčenka" u Černigovu, gde se održavala prezentacija ukrajinskih proizvođača dronova, organizovana uz podršku regionalne administracije.

Ukrajinske snage su odgovorile pokušajem napada na ruski vojni aerodrom Solci u Novgorodskoj oblasti pomoću drona, i uspele su oštetiti jednu letelicu.

Takođe, Oružane snage Ukrajine su izvele novi pokušaj napada na Moskvu i Krim, ali su sistemi za elektronsko ratovanje i protivvazdušna odbrana presreli sve njihove ciljeve. Na Krimu, Vojno vazduhoplovstvo Ukrajine je koristilo modifikovanu protivvazdušnu raketu iz sistema S-200 za napad.[459]

20. avgust[uredi | uredi izvor]

Danska je danas saopštila da će pored Holandije i Ukrajini, isporučiti 19 aviona F-16. Ova vest predstavlja značajan korak u saradnji i podršci Ukrajini.[460]

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je izjavio da će Kijev reagovati na ruski napad na Černigov, u kome je sedam osoba izgubilo život, a 144 njih je ranjeno.[461]

21. avgust[uredi | uredi izvor]

Komandant kopnenih snaga iranske vojske, brigadni general Kijumars Hejdari, izrazio je gotovnost za proširenje vojne saradnje sa Rusijom.

Na sastanku sa glavnokomandujućim ruskih kopnenih snaga, Olegom Leonidovičem Saljukovim, u Moskvi, dogovoreno je jačanje vojne saradnje i realizacija projekata koji će unaprediti borbenu gotovnost obe zemlje[462]

Nakon neuspelog napada dronom na Moskvu, vlasti su na četiri glavna moskovska aerodroma - Vnukovo, Domodedovo, Šeremetjevo i Žukovski, ograničile dolaske i polaske. Ove mere su preduzete kako bi se zasilile bezbednosne preglede i mere za zaštitu u vazdušnom saobraćaju.[463]

22. avgust[uredi | uredi izvor]

Hrvatski premijer Andrej Plenković se sreo u Atini sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i potvrdio snažnu podršku ukrajinskom narodu. Tokom sastanka, najavio je novi paket pomoći Ukrajini u vrednosti od 30 miliona evra. Ova vest odražava duboku angažovanost Hrvatske u pružanju podrške Ukrajini.[464]

Oružane snage Danske su saopštile da je osam ukrajinskih pilota stiglo u tu zemlju radi obučavanja na danskim borbenim avionima F-16, koji su obećani Kijevu. Ova vest usmerava pažnju na važan korak u podršci Ukrajini od strane Danske i njihovom angažovanju u podizanju borbene sposobnosti ukrajinskih pilota.[465]

23. avgust[uredi | uredi izvor]

Šef privatne vojne kompanije "Vagner",Jevgenij Prigožin, nalazio se na spisku putnika aviona koji se srušio severno od Moskve, što je saopštilo i rusko Ministarstvo za vanredne situacije. Smrt Prigožina potvrdio je i "Vagner" na svom Telegram kanalu. Specijalna komisija Federalne agencije za vazdušni saobraćaj će istražiti pad aviona.[466]

U napadu ruske bespilotne letelice na dunavsku luku Izmail na jugu Ukrajine uništeno je 13.000 tona žitarica, izjavio je zamenik ukrajinskog premijera Oleksandr Kubrakov. Ovim napadom je kapacitet luke smanjen za 15 odsto. Ova ističe ozbiljne posledice ruskih napada na infrastrukturu i resurse Ukrajine.[467]

24. avgust[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Američke Države su u oktobru oglasile početak obuke ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16, prenelo je Pentagon.

Portparol Pentagona, general Pat Rajder, objavio je da će obuka početi nakon što ukrajinski piloti završe obuku engleskog jezika u septembru. Ova obuka će se održati u Arizoni.[468]

Ministarstvo odbrane Litvanije je objavilo novi paket vojne pomoći Kijevu u vrednosti od 41 milion evra (oko 44 miliona dolara), u čast Dana nezavisnosti Ukrajine.

Ovaj paket pomoći uključuje municiju za ručne bacače granata Karl Gustaf, puške, pomorske radare za nadzor, municiju kalibra 5,56 milimetara, generatore, sisteme za odbranu od bespilotnih letelica i drugu vojnu opremu. Ovo ističe angažovanost Litvanije u pružanju podrške Ukrajini u okviru tekućeg konflikta.[469]

25. avgust[uredi | uredi izvor]

Sauli Niniste, kao predsednik Finske, odobrio slanje osamnaestog paketa vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 94 miliona evra na predlog finske Vlade.[470]

Holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren izrazila da će proći najmanje šest do osam meseci da se završi obuka za letenje na avionima F-16 za prvu grupu ukrajinskih pilota koja trenira u Danskoj. To bi značilo da će oni biti spremni najranije u februaru.[471]

Ruska PVO je danas saopštila da je uništila 42 ukrajinska drona iznad Krima i jednu raketu iznad Kaluške oblasti u Rusiji. Ministarstvo je preciziralo da je PVO uništila devet dronova, dok su ostala 33 potisnuta elektronskim ratovanjem i da su se srušila iznad Krima pre nego što su stigla do cilja.[472]

26. avgust[uredi | uredi izvor]

Tri ukrajinska pilota su nastradala nakon sudara dva trenažna aviona L-39 u vazduhu u centralnoj Ukrajini, saopštile su vazduhoplovne snage te zemlje. Nesreća se dogodila u petak iznad Žitomirske oblasti, zapadno od glavnog grada Ukrajine, Kijeva.[473]

27. avgust[uredi | uredi izvor]

Telo vlasnika privatne vojske "Vagner", Jevgenija Prigožina, identifikovano je među žrtvama pada aviona u ruskoj Tverskoj oblasti, izveštavaju ruski mediji.

Istražni komitet Ruske Federacije saopštio je da je uspostavljen identitet svih deset osoba koje su nastradale u nesreći 23. avgusta i da se identifikacija poklapa sa spiskom putnika.[474]

Da bi zaštitila mađarske poljoprivrednike, vlada će zabraniti uvoz ukrajinskog žita u Mađarsku od 16. septembra. Ministar poljoprivrede Ištvan Nađ je danas izjavio da će ova odluka, ako bude potrebno, biti jednostrana suverena odluka[475]

28. avgust[uredi | uredi izvor]

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da planira "maksimalno" povećanje obima domaće proizvodnje oružja, uključujući granate, dronove, rakete i oklopna vozila. On takođe naglasio da država ima sredstva za ostvarenje ovog plana.[476]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su dva ruska borbena aviona podignuta kako bi sprečila izviđanje dve američke bespilotne letelice na području Krimskog poluostrva[477]

Poljska i Baltičke države razmatraju potpuno zatvaranje svojih granica sa Belorusijom u slučaju "kritičnog incidenta" sa "Vagnerovim" plaćenicima, izjavio je poljski ministar unutrašnjih poslova Marijuš Kaminski. Članice EU - Letonija, Litvanija i Poljska, koje dele granicu sa Belorusijom, izrazile su zabrinutost za bezbednost granica, nakon dolaska stotina plaćenika iz paravojne grupe "Vagner" u Belorusiju na poziv predsednika Aleksandra Lukašenka.[478]

29. avgust[uredi | uredi izvor]

Odbrambene i bezbednosne snage Ukrajine, prema izjavi Jurija Ščihola, gube u proseku između 40 i 45 izviđačkih dronova na dnevnom nivou. Ščihol je šef ukrajinske Državne službe za specijalne komunikacije.[479]

Sahrana šefa ruskih plaćenika Jevgenija Prigožina, koji je poginuo u avionskoj nesreći prošle nedelje, održana je "iza zatvorenih vrata", na privatnom groblju na periferiji njegovog rodnog grada Sankt Peterburga, saopštila je njegova pres-služba.[480]

Južna Koreja je obezbedila 394 miliona dolara pomoći za Ukrajinu u 2024. godini, što je osam puta više nego ove godine. Ova pomoć uključuje blizu 100 miliona dolara za rekonstrukciju, oko 200 miliona u humanitarnoj pomoći, i oko 100 miliona koje će biti prosleđeno preko međunarodnih organizacija, prema budžetu Južne Koreje za 2024. godinu.[481]

30.avgust[uredi | uredi izvor]

Rumunija i Holandija su potpisale pismo o namerama za uspostavljanje baze za obuku ukrajinskih pilota za upravljanje avionima F-16 i održavanje ovih letelica u jednom od centara za obuku u Rumuniji. Holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren je izjavila da će ova inicijativa doprineti jačanju protivvazdušne odbrane Ukrajine i ovu vest je saopštila na neformalnom sastanku ministara odbrane EU u Toledu.[482]

Predsednica Vlade Srbije, Ana Brnabić, izjavila je da je Srbija danas uputila 14 kamiona humanitarne pomoći Ukrajini. Takođe, Srbija je spremna da prihvati još izbeglih osoba iz Ukrajine i da nastavi da pomaže ukrajinskom narodu.Što se tiče humanitarne pomoći, ova pomoć se sastoji od osnovnih potrebnih predmeta koje narod Ukrajine može koristiti, posebno onima koji su izgubili svoje domove posle pucanja brane. Ova humanitarna pomoć uključuje ćebad, jastuke, sunđere za spavanje na podu, filtere za pročišćavanje vode i vodu za piće.[483]

31. avgust[uredi | uredi izvor]

Odloženo je više od 40 letova sa moskovskih aerodroma Vnukovo i Domodedovo, bez navođenja razloga za kašnjenje, prenosi Komersant. Više puta prethodnih nedelja, aerodromi u ruskoj prestonici su obustavljali letove zbog, kako su ruske vlasti navele, napada dronovima iz Ukrajine na grad.[484]

Ruske snage odbile su napade jurišnih ukrajinskih grupa, uključujući pripadnike Azovske brigade, u pravcu Krasnolimanska. U toku ove akcije, ruske snage uništile su više borbenih oklopnih vozila i oborile dve bespilotne letelice. Takođe, potisnuto je oko 30 artiljerijskih ukrajinskih pozicija, prema informacijama ruskih vojnih izvora.[484]

Ceptembar[uredi | uredi izvor]

1. septembar[uredi | uredi izvor]

Rusko Ministarstvo odbrane je objavilo da je uništilo ukupno 281 ukrajinsku bespilotnu letelicu tokom protekle nedelje, uključujući 29 koje su letele nad zapadnim regionima Rusije.

U saopštenju se navodi da su među uništenim bespilotnim letelicama bili i jedan Tu-141 striž, kao i 29 dronova koji su operisali u zapadnim regionima Ruske Federacije.[485]

Šef ruske svemirske agencije "Roskosmos" izjavio je da su interkontinentalne balističke rakete "sarmat", koje mogu da nose deset ili više nuklearnih bojevih glava, stavljene na borbeno dežurstvo.[485]

2. septembar[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je da su ruske snage uništile tri ukrajinska bespilotna čamca koja su pokušala da napadnu Krimski most. Oko 02:20 po moskovskom vremenu, u Crnom moru je uništen treći ukrajinski bespilotni čamac, koji je kijevski režim poslao da izvrši teroristički napad na Krimski most, stoji u saopštenju.[486]

3. septembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je od početka ruske invazije, u februaru prošle godine, dobila oko 100 milijardi dolara vojne pomoći, prema izjavi ukrajinskog ministra odbrane Oleksija Reznikova. Od tih sredstava, oko 60 milijardi dolara je došlo od Sjedinjenih Država.[487]

Ukrajinske snage su uspele da probiju prvu rusku odbrambenu liniju u blizini Zaporožja nakon nedelja čišćenja terena od mina. Sada očekuju brži napredak dok pritiskaju drugu, slabiju liniju odbrane. Informaciju je predstavio general Oleksandar Tarnavski, koji je predvodio kontraofanzivu na jugu Ukrajine.[488]

4. septembar[uredi | uredi izvor]

Predsednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, sastaće se danas u Sočiju. Pored bilateralnih pitanja, glavna tema razgovora biće dogovor o izvozu žita iz crnomorskih luka. Ankara je poslednjih nedelja intenzivirala svoje napore da obnovi koridor za izvoz žita, sa ciljem da pomogne u ublažavanju globalne krize hrane.[489]

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev postigao dogovor sa Parizom o organizovanju obuke ukrajinskih pilota u Francuskoj. Danska i Holandija su već najavile planove za obuku ukrajinskih pilota, a očekuje se da će u obuku biti uključeno još devet zemalja.[490]

5. septembar[uredi | uredi izvor]

Ruske trupe na jugu Ukrajine prvi put su uništile tenk "Čelendžer 2" koji je isporučila Britanija, prenosi zvaničnik iz dela Zaporožja koji je pod kontrolom Moskve. Objavljujući video-snimak olupine oklopnog vozila koje gori, ova informacija potvrđuje događanje na terenu.

Ukrajina je u martu zahvalila Britaniji na "fantastičnim mašinama" nakon što je London poslao Kijevu 14 svojih glavnih borbenih tenkova "čelendžer 2".[491]

6. septembar[uredi | uredi izvor]

Američki državni sekretar Antoni Blinken najavio je tokom posete Kijevu novi paket pomoći Ukrajini vredan više od milijardu dolara. Ova pomoć uključuje 175 miliona dolara vredno oružje, uključujući i kontroverznu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Paket pomoći takođe uključuje opremu za protivvazdušnu odbranu, artiljerijsku municiju, protivtenkovsko oružje, municiju za tenkove, humanitarnu pomoć i sredstva za reforme, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava u Ukrajini.[492]

7. septembar[uredi | uredi izvor]

Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je da je jedan ukrajinski dron oboren u blizini Moskve, dok su još dva drona oborena u blizini Rostova na jugu Rusije. Takođe, prema informacijama agencije Tas, tri zgrade su oštećene u Rostovu na Donu, a jedna osoba je povređena kada se jedna bespilotna letelica srušila u centru grada.[493]

8. septembar[uredi | uredi izvor]

Rumunija je pojačala mere zaštite civila u pograničnim naseljima na Dunavu, u neposrednoj blizini zone sukoba u Ukrajini, zbog ruskog granatiranja ukrajinskih luka. Nacionalni komitet za vanredne situacije Rumunije (CNSU) ovlastio je Ministarstvo nacionalne odbrane da identifikuje područja na obalama Dunava u kojima je potrebno preduzeti mere za zaštitu stanovništva.[494]

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je njegovoj zemlji sve teže da obezbedi oružje. On je dodao da bi tromesečna kontraofanziva ukrajinskih snaga na jugu i istoku zemlje brže napredovala kada bi vojska u Kijevu dobila više oružja.[495] Prvih 10 tenkova "Leopard 1" koje su donirale Danska, Nemačka i Holandija stiglo je u Ukrajinu, a još ih je na putu, saopštile su danske oružane snage. Tri zemlje su u februaru najavile da će donirati ukupno 100 tenkova nemačke proizvodnje u narednim mesecima.[496]

9. septembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska kontraofanziva protiv ruskih snaga nastaviće se i nakon dolaska hladnijeg vremena, uprkos poteškoćama, izjavio je šef kijevske obaveštajne službe Kirilo Budanov. Ukrajina je ovog leta pokrenula kontraofanzivu protiv ruskih snaga, vrativši pod svoju kontrolu više od deset sela na jugu i istoku za tri meseca. "Borbena dejstva će se nastaviti na ovaj ili onaj način.[497]

10. septembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je Rusija tokom noći izvela napad dronovima na Kijev, kao i da su eksplozije odjekivale tokom dva sata. Delovi oborenih dronova pali su na nekoliko centralnih gradskih četvrti, uključujući Darnjicki, Solomjanski, Ševčenkovski, Svjatošinski i Podil. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je jedna osoba povređena u naselju Podil, a izbio je i požar u jednom od gradskih parkova.[498]

11. septembar[uredi | uredi izvor]

Zamenica ministra odbrane Ukrajine Hana Maljar izjavila je da su ukrajinske vojske osvojile 49 kvadratnih kilometara na istoku zemlje u pravcu ka Bahmutu. "Prošle nedelje osvojili smo oko dva kvadratna kilometra, a tokom ofanzive oslobodili smo 49 kvadratnih kilometara kod Bahmuta", istakla je Maljarova.[499]

Severnokorejski lider Kim Džong Un posetiće Rusiju na poziv predsednika Vladimira Putina, saopštio je Kremlj. Kim Džong Un će boraviti u zvaničnoj poseti Ruskoj Federaciji u narednim danima.[500]

Ministarka spoljnih poslova Nemačke, Analen Berbok, tokom posete Kijevu objavila je da će Berlin obezbediti dodatnih 20 miliona evra za Ukrajinu. Ovo dopunsko finansiranje će povećati vrednost ovogodišnje pomoći Nemačke Ukrajini na 380 miliona evra.[501]

12. septembar[uredi | uredi izvor]

Predsednik Vladimir Putin izjavio je da od 1.000 do 1.500 Rusa potpisuje dobrovoljne ugovore da se pridružu vojsci svakog dana. Putin je odgovarao na pitanje da li Rusija treba da uvede novu prinudnu mobilizaciju da bi pojačala svoje vojne napore u Ukrajini. On je takođe naglasio da je u prošlih šest ili sedam meseci 270.000 ljudi potpisalo dobrovoljne ugovore da služe u vojsci.[502]

Danska će Ukrajini donirati paket vojne pomoći vredan 833 miliona dolara. Ova pomoć uključuje tenkove, pešadijska borbena vozila, tenkovsku municiju i protivavionske topove.

Planirana ukupna pomoć Danske biće raspodeljena u tri faze i obuhvata period do 2025. godine.[503]

13. septembar[uredi | uredi izvor]

Lider Severne Koreje, Kim Džong Un, stigao je na železničku stanicu kosmodroma Vostočni u ruskoj Amurskoj oblasti. Tamo ga je dočekao ruski predsednik, Vladimir Putin. Na početku susreta, oni su pregledali lansirni kompleks kosmičkog raketnog sistema Sojuz 2. Susret je bio pridružen počasnom gardom iz Istočnog vojnog okruga Rusije sa zastavama obe zemlje.[504]

Mađarska, Rumunija, Slovačka i Bugarska su se dogovorile da uvedu zabranu na uvoz žitarica iz Ukrajine ako Evropska unija ne produži važeću zabranu koja ističe 15. septembra. Ova mera ima za cilj da zaštiti domaću poljoprivrednu proizvodnju i tržišta ovih zemalja.[505]

Estonija se pridružila Letoniji i Litvaniji u zabrani za vozila sa ruskim registarskim tablicama da uđu na njihovu teritoriju.[506]

14. septembar[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je protivvazduhoplovna odbrana rano jutros oborila 11 neprijateljskih dronova iznad Krima. Dodatno, još pet bespilotnih letelica uništeno je u napadu na brod ruske mornarice u Crnom moru.[507]

15. septembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinske trupe zauzele su selo Andrejevku, koje je bilo pod ruskom kontrolom, u blizini grada Bahmuta na istoku zemlje, tvrde vojne vlasti Kijeva. Borbe su najteže u gradu Bahmutu od početka rata u Ukrajini, a zauzimanje sela Andrejevka predstavlja značajan korak u kontraofanzivi ukrajinskih trupa na tom području.[508]

Ruske vojske su uništile skoro 20 ukrajinskih vojnika i 2 samohodne artiljerijske haubice u pravcu Kupjanska.Takođe su uništile skoro 75 vojnika i 2 samohodne artiljerijske haubice "Akacija" ukrajinske vojske na Hersonskom pravcu.[509]

16. septembar[uredi | uredi izvor]

Poljska je zabranila ulazak putničkim vozilima sa ruskim registarskim tablicama, a kamionima sa ruskim oznakama je ranije već bilo zabranjeno ulazak u Poljsku. Ovo deo sankcija i ograničenja uvedenih u odnosima sa Rusijom u kontekstu konflikta u Ukrajini.[510]

17. septembar[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska je pogodila fabriku oklopnih tenkova u Harkovu, a ova fabrika se koristi za popravke i restauraciju oklopnih vozila Oružanih snaga Ukrajine.[511]

Kanada će doprineti sa 23 miliona evra partnerstvu predvođenom Velikom Britanijom za kupovinu PVO opreme za Ukrajinu.Ova pomoć će pomoći Ukrajini da se odbrani od ruskih napada raketa i bespilotnih letelica. Kanada je već donirala značajnu pomoć Ukrajini od početka rata, uključujući vojnu pomoć u iznosu od oko 1,8 milijardi kanadskih dolara.[512]

18. septembar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su jutros izvele veliki napad projektilima i bespilotnima letelicama na Odesu na jugu Ukrajine, saopštila je ukrajinska vojska.[513]

Ukrajina je podnela žalbe Svetskoj trgovinskoj organizaciji protiv Poljske, Slovačke i Mađarske zbog zabrane uvoza hrane iz Ukrajine, saopštilo je Ministarstvo ekonomije u Kijevu.[514]

Nemačka je predstavila novi paket pomoći Ukrajini od 400 miliona evra uoči ključnih pregovora među saveznicima Kijeva u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn. Paket će uključivati odeću i agregate kako se zima približava.[515]

19. septembar[uredi | uredi izvor]

U ruskom vazdušnom napadu na grad Lavov na zapadu Ukrajine, rano jutros, teže je povređena jedna osoba i izbio je veliki požar u industrijskom skladištu, saopšili su ukrajinski zvaničnici.[516]

Vazdušno-kosmičke snage Rusije (VKS) uništele su tri mosta koja su koristile Oružane snage Ukrajine. Jedan most je srušen u oblasti Kupjanska, a dva u Nevskoj oblasti Luganska i Makejevke u Donjecku. Koristili su nove tipove prilagodljive visokoprecizne avio-municije za ove operacije.[517]

20. septembar[uredi | uredi izvor]

Rusija je tokom noći izvršila napad dronovima na rafineriju nafte u Kremenčugu, koji je rezultirao požarom.Kao posledica tog napada, rad rafinerije u centralnoj Poltavskoj oblasti Ukrajine je privremeno zaustavljen.[518]

Ukrajinske snage su napale komandno mesto ruske Crnomorske flote kod Sevastopolja na Krimu u sredu ujutru, saopštila je ukrajinska vojsk.Napad je prošao uspešno, ali dodatne detalje o ovom incidentu nije objavila.[519]

21. septembar[uredi | uredi izvor]

Ruske posade tenkova T-80 uništile su komandu i uporišta Oružanih snaga Ukrajine (AFU) u pravcu Kupjanska, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.[520]

22. septembar[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Američke Države su objavile detalje novog paketa vojne pomoći Ukrajini od 325 miliona dolara. Ovaj paket uključuje kasetnu municiju, protivtenkovsko naoružanje i rakete za HIMARS sisteme protivvazdušne odbrane, protivoklopne sisteme Džavelin i AT-4, 59 taktičkih vozila, preko tri miliona komada municije za malokalibarsko oružje, rezervne delove, opremu za održavanje i drugo. Ova pomoć ima za cilj da pomogne Ukrajini u odbrani od ruskih agresija.[521]

Kanada će predati Ukrajini vojnu pomoć u vrednosti od preko 480 miliona američkih dolara u naredne tri godine, prema najavi kanadskog premijera Džastina Tridoa. Ova pomoć uključuje isporuku tenkova "Leopard 2" i oklopnih vozila, uključujući medicinska evakuaciona vozila, koja će biti proizvedena u Ontariju. Takođe će se obezbediti trenažeri za pilote i održavanje aviona F-16.[522]

23. septembar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage napale su Dnjepropetrovsku oblast noću koristeći dronove-samoubice, poznate kao "šahidi", oštećujući kritični infrastrukturni objekat na Dnjepru. Informacije o ovom napadu objavio je Sergej Lisak, načelnik Dnjepropetrovske regionalne vojne uprave, na svom Telegram profilu.[523]

24. septembar[uredi | uredi izvor]

Britanski ministar odbrane Grant Šaps izjavljuje da Velika Britanija pruža podršku Ukrajini i da će obezbediti obučavanje za 30.000 ukrajinskih vojnika.[524]

25. septembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je potvrdio da je njegova vojska preuzela američke borbene tenkove "abrams". Ova vesti ukazuje na američku podršku Ukrajini i obećanje iz Vašingtona da će Kijevu biti obezbeđeno 31 takav tenk "abrams".[525]

Načelnik Belgorodske oblasti, Vjačeslav Glatkov, izvestio je da su ruske snage oborile sedam ukrajinskih dronova u vazdušnim incidentima iznad ove oblasti. Prema preliminarnim informacijama, nije bilo žrtava u ovim incidentima, ali je jedan automobil pogođen krhotinama od oborenih dronova.[526]

26. septembar[uredi | uredi izvor]

Načelnik Kurske oblasti u Rusiji, Roman Starovojt, izveo je da je trafostanica u njegovoj oblasti oštećena u napadu ukrajinskog drona. Prema njegovim objavama na Telegramu, srećom, u napadu nije bilo povređenih osoba, ali je sedam naselja ostalo bez struje.[527]

27. septembar[uredi | uredi izvor]

Automobilski saobraćaj na Krimskom mostu je na kratko obustavljen, prema izveštajima ruskih vlasti u aplikaciji za razmenu poruka Telegram. Ovaj vid obustave saobraćaja često se primenjuje kao preventivna mera protiv mogućih napada dronova ili raketa koje se mogu ispaljivati iz Ukrajine.

Srećom, most je brzo ponovo otvoren, a vlasti su saopštile da nije bilo zastoja u saobraćaju u nijednom pravcu[528]

28. septembar[uredi | uredi izvor]

Iz državne distributerske mreže Ukrajine saopšteno je da su ruske snage prilikom poslednjeg granatiranja južnih ukrajinskih područja oštetile termoelektranu na jugu zemlje[529]

29. septembar[uredi | uredi izvor]

Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o regrutaciji 130.000 građana Ruske Federacije za služenje vojnog roka u 2023. godini. Proces regrutacije će se odvijati od 1. oktobra do 31. decembra 2023. godine i obuhvata građane uzrasta od 18 do 27 godina koji nisu u rezervnom sastavu i podležu regrutaciji u skladu sa saveznim zakonom.[530]

Vlada Švajcarske odobrila je paket finansiranja od 100 miliona švajcarskih franaka (104 miliona evra) za razminiranje područja na Ukrajini koja su bila pogodena ratom. Ova sredstva će se koristiti za humanitarne aktivnosti razminiranja na Ukrajini između 2024. i 2027. godine. Projekat će se zajednički finansirati od strane Ministarstva odbrane, civilne zaštite i sporta (DDPS) i Federalnog ministarstva spoljnih poslova (FDFA).Ova investicija će pomoći da se oblasti Ukrajine oslobode minskih polja i obezbede bezbedni uslovi za život građana.[531]

30. septembar[uredi | uredi izvor]

Rusija je obeležila Dan ujedinjenja novih regiona sa Ruskom Federacijom, Vladimir Putin je uputio čestitke građanima koji žive u četiri oblasti Ukrajine – Donjeckoj, Luganskoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti – čije je pripajanje Ruskoj Federaciji proglašeno pre godinu dana od strane Moskve[532]

Šest osoba, uključujući dvoje dece, povređeno je u velikom požaru na naftovodu u Ivano-Frankovskoj oblasti na zapadu Ukrajine, prema informacijama ukrajinske državne službe za vanredne situacije. Požar je nastao kao posledica pucanja naftovoda u blizini sela Strimba u okrugu Nadvirna, pri čemu je nafta izlila na površinu od 100 kvadratnih metara i izazvala požar koji je zahvatio jednu kuću. Spasilačke službe su izlazile na mesto incidenta i uspele da ugase požar koji je nastao usled pucanja naftovoda.[533]

Oktobar[uredi | uredi izvor]

1. oktobar[uredi | uredi izvor]

Gradonačelnik Gorlovke, Ivan Prihodko, saopštio je da su delovi cevi vodokanala "Severski Donjec-Donbas" i filter-stanca oštećeni u napadu ukrajinskih snaga.Ovakav napad može imati ozbiljne posledice po snabdevanje vodom u toj oblasti.[534]

Iznad grada Džankoj na Krimu, Protivvazdušna odbrana (PVO) je oborila dve ukrajinske rakete "Grom", prenosi Ministarstvo odbrane Rusije. Lider Krima, Sergej Aksjonov, izjavio je da su ostaci rakete oštetili jedno skladište, a da žrtava i povređenih nema.[534]

2. oktobar[uredi | uredi izvor]

Nemački izvoz vojne opreme u Ukrajinu značajno se uvećao u periodu od januara do septembra, saopštilo je nemačko Ministarstvo ekonomije. U tom periodu ove godine, Nemačka je izvezla vojnu opremu u ukupnoj vrednosti od 8,76 milijardi evra, od čega vrednost izvoza u Ukrajinu iznosi 3,3 milijarde evra. To predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prethodne godine, kada je izvezena vojna oprema za 775 miliona evra u Ukrajinu.[535]

Bugarska carinska služba je danas uvela zabranu ulaska ruskih automobila na teritoriju Bugarske. Preporuka se odnosi i na tranzitne putnike koji prolaze kroz teritoriju zemlje, a ova mera objavljena je na zvaničnom sajtu carine.[536]

3. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ministar odbrane Ruske Federacije, Sergej Šojgu, izjavio je da ruska vojska ne planira da dodatno mobilizuje ljude za borbu u Ukrajini, jer vojska ima dovoljno vojnika. On je takođe naglasio da je od početka godine više od 335.000 ljudi stupilo u vojnu službu po ugovoru i u dobrovoljačkim formacijama. Samo u septembru, prema njegovim rečima, ugovore je potpisalo više od 50.000 građana.[537]

Gubernator ruske oblasti Brjansk izvestio je da je Ukrajina u utorak ispalila kasetnu municiju na rusko selo u blizini ukrajinske granice, pri čemu je oštećeno nekoliko kuća. Preliminarne informacije nagoveštavaju da u ovom granatiranju sela Klimovo nije bilo žrtava.[538]

Ministarstvo odbrane Belorusije najavilo je da će vojne trupe u najkraćem mogućem roku biti deploirane na naznačena područja, nakon čega će se izvršavati normativni standardi borbene obuke. Ovi manevri će se održavati u regionima Minska i Vitebska, uključujući vojnu opremu i avijaciju.[539]

4. oktobar[uredi | uredi izvor]

Rusko ministarstvo odbrane obavestilo je da su ruske snage oborile 31 ukrajinski dron iznad Belgorodske, Brjanske i Kurske oblasti, koje se graniče sa Ukrajinom.[540]

Sjedinjene Američke Države isporučuju hiljade komada zaplenjenog iranskog oružja i municije Ukrajini. Ovaj potez može da pomogne u ublažavanju nestašica sa kojima se ukrajinska vojska trenutno suočava. Prema informacijama iz Centralne komande Oružanih snaga SAD, već je prebačeno više od milion komada zaplenjene iranske municije ukrajinskim snagama.[541]

5. oktobar[uredi | uredi izvor]

Španija je ponudila Ukrajini nove sisteme protivvazdušne odbrane i protiv bespilotnih letelica kako bi zaštitila svoju energetsku i lučku infrastrukturu.Osim obezbeđivanja ovih sistema, španska vojska takođe će obučiti ukrajinske vojnike kako da koriste ovu opremu i obezbediti dodatnu opremu za deminiranje.[542]

U raketiranju sela Groza kod Kupjanska u Harkovskoj oblasti stradalo je 51 osoba, prenosi Ukrinform na osnovu saopštenja vlasti u Kijevu. Iz tužilaštva u Harkovskoj oblasti su obavestili da se napad dogodio oko 13:25 i da je pogođen ugostiteljski objekat u selu Groza, pri čemu je u blizini bilo dosta civila. Među stradalima je i jedno dete, a sedam osoba je povređeno.[543]

6. oktobar[uredi | uredi izvor]

Severna Koreja je počela da prebacuje artiljeriju Rusiji, što jača snage predsednika Vladimira Putina u sukobu u Ukrajini.[544]

Ruske bespilotne letelice napale su jutros na lučku infrastrukturu u ukrajinskoj oblasti Odesa, oštetivši silos za žito u okrugu Izmail. Ovo je rezultiralo i požarom u kojem se zapalilo devet kamiona na toj lokaciji. Gubernator Odeske oblasti, Oleg Kiper, izjavio je da je požar uspešno ugašen i da u ovom napadu nije bilo žrtava.[545]

7. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage napale su Odesku oblast supersoničnim protivbrodskim raketama tipa "oniks", koje su ispalili iz raketnog sistema "bastion", koji je stacioniran na Krimu. U ovom napadu, pogođena je zgrada pansiona u rekreativnoj zoni i lučko skladište žita, pri čemu je četvoro osoba povređeno. Fragmenti rakete i eksplozivni talas izazvali su požar u garaži, oštećeno je i nekoliko stambenih zgrada.[546]

Administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena treba da objavi novi paket pomoći u naoružanju za Ukrajnu sledeće nedelje, koristeći sredstva koja su otkrivena zbog greške u proračunu od više milijardi dolara, saopštili su američki zvaničnici. Ova sredstva omogućavaju administraciji da pošalje oružje, zalihe i municiju Ukrajini.[547]

8. oktobar[uredi | uredi izvor]

Desetine ljudi su ranjene u ruskom napadu na region Herson, po rečima načelnika te oblasti, Oleksandra Prokudina. U ovom napadu, oštećeno je više kuća i gasovod. Ruske snage su izvele 59 napada na Herson u protekla 24 sata, uključujući 19 slučajeva granatiranja grada Hersona, saopštila je administracija regiona.[548]

9. oktobar[uredi | uredi izvor]

Rusija tvrdi da je odbila pet napada ukrajinskih oružanih snaga u blizini Limana i Torska.

Ukrajinski Suspilne izveštava, pozivajući se na oružane snage, da su Ukrajinci odbili ruski napad u Novoprokopivki u regiji Zaporožja, i da su imali delomičan uspeh u obližnjem Verboveu i rejonima Kliščijevka i Andrejevka u pravcu Bahmuta.[549]

10. oktobar[uredi | uredi izvor]

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će u Rumuniji biti osnovan centar za obuku ukrajinskih pilota na višenamenskim lovcima F-16.[550]

Ukrajinsko vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći bilo 36 napada dronovima, a da je protivvazduhoplovna odbrana uništila 27 letelica. Ovi napadi desili su se iznad Odeske, Nikolajevske i Hersonske oblasti.[551]

11. oktobar[uredi | uredi izvor]

Belgija će do 2025. godine isporučiti Ukrajini nekoliko aviona F-16, najavila je ministarka odbrane te zemlje, Ludovin Dedonder. Ministarka je takođe istakla da će Brisel nastaviti da obučava ukrajinske pilote.[552]

Američki ministar odbrane, Lojd Ostin, objavio je u Briselu da će SAD poslati novi paket vojne pomoći Ukrajini vredan 200 miliona dolara. U paketu se nalazi municija za novi PVO sistem koji će uskoro biti isporučen Ukrajini, kao i municija za artiljeriju, rakete, protivtenkovsko oružje i oprema za odbranu od ruskih dronova.[553]

Ukrajina je dobila bespovratna sredstva od SAD u ukupnom iznosu od 1,15 milijardi dolara u okviru programa ''Мир у Украјини'', саопштено је из тамошњег Министарства финансија. Пројекат ''Мир у Украјини'' predstavlja važan finansijski instrument podrške SAD Ukrajini u ratu protiv Rusije i u obnovi zemlje.[554]

12. oktobar[uredi | uredi izvor]

Češka i Danska će zajedno isporučivati tešku vojnu opremu Ukrajini u narednim mesecima, saopštilo je češko Ministarstvo odbrane. Navedeno je da će snabdevanje biti iz čeških odbrambenih kompanija, a finansiraće se iz danskog budžeta. Prva pošiljka će uključivati skoro 50 borbenih pešadijskih vozila i borbenih tenkova, 2.500 ručnih bacača, 7.000 pušaka, 500 lakih mitraljeza, 500 snajperskih pušaka i opremu za elektronsko ratovanje i obaveštajnu službu.[555]

Tokom noći, ruske snage pogodile su skladište žita u južnom ukrajinskom regionu Odesa, saopštila je ukrajinska vojska. Na žalost, došlo je do oštećenja lučke infrastrukture, a objekat za skladištenje žitarica je pogođen, izjavila je portparolka južne vojne komande Natalija Humenjuk na onlajn brifingu. Vatrogasci su brzo reagovali na izbijene požare, ali zgrade magacina i privatne kuće su ponešto oštećene.[556]

13. oktobar[uredi | uredi izvor]

U ruskom napadu na grad Pokrovsk u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, jedna osoba je poginula, a 13 je povređeno, saopštile su Donjecka oblasna administracija i hitne službe. Napadom su pogođene dve upravne zgrade, a ispod ruševina su spasene tri osobe.[557]

14. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ruske protivvazdušne jedinice oborile su 12 ukrajinskih dronova iznad Kurske oblasti na jugu Rusije, bez zabeleženih žrtava na zemlji, potvrdio je gubernator ovog regiona, Roman Starovoit.[558]

15. oktobar[uredi | uredi izvor]

Iznad Kurske i Belgorodske oblasti tokom noći, dežurni PVO sistemi oborili su 27 ukrajinskih bespilotnih letelica, od kojih je 18 srušeno iznad Kurske, a dva u vazduhu iznad Belgorodske oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.[559]

16. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage izvele su noćas masovan napad dronovima i raketama na Ukrajinu, prenosi ukrajinska agencija UNIAN.Komanda Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine upozorila je na mogućnost napada u Černigovskoj, Sumskoj, Poltavskoj, Hmeljničkoj, Viničkoj i Žitomirskoj oblasti.[560]

17. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska vojska je saopštila da su njene snage tokom noći uspešno izvršile udare na ruske aerodrome i opremu u blizini Luganska i Berdjanska.[561]

18. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je tokom noći presretnuto 28 ukrajinskih bespilotnih letelica nad teritorijom nekoliko ruskih regiona, pri čemu su dronovi oboreni iznad teritorije Belgorodske i Kurske oblasti, kao i iznad Crnog mora.[562]

19. oktobar[uredi | uredi izvor]

Dva ruska borbena aviona Su-27 sprečila su tri britanska vojna aviona da uđu u vazdušni prostor Rusije iznad Crnog mora, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Ruske borbene snage otkrile su tri vazdušne mete, uključujući američki avion za elektronsko ratovanje RC-135 i dva britanska aviona "tajfun". Britanski avioni napravili su polukružno okretanje nakon što su im prišli ruski lovci i udaljili se od vazdušnog prostora Rusije.[563]

20. oktobar[uredi | uredi izvor]

Prošle noći, eksplozije su registrovane u gradovima Nikolajev, Krivi Rog i Dnjepropetrovska, prenose ukrajinski mediji. U Pavlogradu, Dnjepropetrovska oblast Ukrajine, prijavljeno je oštećenje infrastrukturnog objekta, a o tome je izvestio šef regionalne administracije, Sergej Lisak.[564]

21. oktobar[uredi | uredi izvor]

Preko trećine teritorije Ukrajine obuhvaćeno je minama i eksplozivnim objektima u kontekstu rata sa Rusijom, objavio je Generalni štab oružanih snaga te zemlje.Tokom protekle nedelje, stručnjački pregledano i očišćeno više od 260 hektara poljoprivrednog zemljišta i drugih teritorija od eksplozivnih objekata, uključujući i neutralizaciju 3.530 eksplozivnih naprava. Od početka rata, demineri su očistili više od 11.285 hektara poljoprivrednog zemljišta od eksplozivnih naprava, naglašava ukrajinski generalni štab.[565]

22. oktobar[uredi | uredi izvor]

Na dužini linije fronta u protekla 24 sata bilo je preko 80 borbenih okršaja, dok je vazduhoplovstvo Ukrajine izvršilo 12 napada na neprijateljske položaje, prenosi Ukrinform. Generalni štab Oružanih snaga Ukrajine je u jutarnjem ažuriranju na Fejsbuku izjavio da je neprijatelj izveo 6 raketnih napada i 53 vazdušna udara, kao i 54 napada višecevnim raketnim sistemima na položaje ukrajinskih trupa.[566]

23. oktobar[uredi | uredi izvor]

U nedelju, preko 11.000 izbeglica stiglo je u Mađarsku iz Ukrajine, kako je saopštila mađarska policija. Juče je registrovano 6.100 Ukrajinaca koji su ušli u Mađarsku na ukrajinsko-mađarskoj granici, dok se 4.949 osoba na rumunsko-mađarskoj granici izjasnilo da stiže iz Ukrajine. Od ukupnog broja, samo 88 lica je zatražilo privremenu dozvolu za boravak u Mađarskoj, važeću 30 dana.[567]

24. oktobar[uredi | uredi izvor]

Tri bespilotna čamca Ratne mornarice Ukrajine otkrivena su u severnom delu Crnog mora, na koja je otvorena vatra iz raketnih sistema. U toku je rad na uklanjanju mina, saopštila je Crnomorska flota.[568]

Rusija je izvestila da je podigla borbene avione kako bi presrela dva američka bombardera i dron koji su se približili ruskoj granici na severu i jugu. Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da su dva američka bombardera B-1B prišla granici Rusije na Baltičkom moru, dok je dron "global hok" prišao granici na Crnom moru. U oba slučaja, ruski Su-37 je presreo letelice, nakon čega su američke letelice napustile oblast kod ruske granice.[569]

25. oktobar[uredi | uredi izvor]

U poslednja 24 sata, ukrajinske snage su ispalile 180 projektila na teritoriju Belgorodske oblasti, sa najvećim fokusom na selo Krasni Hutor. Pored toga, na isto selo su bila ispaljena deset hitca iz snajperske puške, izjavio je gubernator oblasti .[570]

26. oktobar[uredi | uredi izvor]

Danas su Sjedinjene Američke Države odobrile novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 150 miliona dolara. Ova pomoć uključuje protivvazdušno, protivtenkovsko i artiljerijsko oružje, kako je saopštio Stejt department. Istovremeno, Stejt department naglašava da je Rusija započela rat i da bi taj rat mogla okončati u bilo kojem trenutku povlačenjem svojih snaga. Međutim, dok do toga ne dođe, SAD i njeni koalicioni partneri nastaviće sa pružanjem pomoći Kijevu.[571]

SAD su do sada uputile najveću vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, u vrednosti gotovo 44 milijarde dolara, nakon što je Rusija izvršila invaziju krajem februara 2022. godine

27. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ruski zvaničnik Vladimir Rogov tvrdi da je Rusija uništila "najmanje četiri" tenka "leopard" koje je Zapad isporučio Ukrajini u regionu Zaporožja u poslednja 24 sata.[572]

Ministarstvo odbrane Rusije na današnjem brifingu saopštilo je da su ruski lovci i PVO sistemi od 1. oktobra uništili 31 avion i tri helikoptera ukrajinske vojske.[573]

28. oktobar[uredi | uredi izvor]

Najnovije saopštenje sa brifinga ruskog Ministarstva odbrane, održanog danas:

  1. Na donjeckom pravcu, ukrajinske snage su izgubile 160 vojnika.
  2. Na krasnolimanskom pravcu, snage Kijeva su u poslednja 24 sata izgubile 100 vojnika i tenk.
  3. Na južnodonjeckom pravcu, izgubljeno je 120 vojnika.
  4. Na zaporoškom pravcu, ukrajinske snage su izgubile 80 vojnika i tenk „leopard“.

Ukupan broj izgubljenih vojnika u poslednja 24 sata je 460, ako se saberu navedeni brojevi za gore navedenih 4 pravca.[574]

29. oktobar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinske snage odbile su u protekla 24 sata više od 20 ruskih napada u pravcu Marjinke, u Donjeckoj oblasti, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.[575]

30. oktobar[uredi | uredi izvor]

Svih osam raketa "Storm Šedou", koje su ukrajinske trupe ispalile danas na Krim, oborila je ruska protivvazdušna odbrana (PVO), saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Gradonačelnik Sevastopolja Mihail Razvožajev objavio je ranije danas da su aktivirane sirene za vazdušni napad i da je aktivirana protivvazdušna odbrana.

Zbog napada, privremeno je bio blokiran saobraćaj na Krimskom mostu koji je sada obnovljen.[576]

31. oktobar[uredi | uredi izvor]

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je predsednik Džozef Bajden zatražio dodatnu finansijsku pomoć u iznosu od 61,4 milijarde dolara za Ukrajinu i 14,3 milijarde dolara za Izrael. Ta pomoć je predviđena kako bi obe zemlje nastavile da se bore protiv Rusije i palestinske militantne grupe Hamas.[577]

Hovembar[uredi | uredi izvor]

1. novembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski zvaničnici su saopštili da je rafinerija nafte u Kremenčuku, u centralnoj Ukrajini, zapaljena u napadu ruskog drona. Zbog ovog napada prekinuto je snabdevanje električnom energijom u tri sela, a takođe su i oštećeni železnički dalekovodi u obližnjem regionu.[578]

2. novembar[uredi | uredi izvor]

Rusija je upozorila da Ukrajina rizikuje nuklearnu katastrofu nakon što su ruske snage oborile devet ukrajinskih dronova blizu atomske centrale Zaporožje, najveće atomske elektrane u Evropi. Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da su bespilotne letelice pokušale poremetiti rotaciju osoblja IAEA koje radi na lokaciji u blizini grada Energodara.[579]

3. novembar[uredi | uredi izvor]

Američka administracija odobrila je novi paket pomoći Ukrajini u vrednosti od 125 miliona dolara, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, oružje i vozila, saopštio je američki državni sekretar Entoni Blinken. Paket, objavljen u skladu sa smanjenim budžetom za Ukrajinu, ima za cilj jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane.[580]

4. novembar[uredi | uredi izvor]

Oružane snage Ukrajine saopštavaju da su ruske snage izvršile napad krstarećim i balističkim projektilima na Dnjepropetrovsku i Poltavsku oblast. Takođe, objavljeno je da su u ovim napadima uništena tri raketna sistema Iskander-K.[581]

5. novembar[uredi | uredi izvor]

Na aerodromu Dnjepar u Dnjepropetrovskoj oblasti, ruske snage su uništele skladište avionske municije Oružanih snaga Ukrajine. Tom prilikom došlo je do značajnih oštećenja infrastrukture na aerodromu, uključujući objekat za skladištenje municije, prema izjavi portparolke južnog vojnog komandanta Natale Humenjuk na onlajn brifingu. Pogođene su zgrade magacina u luke i privatne kuće, ali su vatrogasci brzo ugasili izbijene požare.[582]

6. novembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinsko Odeljenje za strateške komunikacije Oružanih snaga Ukrajine saopštilo je da je pogođen ruski raketni nosač "Askold" na Krimu.

"Potvrđeno je da je ruski raketni nosač 'Askold', najnoviji brod projekta 'Karakurt' sa stelt tehnologijom, oštećen kao posledica oštećenja pomorske i lučke infrastrukture fabrike Zaliv na privremeno okupiranom Krimu", saopštilo je Ukrajinsko Odeljenje za strateške komunikacije.[583]

7. novembar[uredi | uredi izvor]

Bivši predsednik SAD Donald Tramp odbio je poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da poseti Ukrajinu kako bi se uverio u razmere napada Rusije. Tramp je dodao da poštuje Zelenskog, ali da bi poseta u ovom trenutku bila "neprikladna".[584]

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izrazio je zablagodarnost Holandiji i premijeru Marku Ruteu nakon isporuke pet holandskih borbenih aviona F-16. Holandija je danas poslala Rumuniji pet borbenih aviona F-16, koji će biti korišćeni za obuku ukrajinskih pilota. Zelenski je istakao da je ova isporuka znak snažne podrške Ukrajini od strane Holandije i da se raduje brzom ukrajinskom učešću tih aviona na nebu.[585]

8. novembar[uredi | uredi izvor]

Francuska vlada će aproprirajti dodatnih 200 miliona evra za podršku Ukrajini. Ova sredstva će omogućiti kijevskom rukovodstvu da nastavi kupovinu francuskog oružja za ukrajinsku vojsku. Francuski ministar odbrane, Sebastijan Lekornu, izložio je predlog pred parlamentom i najavio da će Pariz predostaviti odgovarajuće kredite u navedenom iznosu.[586]

Poslanik iz Luganske oblasti, koju je Rusija pripojila, Mihail Filiponenko, poginuo je u Lugansku u eksploziji bombe koja je postavljena pod njegov automobil. Lokalne vlasti su saopštile ovu vest. Važno je napomenuti da je pokušaj ubistva Filiponenka izveden i 21. februara 2022. godine, kada su on i njegov vozač povređeni.[587]

9. novembar[uredi | uredi izvor]

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je zakone o produženju ratnog stanja i opšte mobilizacije za 90 dana - do 14. februara 2024. godine. Vrhovna rada je 8. novembra usvojila zakone o odobravanju predsedničkih dekreta u vezi sa produženjem vanrednog stanja i opšte mobilizacije u Ukrajini od 16. novembra za 90 dana, odnosno do 14. februara 2024. godine.[588]

10. novembar[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Ukrajine tvrdi da su kod Krima snage te zemlje pogodile desatine čamaca Crnomorske flote. Reč je o čamcima klasa Serna koji su prevozili vojnike i oklopna vozila, posebno BTR-82. Takvi čamci imaju veliku brzinu, mogu primiti do 45 tona tereta i 92 vojnika.[589]

Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva izjavljuje da je obučilo do sada 30.000 ukrajinskih regruta u okviru operacije "Interflek". Ova operacija predstavlja najveći program vojne obuke ove vrste na britanskom tlu od Drugog svetskog rata i obavlja se na različitim lokacijama širom Britanije. Program uključuje dobrovoljce-rekrute koji su se pridružili ukrajinskim oružanim snagama.[590]

11. novembar[uredi | uredi izvor]

Usled granatiranja, deo stanovništva Donjecke, Zaporoške, Sumske, Černigovske, Harkovske i Hersonske oblasti ostao je bez napajanja električnom energijom. Ruske snage napale su energetsku infrastrukturu, oštećujući brojne trafostanice i dalekovode, prenoseći informacije preko pres-službe Ministarstva energetike.[591]

12. novembar[uredi | uredi izvor]

Tokom dana, Kijev je izgubio više od 630 vojnika na svim pravcima, a najveći gubici ukrajinskih snaga dogodili su se na donjeckom pravcu, gde je poginulo ili ranjeno oko 305 vojnika.[592]

13. novembar[uredi | uredi izvor]

U poslednja 24 sata, Ukrajinske i ruske vojne snage su se sukobile u 69 vojnih okršaja, prema saopštenju Ukrajinskog generalštaba. U pravcu Marjinke, ukrajinski vojnici su odbili 24 napada, dok su se suočili sa 11 napada u pravcu Kupjanska.[593]

14. novembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruske trupe povećale broj juriša u gradovima Avdejevka i Kupjansk, kao i na donjeckom pravcu.[594]

Ministarstvo unutrašnjih poslova Finske razmatra mogućnost ograničenja rada ili čak zatvaranja graničnih prelaza sa Rusijom, izjavila je ministarka Mari Rantanen. Prošle nedelje, 71 izbeglica prešla je finsku granicu iz Rusije.[595]

Slovački ministar odbrane Robert Kalinjak je obavesto generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da Slovačka više neće snabdevati Ukrajinu oružjem i municijom, saopštilo je slovačko Ministarstvo odbrane. Ipak, Slovačka će nastaviti da podržava Ukrajinu sa širokim spektrom humanitarne pomoći i tehničke podrške, čija upotreba ne dovodi do smrti, navedeno je u saopštenju.[596]

15. novembar[uredi | uredi izvor]

Iz Ministarstva odbrane Rusije:

Ukrajinski MiG-29 oboren je u rejonu Pavlograda, dok je presretnuto sedam raketa Hajmars.

Na Kupjanskom pravcu odbijena su dva napada Oružanih snaga Ukrajine u području Sinkovke. Oko 30 vojnika je likvidirano, a uništen je tenk i dva kamioneta.[597]

Ruske snage ne odustaju od pokušaja opkoljavanja Avdejevke, saopšila je Ukrajinska vojska. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine izveštava da je u poslednjih 24 sata došlo do preko 60 vojnih okršaja.[598]

16. novembar[uredi | uredi izvor]

Na pravcu Kupjanska, jedinice grupe snaga „Zapad“ su tokom aktivnih dejstava uz podršku avijacije i artiljerijske vatre odbile tri napada jurišnih grupa 30. i 67. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine u rejonima Ukrajine. Naselja Sinkovka i Zagorujkovka, Harkovska oblast.

Neprijateljski gubici su iznosili do 110 vojnika, tenk, dva borbena vozila pešadije, kao i artiljerijski sistem M777 američke proizvodnje.[599]

17. novembar[uredi | uredi izvor]

Skoro 20.000 Ukrajinaca ilegalno je napustilo zemlju od početka rata kako bi izbegli mobilizaciju. Neki su preplivali reke, drugi su prelazili granicu preko noći, navodi britanski javni servis. Još toliko muškaraca je pokušalo da pobegne iz države, ali ih je u tome zaustavila granična policija. Sada im preti kazna i do osam godina zatvora. Otkako je počela ruska invazija, Ukrajina je zabranila muškarcima da napuste zemlju bez opravdanog razloga za izuzeće iz vojne službe, međutim, kako navodi britanski javni servis, mnogi ipak pokušavaju da pobegnu.[600]

Vlada Holandije izdvojila je dodatne dve milijarde evra vojne pomoći Ukrajini tokom 2024. godine, preneo je Rojters. Ova pomoć predstavlja samo deo šireg paketa koji će Holandija obezbediti Ukrajini sledeće godine. Paket takođe uključuje dodatna 102 miliona evra za rekonstrukciju i humanitarnu pomoć, a njegov iznos može biti povećan tokom godine ako bude potrebno.[601]

18. novembar[uredi | uredi izvor]

Na pravcu Donjecka, jedinice grupe trupa Vostok, u saradnji sa armijskom avijacijom i artiljerijom, odbile su napad 79. vazdušno-jurišne brigade Oružanih snaga Ukrajine u rejonu naselja Novomihajlovka, Donjecka Narodna Republika, a takođe je naneo požarnu štetu ljudstvu i tehnici 128. jedinice teritorijalne odbrane u rejonu sela Staromajorske, Donjecka Narodna Republika.

Neprijateljski gubici su iznosili do 70 vojnika, dva oklopna transportera, dva vozila, kao i protivbaterijska radarska stanica AN/TPK-50 američke proizvodnje.[602]

19. novembar[uredi | uredi izvor]

Finske odbrambene snage podržavaju granične straže na operativnim graničnim prelazima sa Rusijom, nakon zatvaranja još četiri prelaza, izjavio je danas kapetan finske granične straže Jouko Kinunen. "Na graničnom prelazu Vartius počinje izgradnja privremenih ograda u graničnom pojasu. Oružane snage pružaju pomoć graničnoj straži, a u neposrednoj blizini barijera grade se zaštitni objekti, odnosno privremene barijere na državnoj granici.[603]

Ukrajinske snage počele su da se povlače iz severnih i južnih oblasti grada Avdejevke nakon što su ruske snage probile njihove odbrambene linije.[604]

20. novembar[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Američke Države će obezbediti Ukrajini novi paket vojne pomoći u vrednosti od 100 miliona dolara, najavio je šef Pentagona Lojd Ostin tokom posete Kijevu. Ova pomoć uključivaće municiju za artiljeriju i sisteme protivvazdušne odbrane, kao i protivtenkovsko oružje.[605]

21. novembar[uredi | uredi izvor]

Ministar odbrane Nemačke, Boris Pistorijus, izjavio je tokom posete Kijevu da će ta zemlja podržati Ukrajinu novim paketom vojne pomoći u vrednosti od 1,3 milijarde evra. Ova pomoć uključuje i dodatnu jedinicu protivvazduhoplovnog sistema "IRIS-T". Paket podrške takođe obuhvata 20.000 artiljerijskih granata kalibra 155 milimetara, kao i protivtenkovske mina, izjavio je Pistorijus na sastanku sa ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovims.[606]

22. novembar[uredi | uredi izvor]

Predsednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, izjavio je da se trupe te zemlje suočavaju s "teškim" odbrambenim operacijama na delovima istočnog fronta, usred velike zimske hladnoće. Ipak, napomenuo je da snage na jugu i dalje sprovode ofanzivne akcije, izjavivši: "Teško vreme i teška odbrana na frontovima Liman, Bahmut, Donjeck i Avdejevka, ali se i dalje sprovode ofanzivne akcije na jugu".[607]

23. novembar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su uništle skladište avionskih bombi ukrajinske vojske, raketni sistem S-300 i oborile MiG-29 u Hmeljnickoj oblasti, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.[608]

Velika Britanija do sada je obučila 30.000 ukrajinskih regruta od juna prošle godine, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje. Obuku je pomoglo vojno osoblje iz "10 partnerskih zemalja", dodaje se u objavi.To uključuje Kanadu, Švedsku, Dansku, Norvešku, Holandiju, Finsku, Australiju i Novi Zeland.[609]

24. novembar[uredi | uredi izvor]

Dansko ministarstvo odbrane saopštilo je da će ova zemlja tokom ove godine uvećati vojnu pomoć Ukrajini za 336,65 miliona dolara.[610]

Finska je privremeno zatvorila sve osim jednog od svojih osam putničkih prelaza ka Rusiji. Ova mera dolazi u sredu kao odgovor na porast broja migranata iz zemalja kao što su Avganistan, Kenija, Maroko, Pakistan i Somalija, koji su prethodnih nedelja ušli u Finsku preko ruske granice.[611]

Gornji dom nemačkog parlamenta, Bundesrat, odobrio je produženje statusa zaštite za ukrajinske tražioce azila do marta 2025. godine, usklađujući se sa odlukom donjeg doma Bundestaga. Za datum do koga važe boravišne dozvole za izbeglice iz Ukrajine, one će biti validne do 4. marta 2025. godine. Trenutno, oko 1,1 milion Ukrajinaca nastanilo se u Nemačkoj od početka sukoba sa Rusijom u februaru 2022. godine.[612]

25. novembar[uredi | uredi izvor]

Dva ukrajinska vojna aviona MiG-29 oborena su sistemima protivvazdušne odbrane u oblastima oko Peršotravenska i Braginovke u Dnjepropetrovskoj oblasti, prenosi saopštenje ruskog Ministarstva odbrane. Istovremeno, ruska protivvazdušna odbrana uspešno je presrela raketu HIMARS i 18 ukrajinskih dronova u oblastima Luganske i Donecke narodne republike, kao i u Hersonskoj oblasti.[613]

26. novembar[uredi | uredi izvor]

Ruske protivvazdušne odbrambene snage presrele su 53 ukrajinske bespilotne letelice tokom poslednjih 24 sata, kao i uništeno 17 raketnih projektila iz višecevnih raketnih sistema 'Himars'", saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.[614]

27. novembar[uredi | uredi izvor]

Ruske trupe na donjeckom pravcu pogodile su stanicu za elektronsko ratovanje Bukovelj-AD i zemunicu Oružanih snaga Ukrajine, kao i uništene neprijateljske magacine municije u području Krasnogorovke.[615]

28. novembar[uredi | uredi izvor]

Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da je još 3.000 njegovih boraca spremno da ode da se bori u Ukrajini, u sastavu jedinica ruskog Ministarstva odbrane i snaga ruske nacionalne garde. Kadirov je u maju izjavio da je Čečenija od početka rata Rusije i Ukrajine poslala više od 26.000 boraca da se u Ukrajini bore u sastavu ruskih snaga.[616]

29. novembar[uredi | uredi izvor]

Evropska unija je do sada isporučila Ukrajini oko 300.000 od obećanih milion artiljerijskih granata, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba tokom posete NATO samitu u Briselu.[617]

30. novembar[uredi | uredi izvor]

Iz Artemovska stižu izveštaji da su ruske trupe postigle uspeh na južnom krilu. Nakon što su ruske snage prethodnog dana oslobodile Hromovo zapadno od Artemovska, jurišne jedinice, uz podršku artiljerije i avijacije, krenule napred na jug od grada, što je dovelo do povlačenja ukrajinske vojske sa teritorija u oblasti Kleščejevke i Andrejevke.[618]

Decembar[uredi | uredi izvor]

1. decembar[uredi | uredi izvor]

Vladimir Putin, predsednik Rusije, potpisao je dekret o povećanju maksimalnog broja pripadnika Oružanih snaga Rusije za još 170.000, saopšteno je iz Kremlja i ruskog ministarstva odbrane.

Prema dekretu, maksimalan broj pripadnika u ruskoj vojsci sada iznosi 1.320.000 vojnika.[619]

2. decembar[uredi | uredi izvor]

Nemačka vlada poslala je novi paket vojne pomoći Ukrajini, objavljeno je na sajtu vlade u Berlinu.

Paket uključuje 3.840 projektila kalibra 155 mm, 250 kompleta eksploziva, dva vozila za odbranu granice, jedan mobilni antensko-jarbolni sistem, 25 laserskih daljinomera i pet sistema za detekciju dronova.

Novi paket pomoći iz Nemačke obuhvata i četiri tegljača HKS81 i četiri poluprikolice, osam kamiona modela Zetros i tri vozila (kamioni, minibusevi, terenska vozila).

Pored toga, vlada Nemačke je Ukrajini predala 15 snajperskih pušaka modela HLR 338 i 60.000 metaka za njih.

Berlin je najavio završetak kursa obuke za još 70 vojnika Oružanih snaga Ukrajine za rad sa PVO sistemom Patriot.[620]

3. decembar[uredi | uredi izvor]

U Kijevu je održan miting podrške demobilizaciji rekruta i rezervista koji se nalaze u redovima ukrajinskih oružanih snaga od početka ratnih dejstva u Ukrajini.Demonstracije su održane ispred zgrade Kijevske gradske administracije. U njima su učestvovali i rođaci ukrajinskih ratnih zarobljenika, koji su tražili da se nastavi razmena zarobljenika.

Mediji javljaju da su slični skupovi održani u različitim delovima zemlje, između ostalog u Lavovu, Odesi i Sumi.[621]

4. decembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski dronovi napali su skladište nafte u Lugansku, saopštio je predstavnik samoproglašene Luganske Narodne Republike, čije je pripajanje proglasila Rusija.

On je izjavio da je usled napada izbio požar, koji je ugašen. Nema povređenih. Neposredno pre požara u gradu su se čuli zvuci PVO i karakterističan zvuk motora jurišnih dronova.[622]

5. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruska PVO noćas je uništila i presrela više od 40 ukrajinskih dronova iznad Azovskog mora i Krima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Tokom noći, uništeno je 22 drona, a presretnuto ih je 13. Jutros oko 6 sati po moskovskom vremenu, PVO je oborila još šest dronova. Saobraćaj na Krimskom mostu bio je obustavljen više od četiri sata.[623]

6. decembar[uredi | uredi izvor]

Švedska je potpisala sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Vašingtonom, koji omogućava SAD pristup svim vojnim bazama širom te skandinavske zemlje. Ministar odbrane Švedske, Pal Jonson, izjavio je da će ovaj sporazum, potpisan u utorak u Vašingtonu, "stvoriti bolje uslove za dobijanje podrške od Sjedinjenih Država u slučaju rata ili krize i tako ojačati regionalnu bezbednost".[624]

Sjedinjene Američke Države će izdvojiti do 175 miliona dolara za novi paket vojne pomoći Ukrajini, uključujući municiju za raketne sisteme visoke pokretljivosti, artiljerijsku municiju, protivoklopne rakete, municiju za malokalibarsko oružje i opremu za zaštitu kritične nacionalne infrastrukture, saopšteno je iz Stejt departmenta.[625]

7. decembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajina će u saradnji sa dve američke kompanije početi proizvodnju artiljerijskih granata kalibra 155 milimetara, izjavio je ukrajinski ministar za strateške industrije Oleksandr Kamišin. Proces proizvodnje se očekuje da će trajati dve do tri godine.[626]

8. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruski lovački avioni napali su položaje ukrajinske vojske u pravcu Donjecka, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

"Borbeni avioni Su-25 izveli su napad nevođenim avionskim projektilima na neprijateljsko uporište i ljudstvo u pravcu Donjecka“, navodi se u saopštenju.[627]

9. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska izvršila je napad na pogone za proizvodnju municije Oružanih snaga Ukrajine. "Izveden je udar visokopreciznim oružjem na pogone municije za sisteme Alder, Grad i Grom, ciljevi su uspešno pogođeni, svi objekti su razoružani", saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. Takođe, navedeno je da je uništeno skladište municije u Volčanskoj oblasti Harkova i da je oštećena vojna infrastruktura na aerodromu Kulbakino u Nikolajevskoj oblasti.[628]

10. decembar[uredi | uredi izvor]

Nemačka će sledeće godine moći da isporuči Ukrajini oko 200.000 komada artiljerijske municije, potvrdio je generalni inspektor nemačkih oružanih snaga (Bundesver) Karsten Brojer.[629]

11. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su tokom proteklog dana pokrenule novu veliku ofanzivu na Avdejevku, sa 610 artiljerijskih napada u blizini Avdejevke, grada na istoku Ukrajine, saopštila je ukrajinska vojska[630]

12. decembar[uredi | uredi izvor]

Večeras je Rusija lansirala nekoliko grupa jurišnih dronova kamikaza tipa "šahed" širom Ukrajine, saopštilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine. Vojska je poručila građanima Odese da ostanu u skloništima, a Unian javlja da su se čule eksplozije. Dronovi su viđeni i u Žitomirskoj regiji, kao i na granici Kijevske i Viničke oblasti.[631]

13. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruske jedinice uspešno su gađale ukrajinske radionice za montažu i popravku dronova, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

"Operativno-taktička avijacija, bespilotne letelice, raketne snage i artiljerija grupacija Oružanih snaga Ruske Federacije uništile su radionice za montažu i popravku bespilotnih letelica", navodi se u izveštaju.[632]

14. decembar[uredi | uredi izvor]

Putin je izjavio da se ukupno 617.000 ruskih vojnika bori u Ukrajini. Od tog broja, prema njegovim rečima, 244.000 su mobilisani, a ostali su profesionalni vojnici.Pored navedenog, Putin je objasnio da je mobilizacija delovanja ruskih vojnika u Ukrajini neophodna radi obezbeđenja stabilnosti i zaštite interesa Ruske Federacije u regionu.[633]

15. decembar[uredi | uredi izvor]

Evropska komisija je odobrila prebacivanje poslednje tranše iz ovogodišnjeg makrofinansijskog programa pomoći za Ukrajinu u iznosu od 1,5 milijardi evra, saopštila je predsednica EK Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Briselu. Ukupni iznos paketa makrofinansijske podrške za ovu godinu je 18 milijardi evra, od čega je 16,5 milijardi evra već prebačeno Kijevu.[634]

16. decembar[uredi | uredi izvor]

Belgijska savezna vlada odobrila je devetnaesti paket obrambene pomoći Ukrajini, koji uključuje balističku zaštitu i generatore, izjavila je ministarka odbrane Ludivine Dedonder. Ova nova pomoć, uključujući pancirne prsluke za stanovništvo i vojnike, biće dostavljena na zahtev Ukrajine.[635]

17. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruska avijacija bombardovala je snage Ukrajine na Krasnolimanskom pravcu koristeći avione Su-34, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Piloti su upotrebili visokoeksplozivne avio-bombe sa univerzalnim modulom za planiranje i korekciju. Ova municija omogućava da se izvode precizni napadi bez ulaska u domet protivvazdušne odbrane neprijatelja.[636]

18. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruske trupe odbile su sedam napada ukrajinskih Oružanih snaga na Kupjanskom pravcu. Kijev je izgubio preko 50 vojnika, borbeno vozilo pešadije i dva samohodna artiljerijska oruđa, načelnik pres-centra grupe „Zapad“, Sergej Zibinski.[637]

19. decembar[uredi | uredi izvor]

Generalštab ukrajinske vojske izvestio je da je situacija na frontu veoma napeta, sa 105 borbenih okršaja tokom poslednja 24 časa, prenosi Unijan. Većina napada bila je usmerena ka Bahmutu, Avdejevki i Zaporožju. Najintenzivniji sukobi desili su se kod Bogdanovke, Kliščivke i Andrijevke u Donjeckoj oblasti, gde su ukrajinske snage odbile 21 napad neprijatelja. Ruska vojska nastavlja sa pokušajima opkoljavanja Avdejevke.[638]

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da je ukrajinska vojska zatražila mobilizaciju još između 450.000 i 500.000 ljudi, ističući da je to vrlo osetljivo pitanje. Za ovu akciju biće potrebno dodatnih 13,5 miliona dolara.[639]

20. decembar[uredi | uredi izvor]

Kijev je postavio plan proizvodnje milion izviđačkih i jurišnih dronova, kao i preko 11.000 dronova srednjeg i dugog dometa za narednu godinu, izjavio je ukrajinski ministar za strateške industrije, Aleksandar Kamišini. Ovo uključuje najmanje 1.000 dronova sa dometom većim od 1.000 kilometara.[640]

Ministarstva spoljnih poslova i ekonomije Nemačke zajedno su izdali saopštenje o dodatnoj pomoći Ukrajini, iznosu od 88,5 miliona evra. Cilj je jačanje otpornosti energetskog sistema pred ruskim napadima na vitalnu infrastrukturu Ukrajine. Ministarstvo ekonomije će uplatiti 54,3 miliona evra preko državne banke "KfW", dok će Ministarstvo spoljnih poslova obezbediti 34,2 miliona evra u Fond za energetsku podršku Ukrajine.[641]

Evropska unija je obezbedila Ukrajini 1,5 milijardi evra kao poslednju tranšu finansijske pomoći u okviru ukupnog paketa od 18 milijardi evra, izjavio je premijer Ukrajine Denis Šmigalj.[642]

21. decembar[uredi | uredi izvor]

Vlada Finske odobrila je prosleđivanje 21. paketa vojne pomoći Ukrajini. Ministar odbrane Antti Haakanen istakao je da je Finska dugoročno posvećena pružanju podrške Ukrajini, a ukupan trošak vojne pomoći sada iznosi 1,6 milijardi evra.[643]

22. decembar[uredi | uredi izvor]

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski posetio je Kijev kako bi predstavio paket pomoći Ukrajini u sklopu svoje prve posete inostranstvu nakon formiranja nove Vlade, izjavio je portparol poljskog ministarstva. Varšava je šaljala humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini od ruskog napada u februaru 2022. godine, a takođe je primila i nekoliko miliona ukrajinskih izbeglica.[644]

23. decembar[uredi | uredi izvor]

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden potpisao je Zakon o američkoj odbrambenoj politici (NDAA), kojim se izdvaja rekordnih 886 milijardi dolara godišnje za vojsku i vojne operacije, uključujući pomoć Ukrajini i odvraćanje kineskih snaga u području Indo-Pacifika. Zakon je usvojio Kongres prošle sedmice, sa 310 glasova za i 118 glasova protiv.[645]

24. decembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajini više nema dobrovoljaca koji žele da idu u vojsku, rekao je bivši komandant odbrane Nikolajeva, general-major Oružanih snaga Ukrajine Dmitrij Marčenko. U četvrtak je ministar odbrane Ukrajine Rustem Umerov saopštio da će muškarci iz Ukrajine uzrasta između 25 i 60 godina koji žive van zemlje morati da se jave na služenje vojnog roka, ali je kasnije portparol ministarstva demantovao da se tako nešto razmatra. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ranije je izjavio da je ukrajinska vojska zatražila mobilizaciju između 450.000 i 500.000 ljudi.[646]

25. decembar[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je u okviru projekta Svetske banke dobila zajam od 1,34 milijarde dolara za unapređenje svojih administrativnih kapaciteta, saopštilo je Ministarstvo finansija Ukrajine. Ova suma uključuje 1,086 milijardi dolara kao kredit Svetske banke, grant od 190 miliona dolara iz Norveške, subvencije od 50 miliona dolara iz Sjedinjenih Država i švajcarski grant u vrednosti od 20 miliona dolara.[647]

Oružane snage Ukrajine planiraju da prošire bazu građana koja može biti pozvana na služenje vojnog roka u okviru mobilizacije, sa ciljem dopune oružanih snaga. Proširenje će uključiti građane čiji je rok poziva na služenje vojnog roka istekao za vreme prethodnih mobilizacija, kao i osobe starije od 27 godina koje nisu upisane u vojni registar izbegavajući vojnu dužnost.[648]

26. decembar[uredi | uredi izvor]

Prva grupa ukrajinskih pilota završila je osnovnu obuku za upravljanje F-16 u Britaniji, kako je saopštila britanska vlada. London ističe da su ovi piloti sada u Danskoj gde pronalaze napredni obučavanjski program. Ova prva grupa čini 6 pilota, a još 10 nastavlja osnovnu obuku u Britaniji.[649]

27. decembar[uredi | uredi izvor]

Rusija je tokom noći lansirala ukupno 46 jurišnih dronova na Ukrajinu, prema saopštenju ukrajinskih vazduhoplovnih snaga.

Od tih dronova, protivvazdušni sistemi su uspeli da obore 32.

Većina bespilotnih letelica koje nisu oborene ciljale su oblasti pod ratnim dejstvima na istoku i zapadu Ukrajine, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.[650]

SAD će obezbediti 250 miliona dolara u oružju i opremi Ukrajini, uključujući municiju za PVO sisteme i artiljeriju, izjavio je američki državni sekretar Entoni Blinken.[651]

28. decembar[uredi | uredi izvor]

Više od 640.000 ljudi služi u ruskoj vojsci po ugovoru, pri čemu je samo u ovoj godini njih 480.000 potpisalo ugovore.

Saopšteno je i da u vojnim operacijama u sastavu odreda BARS, nastalog 2015. u skladu sa ukazom o stvaranju rezervnog sastava vojske, učestvuje više od 40.000 ljudi.[652]

29. decembar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su napale Harkov raketama Kh-22 i gađale grad sa S-300, saopštio je načelnik vojnog garnizona Harkova Sergej Melnik.

"Neprijatelj ponovo udara sa područja Belgoroda, ranije raketama S-300 i Kh-22“, napisao je Melnik.

Rusija je preko noći gađala Ukrajinu sa 158 dronova i projektila u svom najvećem vazdušnom napadu od početka invazije u punom obimu, gađajući kritičnu infrastrukturu, industriju i vojne objekte, saopštila je ukrajinska vojska.

Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 27 dronova i 87 krstarećih projektila.

Bio je to najmasovniji ruski napad iz vazduha, istakao je šef vazduhoplovstva.[653]

Velika Britanija šalje oko 200 PVO raketa Ukrajini kako bi pomogla u zaštiti civila i infrastrukture od ruskih dronova i granatiranja, saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.[654]

30. decembar[uredi | uredi izvor]

Sistemi ruske protivvazdušne odbrane (PVO) uništili su 32 ukrajinske bespilotne letelice iznad Brjanske, Orlovske, Kurske i Moskovske oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. "Protekle noći je zaustavljen pokušaj kijevskog režima da izvede teroristički napad pomoću bespilotnih letelica tipa aviona na objekte na teritoriji Ruske Federacije", objavljeno je na ruskog Ministarstva odbrane.[655]

31. decembar[uredi | uredi izvor]

Rusija je u Crno more rasporedila tri nosača raketa - dve fregate i mali raketni brod, rekao je večeras načelnik regionalne administracije Odese Oleg Kiper. "Nivo raketne pretnje je izuzetno visok. Neprijatelj je rasporedio tri površinska nosača raketa - dve fregate i jedan MRK - na borbeno dežurstvo u Crnom moru. Ukupna spremnost za upotrebu je 24 kalibra", prenela je Ukrajinska pravda. On je pozvao stanovnike Odese da ne ignorišu uzbune za vazdušnu opasnost. Ranije u toku večeri širom Ukrajine proglašena je vazdušna uzbuna zbog poletanja borbenog aviona MiG-31K iz Rusije, koji može da nosi hiperzvučnu raketu "kinžal".[656]

2024.[uredi | uredi izvor]

Januar[uredi | uredi izvor]

1. januar[uredi | uredi izvor]

Najmanje jedna osoba je poginula, a devet je povređeno u napadu ruskih dronova na ukrajinsku južnu luku Odesa, naveo je načelnik Odeske oblasti Oleg Kiper. On je dodao da su delovi oborenih dronova izazvali nekoliko požara u stambenim zgradama u više delova Odese. Ukrajinska vojska saopštila je da je napad ruske bespilotne letelice na Odesu tokom noći bio usmeren na lučku infrastrukturu i da je izbio požar u jednom od lučkih terminala kao rezultat udara.[657]

2. januar[uredi | uredi izvor]

Nakon jutrošnjih ruskih masovnih raketnih napada, više od 250.000 potrošača u Kijevu i Kijevskoj oblasti ostalo je bez struje, obavestio je ukrajinski operater Ukrenergo. Oštećene su mreže kompanije i regionalnih energetskih kompanija, kako prenosi Interfaks Ukrajina. Ministarstvo energetike Ukrajine potvrdilo je da su trafostanice u Kijevskoj oblasti i visokonaponski vodovi takođe oštećeni. Rusija je danas izvela masovni raketni napad na Ukrajinu, pri čemu su bili meta i Kijev i Harkov.[658]

3. januar[uredi | uredi izvor]

Dva borbena aviona "F-16" iz Norveške biće upućena u Dansku za obuku ukrajinskih pilota, najavio je norveški ministar odbrane Bjern Arild Gram. Pridružuju se 10 instruktora iz Norveške već postavljenih u Dansku, koji su zaduženi za obuku ukrajinskih pilota za upravljanje američkim avionima "F-16".[659]

4. januar[uredi | uredi izvor]

Na Kupjanskom pravcu, ruske snage su uništile ukrajinsko borbeno vozilo "Oljha" i tri vozila "Vampir". Ukrajinske snage su pretrpele gubitak od do 100 vojnika na tom pravcu.[660]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage uspele da obore 10 ukrajinskih raketa iznad Krima.

Ranije danas, guverner Sevastopolja, Mihail Razvožajev, izvestio je da je ukrajinski napad na taj grad odbijen. Prema Razvožajevu, vojska je uspešno uništila više vazdušnih ciljeva, pri čemu je jedan od fragmenata udario u kuću.[661]

5. januar[uredi | uredi izvor]

Novi paket vojne pomoći od strane Nemačke dostavljen je Ukrajini i sadrži različite kategorije vojne opreme. Spored izjave nemačke vlade, pomoć uključuje PVO rakete, artiljerijsku municiju, borbena vozila pešadije, radare, kamione i drugu neophodnu opremu.

Na osnovu objavljenog spiska vojne opreme na sajtu nemačke vlade, isporučena pomoć obuhvata municiju za tenkove Leopard 2 A6, sistem protivvazdušne odbrane Skinek sa municijom, rakete za PVO sistem IRIS-T SLM, i skoro 10.000 dodatnih artiljerijskih projektila od 155 mm.

Paket takođe uključuje dopunska borbena pešadijska vozila, tenkove za čišćenje mina, radare za vazdušno osmatranje i drugu raznovrsnu vojnu opremu.[662]

6. januar[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Ruske Federacije objavilo je da je sistem protivvazdušne odbrane uspešno uništio četiri ukrajinske rakete iznad poluostrva Krim.[663]

7. januar[uredi | uredi izvor]

Ministarka spoljnih poslova, Joko Kamikava, izrazila je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim kolegom, Dmitrom Kulebom, obavezu Japana da unese doprinos od 37 miliona dolara kroz fond NATO-a za nabavku sistema za otkrivanje bespilotnih letelica i predostavila dodatnu pomoć, prenela je agencija Kjodo.

Takođe je angažovala Japan da obezbedi Ukrajini pet mobilnih gasnih turbinskih generatora kako bi pomogla ukrajinskom narodu da preživi oštru zimu.[664]

8. januar[uredi | uredi izvor]

Eksplozije su se čule u gradovima Krivom Rogu, Zaporožju, Dnjepru, Odesi, Harkovskoj i u Žitomirskoj oblasti.

Prethodno, ukrajinski vojni zvaničnici su izvestili da je Rusija danas pokrenula obiman raketni napad na različite regione Ukrajine. Na svim područjima zemlje je na snazi upozorenje na opasnost iz vazduha.[665]

Rusija je potvrdila da je izvršila masovne napade na vojne i industrijske ciljeve u Ukrajini, pri tome koristeći hipersonične raketne sisteme "Kinžal".[666]

9. januar[uredi | uredi izvor]

Ambasada Švedske u Kijevu potvrdila je da će Švedska donirati oko pet miliona dolara povereničkom fondu NATO-a za podršku Ukrajini. Iz švedskog diplomatskog predstavništva saopšteno je da će ova pomoć biti usmerena na nabavku vojne opreme, lekova, goriva, deminiranje i obuku osoblja.[667]

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da su Oružane snage Ukrajine prethodne godine izgubile više od 215 hiljada ljudi.

"Grupe ruskih trupa sistematski oslabljuju borbeni kapacitet Oružanih snaga Ukrajine. U protekloj godini, gubitak protivnika prevazilazi 215.000 ljudi i 28.000 jedinica oružja", izjavio je Šojgu.[668]

10. januar[uredi | uredi izvor]

Litvanija je odobrila dugoročni paket vojne pomoći Ukrajini u ukupnom iznosu od 200 miliona evra, kako je saopštio predsednik Gitanas Nauseda na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Viljnusu.

Ova pomoć Litvanije obuhvata isporuku municije, generatora i detonacionih sistema već u januaru, kao i oklopnih transportera M577 u februaru.[669]

Finska će produžiti zatvaranje svoje granice sa Rusijom, koje je prvobitno trebalo da se okonča 15. januara, izjavio je ministar poljoprivrede i šumarstva Sari Esaja za nacionalnu radiodifuziju ILE.

"Granica će ostati zatvorena", izjavio je Esaja na pitanje o eventualnom produženju zatvaranja granice za još mesec dana.[670]

11. januar[uredi | uredi izvor]

Letonski predsednik Edgar Rinkevič najavio je novi paket vojne pomoći za Ukrajinu, u koji će biti uključeni, između ostalog, haubice, municija i protivtenkovsko oružje, i istakao je da će biti potpisana dva sporazuma s Ukrajinom. Ove izjave date su na zajedničkom brifingu sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Rigi.[671]

12. januar[uredi | uredi izvor]

Britanski premijer Riši Sunak objavio je da će posetiti Ukrajinu, a iz njegove kancelarije je saopšteno da će Velika Britanija uputiti vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 2,5 milijardi funti.

Sunak je izjavio: "Velika Britanija je već jedan od najbližih partnera Ukrajine, jer priznajemo da je njihova bezbednost naša bezbednost."

Pred sastankom sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, Sunak je objavio da će Britanija obezbediti 2,5 milijardi funti vojne pomoći Ukrajini. Od tog iznosa, najmanje 200 miliona funti će biti izdvojeno za hiljade dronova za Ukrajinu, a kancelarija Sunaka je naglasila da se očekuje da će većina njih biti proizvedena u Britaniji.[672]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su na donjeckom pravcu ruske snage uspešno odbile šest napada Ukrajinaca u toku poslednje nedelje. U kupjanskom pravcu, zabeleženo je 27 napada i kontranapada, a takođe je istaknuto da su ruske snage zauzele bolje položaje u zaporoškom pravcu.

Saopšteno je da je ruska avijacija uspela da obori ukrajinske avione Su-27 i Su-25 tokom protekle sedmice, kao i jedan helikopter Mi-8.[673]

13. januar[uredi | uredi izvor]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je uspešno uništilo svoje ciljeve u seriji napada na objekte za proizvodnju municije i dronova u Ukrajini.

"Jutros su Oružane snage Ruske Federacije izvele grupni udar na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa", navedeno je u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije na dnevnom brifingu, kako prenosi Gardijan.

Rusija je izvestila da su mete napada bile objekti za proizvodnju granata, baruta i dronova, i izrazila uverenje da su "svi ciljevi uspešno pogodeni".[674]

14. januar[uredi | uredi izvor]

Posade ruskog sistema TOS-1A "Solnceprk" uništavale su neskolika uporišta Oružanih snaga Ukrajine u oblasti Novomihajlovke.

Dubina rovova i debljina betonskih blokova nisu sposobni zaštititi protivnika od napada "Solncepeka". Kada termobarični projektil eksplodira, temperatura oko njega dostiže neskoliko hiljada stepeni Celzijusa.

U kombinaciji sa ogromnim pritiskom, ova toplota bukvalno spaljuje ljudstvo i opremu protivnika.[675]

15. januar[uredi | uredi izvor]

Sistemi protivvazdušne odbrane uništili su tri rakete iz ukrajinskog taktičkog raketnog sistema "Točka-U" iznad Kurske oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.[676]

16. januar[uredi | uredi izvor]

Ruska protivvazdušna odbrana uspešno je otklonila napad 12 ukrajinskih dronova u Voronješkoj i Belgorodskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

"Tokom protekle noći, sprečeni su pokušaji kijevskog režima da izvede terorističke napade bespilotnim letelicama na teritoriji Ruske Federacije. Dežurni sistemi protivvazdušne odbrane uspeli su uništiti pet i presreti tri ukrajinske bespilotne letelice iznad teritorije Ruske Federacije", istaklo je Rusko Ministarstvo odbrane.[677]

17. januar[uredi | uredi izvor]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove vojne snage izvršile precizan udar juče na zgradu u Harkovu gde su bili smešteni strani plaćenici.[678]

U proteklih 24 sata, Ukrajina je registrovala 98 borbenih sukoba na različitim delovima fronta, dok je Rusija izvela ukupno četiri raketna napada na vojne i civilne meste. Vazdušni napadi su bili zabeleženi ne samo u okolini Harkova, već i u regionima Donjeck i Zaporožje, prema izveštaju Ukrajinske vojske.[679]

18. januar[uredi | uredi izvor]

Francuska će u narednim sedmicama isporučiti Ukrajini još šest haubica "Cezar", a mesečno će slati toj zemlji 50 precizno navođenih raketa, izjavio je danas francuski ministar odbrane Sebastijan Lekorni.

Lekorni je u intervjuu za radio Frans Enter izjavio "da je Francuska, od početka ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022, dopremila Ukrajini 30 haubica 'Cezar'".

On je takođe rekao da će Francuska poslati oko 50 raketa A2SM Ukrajini od januara, a koje su adaptirane za sovjetski tip aviona.

Rakete "Safran" mogu da nose bombe težinske kategorije od 125 kilograma do jedne tone.[680]

19. januar[uredi | uredi izvor]

Kijev tvrdi da je napad na rusko skladište nafte u Klinstru delo "poštene" odmazde za udare Moskve na infrastrukturu Ukrajine.

Ukrajina je potvrdila odgovornost za napad dronom koji je u petak izazvao veliki požar na skladištu nafte u zapadnoj Rusiji, kao poslednji u nizu eskalirajućih prekograničnih napada. Rezervoari za naftu u skladištu u ruskoj oblasti Brjanska zapalili su se nakon što su ruske snage oborile dolazeću ukrajinsku bespilotnu letelicu.[681]

20. januar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage su ponovo postavile mine u okolini Zaporoške nuklearne elektrane, kako navodi najnoviji izveštaj Međunarodne agencije za atomsku energiju.[682]

21. januar[uredi | uredi izvor]

Broj poginulih u ukrajinskom napadu na pijacu u Donjecku porastao je na 25 ljudi, a najmanje 20 je povređeno, saopštio je šef samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.

Trenutno su potvrđene informacije o 25 smrtnih slučajeva. Povređeno je još najmanje 20 osoba, od kojih je dvoje dece u teškom stanju, izjavio je Pušilin.[683]

22. januar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov razgovarao je sa svojom belgijskom koleginicom Ludivin Dedonder.

"Izrazio sam zahvalnost na učešću Belgije u koaliciji vazdušnih snaga, posebno u programu obuke pilota. Veoma cenimo nepokolebljivu podršku Belgije Ukrajini. Belgija će ove godine obezbediti 611 miliona evra vojne pomoći i ima dugoročnu posvećenost podršci modernizaciji naših odbrambenih snaga“, napisao je Umerov.[684]

23. januar[uredi | uredi izvor]

NATO je potpisao ugovor vredan 1,1 milijardu evra za artiljerijsku municiju kalibra 155 milmetara, saopštila je u Alijansa, pri čemu će, kako se navodi, deo granata biti isporučen Ukrajini nakon pritužbi da nedostatak municije ometa njene ratne napore.[685]

24. januar[uredi | uredi izvor]

Ruski vojni transportni avion Il-76 sa 74 osobe srušio se u Belgorodskoj oblasti. Prema navodima RIA Novosti, u letelici je bilo 65 ukrajinskih vojnika određenih za razmenu zarobljenika. Nema preživelih. Moskva optužila Kijev za obaranje aviona, nazvavši ga "varvarskim činom".[686]

25. januar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da je ruska vojska tokom noći lansirala 14 bespilotnih letelica i pet projektila na Ukrajinu, a PVO sistemi su uništili 11 dronova.[687]

Ukrajinska vojska gađala je rafineriju nafte u ruskom gradu Tuapseu na Crnom moru, južno od Krasnodora, a u blizini Sočija. Navodi se da rafinerija snabdeva ruske trupe u Ukrajini gorivom i da je skladište nafte napadnuto dronovima. U napadu je, navodno, oštećen objekat za preradu naftnih derivata. Sa druge strane, ubrzo nakon napada, "Naftogas", najveća ukrajinska kompanija za naftu i gas je saopštila da trpi "sajber napad velikih razmera".[688]

26. januar[uredi | uredi izvor]

Napadom na Donjecku oblast, najmanje šest osoba je ranjeno, izjavio je načelnik regionalne vojne uprave Vadim Filaškin.[689]

27. januar[uredi | uredi izvor]

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba razgovarao je sa litvanskim kolegom Gabrijelusom Landsbergisom o usmeravanju zajedničkih napora na povećanje proizvodnje dronova za potrebe Oružanih snaga Ukrajine.[690]

28. januar[uredi | uredi izvor]

Ruske snage pogodile su skladišta municije i goriva za vojnu opremu ukrajinskih snaga bezbednosti u Dnjepropetrovskoj i Zaporoškoj oblasti, izjavilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Ministarstvo navodi da je tokom dana uništeno 28 ukrajinskih bespilotnih letelica (UAV), kao i da su oborena tri višecevna raketna sistema HIMARS i "Uragan".[691]

Francuska će moći da obezbedi ukrajinskoj vojsci 3.000 granata od 155 mm svakog meseca, saopštio je zamenik ministra odbrane general-potpukovnik Ivan Havriljuk, koji je predvodio ukrajinsku delegaciju na prvom sastanku Artiljerijske koalicije u Parizu.[692]

Raketa Ruske Federacije pogodila je drugi dan industrijsku lokaciju u centralnom ukrajinskom okrugu Kremenčuk, prenosi regionalni guverner Poltave, Filip Pronin, putem Telegrama. Ista industrijska lokacija juče je takođe bila meta raketnog napada koji je izazvao požar, ali bez žrtava.[693]

29. januar[uredi | uredi izvor]

Ruska PVO sprečila je napad dronom na rafineriju nafte u gradu Jaroslavlj, severoistočno od Moskve, izjavio je regionalni načelnik Mihail Jevrajev. Prema njegovim rečima, nije bilo žrtava.[694]

30. januar[uredi | uredi izvor]

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da su ukrajinske snage tokom noći oborile 15 od 35 ruskih dronova "kamikaza" iznad zemlje. Tokom jučerašnjeg dana, bilo je 70 borbenih okršaja na frontu.[695]

31. januar[uredi | uredi izvor]

Rusko ministarstvo odbrane izvestilo je danas da je 195 vojnika, koji su bili u zarobljeništvu i u opasnosti, vraćeno sa teritorije pod kontrolom Kijeva. Istovremeno, Rusija je prebacila 195 ratnih zarobljenika, pripadnika Oružanih snaga Ukrajine. Oslobođeno rusko vojno osoblje biće prebačeno u Moskvu na lečenje i rehabilitaciju vojno-transportnim avionima Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije.[696]

Februar[uredi | uredi izvor]

1. februar[uredi | uredi izvor]

Lideri Evropske unije jednoglasno su odobrili novi paket pomoći za Ukrajinu težak 50 milijardi evra, iako je Mađarska izrazila višenedeljni otpor.[697]

2. februar[uredi | uredi izvor]

Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine saopštilo je da su ruske snage tokom noći napale Ukrajinu sa 24 jurišna drona Šahed 136/131, a ukrajinska PVO uspela je uništiti 11 dronova. Ruski napad je bio usmeren ka kritičnoj infrastrukturi na jugoistoku, prenose ukrajinske vazduhoplovne snage. Nakon noćnog napada dronom, prekinut je snabdevanje strujom u gradu Krivi Rog u Dnjepropetrovskom regionu, što je saopštio nacionalni operater mreže Ukrenergo. Trenutno je bez struje 40.000 potrošača.[698]

Nemački parlament odobrio je budžet za 2024. godinu, unutar kojeg će 7,6 milijardi evra biti odvojeno za vojnu pomoć Ukrajini, prenosi pres služba Bundestaga. Za nacrt budžeta glasao je 388 poslanika, dok je 279 bilo protiv.[699]

Bugarska je potvrdila da će isporučiti Ukrajini 100 polovnih oklopnih vozila, ranije obećanih u podršci Kijevu. Ministar odbrane Todor Tagarev izjavio je da je ta isporuka odobrena nakon odobrenja parlamenta i vlade Bugarske, naglašavajući da ukrajinska vojska može koristiti ova vozila, ali istovremeno ističe uslove njihove upotrebe.[700]

Šef evropske diplomatije Žozep Borelj izjavio je da će EU do kraja godine Ukrajini isporučiti više od milion artiljerijskih metaka i obučiti preko 60.000 vojnika.[701]

3. februar[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo za vanredne situacije izvuklo je tela 20 mrtvih iz ruševina u Lisičansku nakon granatiranja. Prema poslednjim informacijama, deset osoba je ranjeno, od kojih je petoro teško.[702]

4. februar[uredi | uredi izvor]

Broj žrtava ukrajinskih udara u kojima je pogođena pekara u Lisičansku (Luganska Narodna Republika) povećan je na 28, a među njima je jedno dete, saopštila je administracija prvog čoveka LNR Leonida Pasečnika.[703]

5. februar[uredi | uredi izvor]

Holandija će Ukrajini isporučiti još šest borbenih aviona F-16, čime će ukupan broj poslatih lovaca biti 24, objavila je ministarka odbrane Kajsa Olongren.[704]

6. februar[uredi | uredi izvor]

Turska kompanija "Bajkar" počela je izgradnju fabrike u blizini Kijeva koja će zapošljavati oko 500 ljudi i proizvoditi svoje modele dronova, izjavio je danas izvršni direktor te kompanije Haluk Bajraktar.

On je ​​na marginama Svetskog sajma odbrane u Rijadu potvrdio da je počela izgradnja fabrike, koja bi trebalo da bude završena za oko 12 meseci.[705]

7. februar[uredi | uredi izvor]

Delovi grada Kijeva ostali su bez struje nakon što je oborena ruska raketa oštetila dalekovode, izjavio je gradonačelnik Vitalij Kličko.

Kijev i ostatak zemlje bili su pod velikim ruskim napadom, a upozorenja na vazdušnu opasnost traju više od dva sata.[706]

8. februar[uredi | uredi izvor]

Državni savet je odlučio da kopneni granični prelazi između Finske i Rusije budu zatvoreni do 14. aprila, stoji u saopštenju finskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prethodna zabrana važila je do 11. februara.[707]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je, kao rezultat pregovora, 100 ruskih vojnika vraćeno iz ukrajinskog zarobljeništva.

"Kao zamena, 100 ratnih zarobljenika prebačeno je u ukrajinske oružane snage", navodi se u saopštenju Ministarstva.

Dodatno, ističe se da je razmena obavljena uz humanitarno posredovanje Ujedinjenih Arapskih Emirata.[708]

9. februar[uredi | uredi izvor]

Norveški plan je da Ukrajini preda protivvazduhoplovne sisteme "NASAMS" u vrednosti od približno 325,9 miliona dolara, prema saopštenju Ministarstva odbrane Norveške. Ova donacija će značajno unaprediti odbranbene kapacitete Ukrajine u oblasti protivvazduhoplovne odbrane.[709]

10. februar[uredi | uredi izvor]

Ruske bespilotne letelice napale su tokom noći lučku infrastrukturu u Odesi, izjavila je Natalija Gumenjuk, predsednica Odbrambenih snaga južne Ukrajine.

"Zabeležena su tri talasa napada. Šahedi su gravitirali ka lučkoj infrastrukturi. To je uključivalo jug Odeske oblasti i samu Odesu. U prvom talasu samu Odesu i njenu infrastrukturu napalo je devet dronova. Uspeli smo da uništimo svih devet šaheda, a jedna osoba je povređena“, rekla je Gumenjuk.

Ruske snage takođe su napale dronovima Harkov, pogađajući benzinsku pumpu, a požar se proširio na 14 stambenih zgrada na površini od 3.700 kvadratnih metara.[710]

11. februar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska vojska je saopštila da je tokom noći izvela napad dronovima na jug Ukrajine.

Prema njenim navodima, najmanje jedna osoba je ranjena, a oštećen je i gasovod, kao i stambene zgrade u Nikolajevu.

Vazduhoplovstvo Ukrajine, u međuvremenu, saopštilo je da su njeni PVO sistemi tokom noći uništili 40 od 45 ruskih dronova.[711]

12. februar[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska je objavila da je Ukrajina izvela 39 topovskih artiljerijskih udara po naseljenim mestima na levoj obali Dnepra, unutar Hersonske oblasti.[712]

13. februar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski zvaničnici izvestili su da su ruske snage ponovo napale grad Dnepar, pri čemu je oštećena istoimena termoelektrana. Naglašavaju da je deo grada ostao bez vode.[713]

Senat Sjedinjenih Američkih Država, pod rukovodstvom demokrata, prihvatio je paket pomoći u vrednosti od 95,34 milijarde dolara za Ukrajinu, Izrael i Tajvan.

Predlog zakona o paketu pomoći Ukrajini od 60 milijardi dolara biće prosleđen Predstavničkom domu, koji je pod kontrolom republikanaca, na glasanje.[714]

14. februar[uredi | uredi izvor]

Nemačka planira da u 2024. godini značajno poveća isporuku artiljerijskih granata Ukrajini, za tri do četiri puta. Tokom sastanka ministara odbrane NATO-a i sastanka Kontakt grupe za pomoć Ukrajini u Briselu, nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je Nemačka nedavno predala paket pomoći od 100 miliona evra.[715]

15. februar[uredi | uredi izvor]

U oblasti Kursk u Rusiji, ukrajinski dron navodno je pogodio skladište nafte, što je dovelo do požara u tom objektu, izjavio je lokalni gubernator Roman Starojt.[716]

U Ukrajini je proglašena uzbuna širom zemlje, a Oružane snage Ukrajine saopštile su da je Rusija lansirala strateške bombardere u nebo.

Vazduhoplovstvo navodi da je nekoliko aviona Tupoljev-95MC poletelo sa aerodroma Olenja u Murmanskoj oblasti Ruske Federacije.[717]

Britanija je saopštila da će Ukrajini isporučiti hiljade dronova više u okviru svog paketa bespilotnih letelica od 200 miliona funti (251 milion dolara), u međunarodnim inicijativama koje zajedno sa Letonijom predvodi.[718]

16. februar[uredi | uredi izvor]

Generalštab Ukrajine izvestio je da se u protekla 24 časa na frontu dogodilo 95 vojnih sukoba. U pravcu Bahmuta, ruske snage izvele su 10 napada kod Bogdanovke, Ivanovskog, Kleščijevke i Andrejevke u Donjeckoj oblasti.[719]

17. februar[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska vojska saopštila je da je zbog eskalacije oružanih borbi u Avdejevki izdato naređenje o povlačenju ukrajinskih trupa iz jugoistočnog dela tog grada. Ipak, navodi se da ta odluka nije pružila nikakvu stratešku prednost Rusiji. Oleksandar Tarnavski, komandant ukrajinske jugoistočne vojne zone, objavio je da su se ukrajinske jedinice povukle uz male gubitke.[720]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su Oružane snage Rusije u potpunosti preuzele kontrolu nad Avdejevkom, gradom u Donjeckoj oblasti. Navodi se da je zauzimanje grada izvela ruska vojna grupacija "Centar" pod komandom Andreja Mordvičeva.[721]

18. februar[uredi | uredi izvor]

Prvi borbeni avion F-16 američke proizvodnje, koji je ukrajinska vlada prikupila kao deo svog programa modernizacije vazduhoplovnog flote, pojaviće se na ukrajinskom nebu u junu ove godine.[722]

Premijerka Danske, Meta Frederiksen, najavila je da će Danska isporučiti Ukrajini svu artiljerijsku municiju iz svojih zaliha u okviru podrške Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji.[723]

19. februar[uredi | uredi izvor]

Kanada će donirati Ukrajini više od 800 dronova u borbi protiv Rusije, izjavio je kanadski ministar odbrane Bil Bler.

Dronovi, nabavljeni iz kompanije Teledine u Vaterlou u Ontariu, procenjeni su na preko 70 miliona američkih dolara, saopštilo je ministarstvo odbrane Kanade.

Ovaj prilog je finansiran iz fonda od 500 miliona kanadskih dolara za vojnu pomoć koju je najavio premijer Džastin Trudo tokom posete Kijevu prošle godine, stoji u saopštenju ministarstva.[724]

20. februar[uredi | uredi izvor]

Švedska će pružiti najveću vojnu pomoć Ukrajini do sada u vrednosti od 7,1 milijardu švedskih kruna, što je oko 700 miliona dolara, saopštilo je Ministarstvo odbrane te države.

Od te pomoći, Kijev će dobiti 90 oklopnih vozila, 90 borbenih čamaca, ručne bombe, protivvazdušne sisteme kao što je "Robot 70", bacače granata "Karl Gustav", medicinsku pomoć, kola hitne pomoći i drugo.[725]

21. februar[uredi | uredi izvor]

Prva grupa od četiri ukrajinska pilota završiće program obuke na američkim lovcima F-16 do leta 2024. godine,, pozivajući se na informacije iz Nacionalne garde Arizone.

Piloti su započeli obuku sredinom oktobra 2023. godine u Arizoni.

Pentagon je naveo da period obuke traje nekoliko meseci.[726]

22. februar[uredi | uredi izvor]

Rusija je ispalila više od 8.000 projektila na ciljeve u Ukrajini od početka rata u februaru 2022. godine, izjavio je portparol ukrajinskih vazduhoplovnih snaga Jurij Ignat.

Preko 4.630 ruskih dronova je takođe lansirano na Ukrajinu, prema njegovim rečima.[727]

Mete Frederiksen, premijerka Danske, izjavila je da će Danska poslati novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 247 miliona dolara.[728]

23. februar[uredi | uredi izvor]

Zbog udara oborenog ruskog drona u ukrajinsku crnomorsku luku Odesa izbio je požar u kome su poginule tri osobe, saopštio je ukrajinski regionalni guverner.

Vojska Ukrajine je potvrdila da je iznad Odese presrela devet dronova, ali je jedan od njih pao na zgradu preduzeća u priobalnom delu Odese, izazivajući požar.[729]

24. februar - dvogodišnjica rata[uredi | uredi izvor]

Velika Britanija izdvojiće 245 miliona funti za pomoć Oružanim snagama Ukrajine zbog kupovine municije i revitalizacije lanca snabdevanja granatama, saopštila je britanska vlada.

Najavljeno je i potpisivanje serije ugovora vrednih milion funti, između agencije za nabavku oružja britanskog Ministarstva odbrane i kompanije Cook Defence Systems, za kupovinu stotina rezervnih delova gusenica za ukrajinske tenkove i oklopna vozila.[730]

25. februar[uredi | uredi izvor]

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su dve ukrajinske navođene rakete iznad Crnog mora, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

25. februara, oko 19.00 časova po moskovskom vremenu, sprečen je pokušaj kijevskog režima da izvrši teroristički napad sa dve navođene rakete na objekte na teritoriji Ruske Federacije.[731]

Ruska vojska je ušla u Rabotino, nastavlja ofanzivu, "melje" ukrajinsku vojsku, saopštio je gubernator Zaporoške oblasti Evgenije Balicki.

On je dodao da su Oružane snage Ukrajine u Rabotinu izgubile hiljade vojnika i ogromnu količinu tehnike.[731]

26. februar[uredi | uredi izvor]

Tokom poslednjih 24 sata na frontu je zabeleženo 95 borbenih sukoba.

Protivnik je ukupno izvršio 11 raketnih i 98 vazdušnih napada, sa ukupno 129 napada raketnim salvo-sistemima na položaje naših trupa i naseljena mesta, saopštio je Generalni štab Oružanih snaga Ukrajine.[732]

Holandija će dati 100 miliona evra češkoj inicijativi za kupovinu oružja za Ukrajinu, kako je izjavio holandski premijer Mark Rute u okviru napora da se pruži dodatna vojna pomoć zemlji.[733]

27. februar[uredi | uredi izvor]

Evropski parlament usvojio je odluku o stvaranju fonda za pomoć Ukrajini u vrednosti od 50 milijardi evra, saopšteno je iz Komiteta za budžet Evropskog Parlamenta. Nova incijativa ima za cilj da pruži značajnu podršku Ukrajini u ovim teškim vremenima. Poslanička grupa Evropske narodne partije u parlamentu EP takođe je izrazila očekivanje da bi Ukrajina mogla primiti prvu isplatu iz fonda već u martu, nakon današnjeg glasanja.[734]

Portparol ukrajinske vojske Dmitro Lihovij izjavio je da se Ukrajina povukla iz sela Sjeverne i Stepove u blizini Avdejevke, koju su nedavno zauzele ruske snage.

"Naši su se snage povukle iz sela Sijeverne i Stepove. Teške borbe za Sijeverne vodile su se juče uveče i noću“, naveo je Lihovij.[735]

28. februar[uredi | uredi izvor]

Istražni komitet Rusije je identifikovao više od 590 plaćenika iz 46 država koji se bore na strani Ukrajine, izjavio je predsednik odeljenja Aleksandar Bastrakin.

Prema njegovim rečima, među njima su državljani SAD, Gruzije i Velike Britanije.

Istražni komitet vrši istrage o krivičnim delima protiv njih.

"Većina pojedinaca koje smo identifikovali i koji učestvuju u neprijateljstvima kao plaćenici su državljani Sjedinjenih Država, Gruzije, Velike Britanije, Kanade, Izraela, Nemačke, Litvanije i Letonije. Generalno, postupak se vodi protiv 593 stranca iz 46 zemalja“, rekao je Bastrakin u intervjuu.[736]

Ruske trupe oslobodile su selo Petrovskoe kod Avdejevke, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

"Jedinice grupe trupa „Centar“ oslobodile su selo Petrovskoe, zauzele povoljnije položaje i odbile 11 kontranapada jurišnih grupa Oružanih snaga Ukrajine", saopštava Ministarstvo.[737]

29. februar[uredi | uredi izvor]

U pravcu Avdejevke su jedinice „Centar“ zauzele pogodnije pozicije i porazile ukrajinsku vojsku i tehniku u DNR-u. Ukrajinska vojska je izgubila oko 495 vojnika, sedam tenkova, četiri oklopna vozila i 11 automobila. Uništene su tri haubice D-20, haubica[738]

Mart[uredi | uredi izvor]

1. mart[uredi | uredi izvor]

Tri osobe su poginule u napadu dronom na automobil u delu Hersona koji kontroliše Rusija, izjavio je načelnik te oblasti kojeg je postavila Moskva, Vladimir Saldo.[739]

2. mart[uredi | uredi izvor]

Dve zgrade su oštećene, a ljudi su evakuisani u Sankt Peterburgu nakon što su lokalni stanovnici prijavili snažnu eksploziju koja je raznela prozore.

Guverner Sankt Peterburga Aleksandar Beglov rekao je da su ljudi evakuisani iz svojih stanova. Incident se desio kada se dron srušio na petospratnu stambenu zgradu, ali srećom, nije bilo žrtava.[740]

3. mart[uredi | uredi izvor]

Ruske vojske uništile su noćas 38 dronova Oružanih snaga Ukrajine iznad Krima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Prethodno je Ministarstvo objavilo da su četiri ukrajinska drona uništena iznad Belgorodske oblasti i jedan iznad Lenjingradske oblasti. Krimski most je bio zatvoren za saobraćaj na dva sata.[741]

Specijalne snage FSB neutralisale su šest militanata tokom protivterorističke operacije u ruskoj republici Ingušetiji u gradu Karabulak.

Kako je saopštio Nacionalni antiteroristički komitet, grupa terorista je otkrivena i blokirana u jednoj od stambenih zgrada u tom gradu. Prilikom pokušaja da ih privedu, otvorili su vatru. Snage bezbednosti ušle su u sukob.

Saopšteno je da nema žrtava među civilima i snagama bezbednosti.

Dan ranije, u delu grada Karabulak uveden je režim protivterorističke operacije (CTO) kako bi se neutralisala grupa militanata koji su se spremali da počine terorističke zločine.

Ruski specijalci FSB blokirali su ih u kući, a stanovnici tog područja su evakuisani.[742]

4. mart[uredi | uredi izvor]

Ruske trupe su granatirale Nikopolj i Marganec, saopštio je šef Dnjepropetrovske OVA Sergij Lisak.

"U večernjim satima, region Nikopolj je bio pod neprijateljskim napadom. Dronom kamikaza je napadnut okružni centar, što je rezultovalo oštećenjima na pošti, privatnoj kući i automobilu", naveo je Lisak.

Dodao je da je i Marganec bio meta teške artiljerijske vatre, pri čemu je pogođen dalekovod.[743]

5. mart[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo za vanredne situacije Rusije saopštilo je da je ugašen požar koji je izbio nakon napada ukrajinskog drona na skladište nafte u Belgorodskoj oblasti.

Gubernator te oblasti Vjačeslav Glatkov izvestio je da je u Gupkinskom okrugu došlo do eksplozije, što je izazvalo požar na infrastrukturnom objektu. Naveo je da nije bilo povređenih u ovom incidentu.[744]

Ruski PVO sistemi oborili su lovac "mig 29" Oružanih snaga Ukrajine u blizini sela Ljubomirovka u oblasti Nikolajev, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Takođe, Ministarstvo je izvestilo da su u jednom danu presretnute četiri rakete "himars" i da je uništeno 112 ukrajinskih dronova u oblastima Peščanoje, Nikoljskoje, Staromihajlovka, Lastočkino Donjecke Narodne Republike (DNR) i Romanovski Zaporoške oblasti.[745]

6. mart[uredi | uredi izvor]

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ta zemlja izvela uspešan napad na hangar u kojem se nalaze ukrajinski pomorski dronovi u luci Odesa.

"Cilj je postignut", navodi saopštenje Ministarstva odbrane.[746]

7. mart[uredi | uredi izvor]

Češki predsednik Petr Pavel rekao je da je inicijativa za kupovinu municije za Ukrajinu u potpunosti obezbeđena. U nabavci 800 hiljada jedinica artiljerijske municije učestvuje 18 zemalja.

Prema njegovim rečima, municija bi trebalo da bude isporučena Ukrajini u narednim nedeljama.[747]

Britansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da će Velika Britanija Ukrajini isporučiti dodatnih 10.000 dronova ukupne vrednosti od 125 miliona funti.

Isporuka će uključivati određeni broj FPV (prvo lice u vidu) dronova, 1.000 drugih tipova kamikaza dronova, kao i izviđačke i pomorske dronove.[748]

8. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajina će u naredna dva meseca dobiti šest milijardi evra od Evropske unije u okviru četvorogodišnjeg kredita, izjavio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Kijev očekuje da će dobiti 4,5 milijardi evra u martu i još 1,5 milijardi evra u aprilu, rekao je Šmihal na sastanku vlade. Podaci ukrajinskog Ministarstva finansija pokazuju da je Ukrajina primila oko 73,6 milijardi dolara vojne pomoći u prethodne dve godine.[749]

9. mart[uredi | uredi izvor]

U predgrađu Krivog Roga u Dnjepropterovskoj oblasti rano jutros su se čule nekolike eksplozije, a načelnik Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak navodi da je pogođena jedna fabrika i industrijsko postrojenje.[750]

10. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajinske oružane snage saopštile su da je situacija na istoku i jugu Ukrajine veoma napeta, a da se na frontu dogodilo 53 borbena okršaja.

U izveštaju ukrajinske vojske navedeno je da su ruske trupe izvele tri raketna napada, 74 vazdušna udara, i 69 napada iz raketnih salvo sistema.[751]

11. mart[uredi | uredi izvor]

Tokom noći ruska vojska je izvela masivan napad dronovima "šahed" u Odesi.

Oružane snage Ukrajine saopštile su da je napad trajao sat i po vremena i da su kompleksni manevri između stambenih i industrijskih zona otežavali rad PVO.

Deset letelica je oboreno, međutim, pogođen je jedan infrastrukturni objekat u Odeskoj oblasti, a oštećene su i administrativne zgrade.

Preliminarni podaci pokazuju da nema povređenih.[752]

12. mart[uredi | uredi izvor]

U okviru Misije vojne pomoći Evropske unije (EUMAM), više od 12.000 ukrajinskih vojnika već je završilo vojnu obuku u nemačkom saveznom ministarstvu odbrane, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine.[753]

Administracija predsednika Džozefa Bajdena saopštila je da će Sjedinjene Američke Države poslati novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 300 miliona dolara, što je prvi takav potez u poslednjih nekoliko meseci, pošto republikanski lideri u Kongresu blokiraju dodatna sredstva za Kijev.[754]

13. mart[uredi | uredi izvor]

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći uništeno 58 ukrajinskih dronova.

Bespilotne letelice su oborene nad ruskim regionima Belgorod, Brjansk, Voronež, Kurska, Rjazanj i Lenjingrad, navodi se u saopštenju.[755]

14. mart[uredi | uredi izvor]

Ruske vojske eliminisale su tokom rata u Ukrajini ukupno 5.962 strana plaćenika, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije,

Većina plaćenika dolazi iz Poljske, od kojih je 2.960 eliminisano 1.497.

Pregled postavljenih podataka pokazuje da je Gruzija na drugom mestu po eliminisanim plaćenicima – od 1.042 militanata, 561 je eliminisan.

Od 1.113 plaćenika iz SAD, 491 je eliminisano, kao i 422 od 1.005 kanadskih plaćenika i 360 od 822 plaćenika iz Velike Britanije.

Tokom specijalne vojne operacije eliminisano je 147 od 256 francuskih plaćenika koji su stigli u Ukrajinu, navelo je Ministarstvo.[756]

15. mart[uredi | uredi izvor]

Tri drona napali su rafineriju za preradu nafte petrohemijskog kombinata "Prvi zavod“ u selu Polotnjanij zavod u Dzeržinskom okrugu.

Kao posledica napada, izbio je požar koji je naštetio opremi u fabrici.

Srećom, nije bilo povređenih u ovom incidentu.[757]

16. mart[uredi | uredi izvor]

Dve osobe su poginule, a tri su povređene u raketnom napadu ukrajinskih snaga na ruski pogranični grad Belgorod, prenosi izjavu gubernatora Belgorodske oblasti Vjačeslava Glatkova.

Glatkov je objavio da je sistem protivvazdušne odbrane na prilazu gradu uspeo da obori osam raketa koje su bile ispaljene iz višecevnog raketnog sistema "vampir".

Pored toga, u sedam stambenih zgrada tokom granatiranja su razbijeni prozori, uključujući balkone i lođe, a oštećeno je i 15 automobila.[758]

17. mart[uredi | uredi izvor]

U rejonu naselja Lukašovka, Sumska oblast, posade MANPADS-a Verba, jedinice grupe trupa koje pokrivaju državnu granicu Ruske Federacije, oborile su helikopter Mi-8 ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, koji je leteo u pravcu naselja Kozinki, u Belgorodskoj oblasti, saopštilo je  ​​Ministarstvo odbrane Rusije.[759]

18. mart[uredi | uredi izvor]

Rumunski predsednik Klaus Johanis odobrio je obuku oko 50 ukrajinskih pilota na avionima F-16 na teritoriji Rumunije.

Piloti će primati obuku za upravljanje avionom F-16 u vojnoj bazi u gradu Fetešti na jugu Rumunije, kako je najavilo rumunsko Ministarstvo odbrane.[760]

19. mart[uredi | uredi izvor]

Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus je najavio novi paket pomoći Ukrajini od 500 miliona evra.

Pistorijus je takođe objavio da će 100.000 jedinica artiljerijske municije biti upućeno Ukrajini, a isporuka bi počela tokom godine.[761]

Rusija je dobila informacije da je Francuska već u pripremi vojnog kontingenta za uputstvo u Ukrajinu. U početnoj fazi, ovaj kontingent će brojati oko 2.000 ljudi, izjavio je direktor Spoljne obaveštajne službe (SVR) Sergej Nariškin.[762]

20. mart[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska je uništila četvrti tenk ukrajinske vojske tipa "Abrams" u pravcu Avdejevke, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Vojni resor napominje da je tenk pogodio FPV dronom u selu Berdiči, u Donjeckoj oblasti, koja je proglasila nezavisnost od Ukrajine.[763]

Evropska komisija je uplatila 4,5 milijardi evra podrške Ukrajini iz novog fonda EU, koji je utvrđen u iznosu od 50 milijardi evra.

Predsednica EK Ursula fon der Lajen ističe da je ova uplata, u vidu finansiranja za premošćivanje, od ključnog značaja za pomoć Ukrajini u održavanju funkcionisanja države u ovom teškom trenutku.[764]

Holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren je izjavila u Kijevu da će njena država obezbediti 350 miliona evra za nabavku municije za borbene avione F-16 i napredne izviđačke bespilotne letelice.

Na kraju svoje dvodnevne posete Kijevu, Olongren je istakla da je došla da izrazi solidarnost i objavi novi paket pomoći.

Na sastanku Ramštajn grupe ukrajinskih saveznika, Olongren je objasnila da će 150 miliona evra biti upotrebljeni za navođene rakete vazduh-zemlja koje se mogu koristiti iz lovaca F-16, dok će 200 miliona biti odvojeni za bespilotne letelice.

Holandija je obećala da će u 2024. godini ukrupnu pomoć Ukrajini iznositi dve milijarde evra.

Značajan deo te pomoći će biti upotrebljen za nabavku municije i bespilotnih letelica, koje su kijevske vlasti označile kao ključne u ovom trenutku kako bi se oslabili gubici na bojnom polju u sukobu sa Rusijom.[765]

21. mart[uredi | uredi izvor]

Estonija je anonsirala novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 20 miliona evra, izjavio je načelnik resora Hano Pevkur tokom svoje posete Ukrajini.

Pevkur je istakao da je novi paket pomoći, posredstvom kojeg se isporučuju kritično potrebne artiljerijske granate, samo delom obuhvatio protivtenkovske topove, eksplozive, različite vrste artiljerijske municije, gas maske, snajpersku opremu, municiju manjeg kalibra i slično.[766]

22. mart[uredi | uredi izvor]

Nakon sinoćnih vazdušnih udara ruske vojske na energetske objekte, više od milion ljudi širom Ukrajine ostalo je bez struje.

"U Harkovskoj oblasti bez struje je oko 700.000 građana, u Odsekom i Dnjepropetrovskom regionu više od 200.000, dok je u Poltavskoj oblasti bez struje ostalo oko 110.000 ljudi", izjavio je Aleksij Kuleba, zamenik šefa administracije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.[767]

23. mart[uredi | uredi izvor]

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane oborili su više od 10 projektila iznad krimske luke Sevastopolj, saopštio je regionalni gubernator Mihail Razvožajev.

"Naša vojska odbija masovni napad na Sevastopolj", rekao je Razvožajev.

Navodi da je jedna žena zadobila povredu gelera i oštećena je infrastruktura, uključujući poslovnu zgradu i gasovod.[768]

24. mart[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski zvaničnici tvrde da su ruske snage pokrenule vazdušne napade na Kijev i okolinu Lavova.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je izjavio da je u ukrajinskoj prestonici zabeleženo nekoliko eksplozija pošto su sistemi protivvazdušne odbrane aktivirani kako bi odbili napad.[769]

25. mart[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage uništile 11 ukrajinskih dronova iznad Rostovske oblasti na jugozapadu zemlje.[770]

26. mart[uredi | uredi izvor]

Vojska Ukrajine saopštila je da je Rusija tokom noći izvela napade na Harkov sa "dronovima kamikazama" i da je pričinjena materijalna šteta u nekoliko stambenih naselja.

"Napali su sa osam dronova, koje smo oborili", saopšteno je iz ukrajinske vojske.[771]

27. mart[uredi | uredi izvor]

Odbor izvršnih direktora Svetske banke, koji je Kijevu obezbedio prošle godine 35 milijardi dolara, odobrio je novi razvojni zajam u iznosu od 1,5 milijardi dolara, prenela je pres služba te finansijske institucije.[772]

Ruske jedinice su pogodile lokacije za sklapanje i skladištenje ukrajinskih dronova u 136 okruga, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Takođe, prema saopštenju, tokom dana sistemi protivvazdušne odbrane uništili su 210 ukrajinskih dronova i oborili 21 raketu iz višecevnih raketnih sistema "Himaras" i "Vampir".[773]

28. mart[uredi | uredi izvor]

U pravcu Avdejevke, Oružane snage Ukrajine izgubile su još jedan tenk "abrams" američke proizvodnje, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Preugradivši pozicije duž linije fronta u pravcu Avdejevke, ruske snage su poboljšale svoj položaj.[774]

29. mart[uredi | uredi izvor]

Energetski objekti Ukrajine bili su meta ruskih vazdušnih napada tokom noći, saopštio je ukrajinski operater električne mreže Ukrenergo.

Proizvodna i prenosna ukrajinska postrojenja pretrpela su značajnu štetu, navodi se, primoravajući Kijev da zaustavi izvoz električne energije i da se oslanja na uvoz. Oštećene su termo i hidroelektrane u centralnim i zapadnim regionima.[775]

30. mart[uredi | uredi izvor]

U okviru 25. plana vojne pomoći Ukrajini, Belgija izdvaja 100 miliona evra pomoći za održavanje borbenih aviona F-16 koji će biti isporučeni Ukrajini.

"Belgijska vlada odobrila je 25. plan vojne pomoći Ukrajini", objavila je ministarka odbrane Ludivin Dedonder.

Taj plan, kako je navela, podrazumeva 100 miliona evra posvećenih održavanju flote F-16 koja se trenutno postavlja u Ukrajini.[776]

31. mart[uredi | uredi izvor]

Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se utvrđuje prolećna regrutacija i poziva 150.000 građana na obaveznu vojnu službu, pokazuje dokument objavljen u nedelju na portalu Kremlja.

Svi muškarci u Rusiji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu, ili ekvivalentnu obuku tokom visokog obrazovanja, sa 18 godina.[777]

Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu rekao je da će ta zemlja Ukrajini isporučiti stotine starih oklopnih vozila i novih raketa zemlja-vazduh.[778]

Oružane snage Rusije uništile su tri aviona Su-25 ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva na aerodromu Voznesensk u oblasti Nikolajev, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.Uništeni su, kako se navodi i radar za osvetljenje i navođenje, borbeno kontrolno vozilo, detektor male visine i tri lansera protivvazdušnog raketnog sistema S-300.

Ruske snage su pogodile dva skladišta municije, radionicu za montažu i skladištenje dronova, ljudstvo i vojnu opremu Ukrajine u 126 regiona, navodi Ministarstvo.[779]

April[uredi | uredi izvor]

1. april[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska vojska je saopštila da je tokom dana odbila 46 napada ruskih trupa u nekoliko regiona, a najviše u Bahmutu.Navodi se i da je izvršeno sedam raketnih, kao i više od 60 vazdušnih udara.[780]

2. april[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo odbrane Nemačke saopštilo je da će ta zemlja podržati češki plan za povećanje isporuke municije u Ukrajinu finansiranjem kupovine 180.000 artiljerijskih granata.

Ova pomoć je vredna 576 miliona evra, a prošlog meseca ministar odbrane Boris Pistorijus najavio je paket pomoći Kijevu od 478 miliona evra.[781]

3. april[uredi | uredi izvor]

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg predložio je petogodišnji paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 100 miliona evra, kojim bi severnoatlantski savez pružio direktniju podršku Kijevu.[782]

Više od 100.000 ljudi pristupilo je vojnoj službi po ugovoru u Oružanim snagama Rusije od početka 2024. godine, prenosi rusko Ministarstvo odbrane.

Prethodno je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio da do kraja 2024. godine planiraju formiranje dve kombinovane armije i trideset formacija, što uključuje 14 divizija i 16 brigada.[783]

4. april[uredi | uredi izvor]

Protivvazdušni sistem odbrane Ruske Federacije uništio je avion Su-27 Oružanih snaga Ukrajine u regionu Kramatorska, u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U saopštenju Ministarstva navedeno je da je "avion Su-27 ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva oboren sistemima protivvazdušne odbrane u blizini grada Kramatorska, Donjecke Narodne Republike".[784]

Finske vlasti odlučile su da produže zatvaranje granice sa Ruskom Federacijom na neodređeno vreme, kao meru predostrožnosti u svetlu tekućih geopolitičkih napetosti i situacije na istočnoj granici Evrope.[785]

5. april[uredi | uredi izvor]

Ruska protivvazdušna odbrana oborila je tokom noći 53 ukrajinske bespilotne letelice, većinom u regionu Rostova, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Jedan dron je oboren u Saratovskoj oblasti gde se nalazi vazdušna baza ruskih strateških bombardera. Dronovi su takođe oboreni iznad Kurske, Belgoroda i Krasnodarskog regiona, navodi se u saopštenju.[786]

6. april[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo nacionalne odbrane Ukrajine saopštilo je da je Litvanija  prebacila u tu zemlju oklopne transportere M-577.[787]

Ministarka odbrane Holandije Kajsa Olongren rekla je da će njena zemlja obezbediti ukupno 24 borbena aviona F-16 Ukrajini.

"Ukupno ćemo predati 24 lovca F-16, čim sve bude spremno. To zavisi od obuke ukrajinskih pilota i tehničara, kao i od infrastrukturu", naglasila je Olongren.

Prema njenim rečima, ovaj pošiljka je deo saradnje sa Ukrajinom, Danskom, SAD i drugim zemljama.Holandija namerava, prethodno je saopšteno, da isporuči prve lovce F-16 Ukrajini u drugoj polovini 2024. godine.[788]

7. april[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska je izvršila balistički napad na Odesu izazvavši razaranja i žrtve.

Prenosi se da su se kasno u subotu, tokom upozorenja o vazdušnom napadu, u gradu čule glasne eksplozije koje su čuli stanovnici različitih okruga.

Odbrambene snage južne Ukrajine apelovale su na stanovništvo da ostane u skloništima. Kako se navodi, od posledica udara izbio je požar, koji su spasioci brzo ugasili. Uništene su administrativne i tehničke zgrade.[789]

8. april[uredi | uredi izvor]

Iz Zaporoške nuklearke, koja je pod kontrolom Moskve, saopšteno je da je ukrajinski dron oboren iznad krova reaktora broj šest.

"Danas je nad postrojenjem oboren dron-kamikaza. Pao je na krov bloka 6“, saopštila je elektrana.[790]

9. april[uredi | uredi izvor]

Protivbrodska raketa "neptun" koju je lansirala Ukrajina uništena je iznad Crnog mora, a četiri bespilotne letelice oborene su iznad Belgorodske i Voronješke oblasti, saopštilo je u rusko Ministarstvo odbrane.

Dežurni PVO sistemi su uništili četiri ukrajinske bespilotne letelice iznad teritorija Belgorodske i Voronješke oblasti, a ukrajinska raketa "neptun" je oborena iznad Crnog mora kod obala Krima.[791]

Američka vlada prebacila je ukrajinskim oružanim snagama veliku pošiljku oružja iranske proizvodnje koje je bilo namenjeno Jemenu, ali je na putu presretnuto, saopštila je centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.

Napominje se da je 4. aprila Ukrajina, posebno, dobila više od 5.000 jurišnih pušaka AK-47, mitraljeza, snajperskih pušaka i bacača granata RPG-7.Zajedno s njima prebačeno je više od 500.000 metaka kalibra 7,62 mm.[792]

10. april[uredi | uredi izvor]

U jutrošnjim vazdušnim napadima ruske vojske na Ukrajinu, oštećeni su energetski objekti u crnomorskom regionu Odese i obližnjem gradu Nikolajevu, a bez struje je ostalo više od 400.000 potrošača.

Ukrajinska elektrodistribucija saopštila je da su napadi izazvali nestanke struje u južnim regionima zemlje, najviše u Hersonskoj oblasti, ali da je za većinu njih obnovljen pristup električnoj energiji.[793]

11. april[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska saopštila je da je preko noći oborila 12 dronova iznad Kurske, Tambovske, Belgorodske, Brjanske, Lipecke oblasti i Republike Mordovije.

U Lipeckoj oblasti, dron je pao na zgradu bolnice u izgradnji u selu Dobroje, rekao je guverner Igor Artamonov.[794]

12. april[uredi | uredi izvor]

Ruske snage ponovo su u nekoliko talasa "šahedima" gađale Ukrajinu.

Prema saopštenju Južnih odbrambenih snaga, gađana je energetska infrastruktura različitih regiona Ukrajine. Intenzivan borbeni rad branilaca sa PVO trajao je oko pet sati.[795]

13. april[uredi | uredi izvor]

Litvanija će izdvojiti 1,2 milijarde evra u fond za podršku Ukrajini, koji je stvorila EU za kupovinu municije i vojne opreme, saopštila je ministarka unutrašnjih poslova Litvanije Agne Bilotaite.

Takođe, navodi da će pomoći da se unapredi sistem bezbednosti u ukrajinskim školama, za koji je vlada Litvanije izdvojila 400.000 evra.[796]

14. april[uredi | uredi izvor]

Ruske oružane snage zauzele su povoljnije položaje u Donjecku gde su ukrajinske snage izgubile oko 470 vojnika, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Ministarstvo navodi da su ruske snage porazile ukrajinsku vojsku u oblasti sela Rabotino u Zaporoškoj oblasti.

Ističe da su ruske snage napredovale i u pravcu Kupjanska u Harkovskoj oblasti.[797]

15. april[uredi | uredi izvor]

Posade lovaca-bombardera Su-34 Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije uništile su komandno mesto Oružanih snaga Ukrajine u južnom Donjecku u zoni specijalnih operacija, saopštilo je Ministarstvo odbrane Federacije.

"Udar su izvele nevođene vazdušne bombe ODAB-500 sa univerzalnim modulom za planiranje i korekciju, koji omogućava precizne udare sa bezbedne udaljenosti od linije borbenog kontakta“, navodi se u saopštenju.[798]

16. april[uredi | uredi izvor]

Predsednik Volodimir Zelenski potpisao je predlog zakona o izmenama i dopunama određenih zakonskih akata u vezi sa služenjem vojnog roka, mobilizacijom i vojnom registracijom, koji je nedavno usvojio ukrajinski parlament.

Zakonom je predviđeno da mobilizaciji podležu građani muškog pola starosti od 25 do 60 godina.Građani koji stalno žive u inostranstvu moraju se prijaviti za vojnu službu u Ukrajini. Kako će tačno to raditi, odrediće Kabinet ministara.

Umesto vojne obaveze, uvodi se osnovni vojni rok za građane od 18 do 25 godina. Za vreme vanrednog stanja trajaće do tri meseca, u mirnodopsko do pet.[799]

Kijev inicira sazivanje sastanka Saveta Ukrajina-NATO, saopštio je predsednik Volodimir Zelenski u video poruci Ukrajincima.Zelenski je rekao da će biti podnet zahtev za sazivanje sastanka o zaštiti neba Ukrajine, snabdevanju PVO, relevantnim sistemima i raketama.

Napomenuo je da su u toku kontinuirani pregovori sa partnerima za jačanje kapaciteta Ukrajine u odbrani od Ruske Federacije.[800]

17. april[uredi | uredi izvor]

Nemačka je uputila hitan apel zemljama članicama Evropske unije i NATO-a da pojačaju pomoć za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu što je pre moguće, saopštili su nemački zvaničnici.[801]

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je vojsci na preciznosti tokom operacije uništavanja aerodroma u Džankoju na Krimu.

"Želim da se zahvalim svima u našim Oružanim snagama Ukrajine koji pripremaju specijalne operacije – posebno važne operacije, izuzetno teške, koje uništavaju opremu ruske vojske, njihovu borbenu infrastrukturu“, rekao je Zelenski[802]

18. april[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska vojno-obaveštajna služba saopštila je da su u ukrajinskom napadu na Krim "ozbiljno" oštećena četiri ruska raketna bacača, tri radarske stanice i druga oprema.[803]

19. april[uredi | uredi izvor]

Gubernator Belgorodske oblasti Vjačeslav Glatkov izjavio je da su ruske snage presrele 25 vazdušnih ciljeva iznad te oblasti, ali da nema povređenih.

Glatkov je naveo da je cilj napada bio grad Belgorod, kao i da je više zgrada i privatnih kuća oštećeno.[804]

Ukrajina će od Evropske investicione banke dobiti 560 miliona evra za energetsku i transportnu infrastrukturu, izjavio je ukrajinski premijer Denis Šmigalj,Osim razvoja infrastrukture, sredstva će biti utrošena za obnovu zgrada, kao i druge ekonomske projekte koji će, naveo je Šmigalj, Ukrajinu približili Evropskoj uniji.[805]

20. april[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom Sjedinjenih Država, koji je pod kontrolom republikanaca, izglasao je dotiranje paketa vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 60,8 milijardi dolara.

Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski prethodno je američku pomoć istakao kao ključnu u odbrani Ukrajine od Rusije.

Predlog ide na glasanje u Senat koji će, najverovatnije, prihvatiti odluku Predstavničkog doma.

Predsednik SAD Džozef Bajden već je istakao da će sa zadovoljstvom potpisati predlog o pomoći za Ukrajinu ukoliko je američki Kongres izglasa.Američki zvanični su najavili da bi prvi paket pomoći mogao da bude isporučen već naredne nedelje.[806]

21. april[uredi | uredi izvor]

Lokalni zvaničnik Mihail Razvožajev objavio je da su ruske snage odbile napad protivbrodskim projektilom na jedno od plovila u luci Sevastopolj na Krimu.

Kako je dodao, fragmenti projektila koji su pali izazvali su manji požar.

Mediji su preneli da je saobraćaj na Krimskom mostu bio privremeno obustavljen, ali da je sada normalizovan.[807]

22. april[uredi | uredi izvor]

Ruski vazdušni napad na drugi najveći grad Ukrajine Harkov, pogodio je infrastrukturu za TV emitovanje, što je izazvalo prekide u signalu, rekao je lokalni zvaničnik.

Televizijski toranj od 240 metara u ukrajinskom gradu Harkovu prepolovio se i pao, navodi se da nije bilo žrtava.[808]

Ruske snage koje čine 20.000-25.000 vojnika pokušavaju da upadnu u grad Časov Jar na istoku Ukrajine kao i u okolna sela, saopštila je ukrajinska vojska. Opisuje situaciju u toj oblasti teškom.

Ukrajina ima potpunu kontrolu nad gradom Časov Jar, koji se nalazi na strateškoj uzvišici u delimično okupiranoj oblasti Donjeck, ali je vrhovni komandant Kijeva rekao da Rusija želi da zauzme grad do 9. maja kada se obeležava Dan pobede Sovjetskog Saveza u Drugom svetskom ratu.[809]

23. april[uredi | uredi izvor]

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu rekao je da će ruske snage intenzivirati napade na ukrajinska skladišta u kojima se nalaze oružja sa Zapada.

U obraćanju vojnim zvaničnicima, Šojgu je rekao i da je Rusija "razbila mit superiornosti zapadnog oružja" i da su ruske snage preuzele inicijativu nad 1.000 kilometara fronta.[810]

24. april[uredi | uredi izvor]

Američki Senat usvojio je zakon kojim se odobrava paket bezbednosne pomoći Izraelu, Ukrajini i Tajvanu u vrednosti od ukupno 95 milijardi dolara.Kako bi zakon stupio na snagu, potrebno je da ga potpiše predsednik SAD Džozef Bajden.

Paket pomoći predviđa 61 milijardu dolara za Ukrajinu, 26 milijardi za Izrael, i oko 8.12 milijardi za ''suprotstavljanje komunističkoj Kini'' u Indo-Pacifiku.[811]

Evropska komisija je prenela Ukrajini 1,5 milijardi evra u okviru ukrajinskog fonda ukupne vrednosti 50 milijardi evra, postavljenog u višegodišnjem budžetu EU.

"Danas isplaćujemo dodatnih 1,5 milijardi evra u okviru kredita za Ukrajinu od 50 milijardi evra", rekla je predsednica Evropske komisije Fon der Lajen.[812]

Ruska vojska je pogodila radionicu za proizvodnju ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštava Ministarstvo odbrane Rusije.

"Operativno-taktička avijacija, raketne snage i artiljerija grupacija trupa Oružanih snaga Ruske Federacije uništile su sveobuhvatnu radarsku stanicu P-18, a pogodile su i radionicu za proizvodnju bespilotnih letelica, skladište goriva namenjene oružanim snagama Ukrajine, ljudstvo i vojnu opremu u 117 regiona", navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.[813]

25. april[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je počela da koristi balističke rakete dugog dometa protiv ruskih snaga, koje su tajno obezbedile SAD, potvrdili su američki zvaničnici.

Oružje je bilo deo paketa pomoći od 300 miliona dolara koji je odobrio američki predsednik SAD Džozef Bajden u martu i stiglo je ovog meseca.[814]

26. april[uredi | uredi izvor]

Ukrajina povlači američke tenkove M-1A1 Abrams sa linije fronta. Jedan od razloga je upotreba bespilotnih letelica Rusije. Ukrajinske oružane snage su u januaru 2023. dobile 31 tenk "abrams" iz Sjedinjenih Država, a korišćeni su za probijanje odbrane ruske vojske.

Međutim, tokom ovog vremena stanje na terenu se promenilo, Rusija je počela aktivno da koristi izviđačke i napadačke dronove, što je Ukrajini otežalo zaštitu tenkova.[815]

27. april[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko kaže da je ruskom napadu na tamošnja energetska postrojenja u tri regiona oštećena oprema i ranjen najmanje jedan radnik.

Galuščenko je dodao da su ruski udari bili usmereni na oblast Dnjepropetrovska u centralnoj Ukrajini i zapadne regione Lavov i Ivano-Frankovsk.[816]

Ukrajinski dronovi izvršili su udar na rafinerije nafte Ilski i Slavjansk u ruskom Krasnodarskom kraju, izazvavši požare na objektima. Ukrajinske bespilotne letelice su tokom noći gađale i vojni aerodrom Kuščovsk u istom regionu.[817]

Ruske snage su tokom nedelje izvele 35 visoko preciznih udara na energetske objekte i vojno-industrijske komplekse Ukrajine, saopštava Ministarstvo odbrane Rusije.[818]

28. april[uredi | uredi izvor]

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane oborili su tokom noći 17 ukrajinskih bespilotnih letelica iznad Brjanske, Kurske, Belgorodske i Kaluške oblasti, saopštila je pres-služba Ministarstva odbrane Rusije.[819]

29. april[uredi | uredi izvor]

Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Semenovka u Donjeckoj oblasti, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane. U saopštenju se navodi da su selo zauzele jedinice "Centar".

Ministarstvo odbrane Rusije juče je saopštilo da je ruska vojska preuzela kontrolu nad selom Novobahmutovka u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, koje je bilo ključna tačka u borbi proteklih dana.[820]

30. april[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je tokom noći izvela raketni udar na Krim. Više eksplozija odjeknulo je u okruzima Jevpatorija, Džankoj, Simferopolj, Hvardijsko i Krasnoperekopsk.

Pet vojnika Oružanih snaga Rusije povređeno je u granatiranju vojnog aerodroma u Džankoju.

Prema preliminarnim podacima, Kijev je koristio nekoliko balističkih projektila "atakams" (ATACMS) i dronove-kamikaze.[821]

Maj[uredi | uredi izvor]

1. maj[uredi | uredi izvor]

Rusija pojačava napad na Časov Jar, važno uporište ukrajinskih oružanih snaga na istoku Ukrajine. Ali iscrpljene i nedovoljno opremljene ukrajinske brigade pokušavaju da održe svoje položaje dok čekaju vojnu pomoć SAD.

Rusija je poslednjih nedelja rasporedila do 25.000 vojnika u blizini grada. Na drugim žarištima duž linije fronta, moskovska vojska takođe gura napred, sa ciljem da zauzme što je moguće više teritorije pre nego što stigne pomoć Zapada.[822]

2. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da je, kao rezultat ruskog granatiranja, oštećena polovina energetske infrastrukture Ukrajine.[823]

3. maj[uredi | uredi izvor]

Više od 250 miliona dolara biće poslato za obnovu i proširenje poljoprivrednog sektora Ukrajine u okviru novog programa USAID ''Харвест'', rekao je zamenik ukrajinskog ministra poljoprivrede Denis Bašlik.

Gubici i štete na poljoprivrednom sektoru Ukrajine, kao rezultat vojne intervencije Rusije, iznosili su preko 80 milijardi dolara do kraja februara, prema procenama Kijevske škole ekonomije i Svetske banke.[824]

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je u jutarnjem izveštaju da su na frontu bila 134 sukoba, a da su ruske snage izvele tri raketna i 70 vazdušnih udara i da se posebno fokusirane na region Donbasa.[825]

4. maj[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Američke Države pregovaraju sa zemljama G-7 da Ukrajini pruže pomoć od 50 milijardi dolara. Značajan deo novca biće izdvojen iz viška profita od zamrznute ruske imovine, od kojih se većina nalazi u Evropi.

Kako navode izvori agencije upoznati sa situacijom, o ovom planu se raspravlja među zemljama G-7. SAD se zalažu za postizanje dogovora kada se lideri G-7 sastanu u Italiji u junu.[826]

Ruski jurišni avioni Su-25 uništili su utvrđenje ukrajinske vojske na delu fronta koji pripada ruskoj vojnoj grupaciji "Centar“, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Kako se navodi, gađali su nenavođenim raketama, a meta su bili ukrajinski vojnici razmešteni na toj lokaciji.[827]

5. maj[uredi | uredi izvor]

Oružane snage Ukrajine izgubile su još jedan tenk "abrams" kao rezultat ruskog napada u Donjecku.

"Oružane snage Ukrajine izgubile su do 380 vojnika, tenk 'abrams' američke proizvodnje, dva borbena vozila pešadije, borbeno oklopno vozilo i tri kamioneta", navodi se u izveštaju Ministarstva odbrane RF.[828]

Ruske snage su iz višecevnog raketnog bacača "smerč" pucale na termoelektranu Slavjanskaja.

Teritoriju elektrane pogodilo je pet raketa, rekao je zamenik načelnika vojne uprave grada Nikolajevke, gde se zapravo nalazi termoelektrana.[829]

6. maj[uredi | uredi izvor]

Ruski napad dronom preko noći prekinuo je dotok struje za više od 400.000 potrošača u Sumskoj oblasti, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike.

Radovi na obnavljanju struje nastavljeni su do jutra jer je 91 naselje ostalo bez struje u regionu, navelo je to ministarstvo. [830]

7. maj[uredi | uredi izvor]

Vlasti Luganska saopštile su da ju ukrajinske trupe napale skladište nafte na periferiji grada, usled čega je došlo do požara.

Šef “Luganske Narodne Republike“ je rekao da je skladište nafte bombardovano kasno uveče i da pokušavaju da stave vatru pod kontrolu, kao i da kuće ostanu bezbedne.[831]

8. maj[uredi | uredi izvor]

Vazdušni napad Rusije izazvao je ozbiljno oštećenje na opremi u tri termoelektrane, saopštila je najveća ukrajinska privatna elektroprivredna kompanija DTEK.

"Oprema je ozbiljno oštećena. Energetski inženjeri trenutno rade na eliminisanju posledica napada“, saopšteno je iz kompanije.

Načelnik oblasti Lavova saopštio je da je pogođena energetska infrastruktura u tom gradu. Usled raketnog napada izbio je požar na generatoru. Nema žrtava.[832]

9. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski napad dronom izazvao je požar i oštetio nekoliko rezervoara za skladištenje goriva u ruskom Krasnodarsku, saopštila je krizna uprava tog regiona.

Oko šest dronova je uništeno, a ostaci su pali na rafineriju u blizini sela Jurovka. "Oštećeno je nekoliko rezervoara“, saopštila je administracija, dodajući da u napadu niko nije povređen.[833]

Dve hidroelektrane teško su oštećene i više nisu radile posle ruskog bombardovanja ranije ove nedelje, saopštila je ukrajinska državna energetska kompanija Ukrhidroenergo.

"Od danas je sva hidrogeneracija pretrpela razornu štetu", navodi se u saopštenju , dodajući da će biti potrebna značajna finansijska sredstva i napori da se popravi šteta i obnovi rad elektrana.

Ukrajina planira da udvostruči uvoz električne energije nakon snažnog ruskog napada na energetski sistem Ukrajine, saopštilo je ministarstvo energetike.[834]

10. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski ministar pravde Denis Maliuska veruje da bi 10.000 do 20.000 osuđenika moglo biti regrutovano iz zatvorskog sistema, ne samo zato što su pritvorski objekti u Ukrajini pretrpan.

Maliuska je takođe prokomentarisao mogućnost uključivanja osuđenih za ubistvo u regrutaciju. "Ali, na primer, ako uzmemo kategoriju [osuđenih] za ubistvo dvoje ili više ljudi: zašto čovek ide u rat ako ne da ubije?", rekao je ukrajinski ministar pravde.

Objašnjava da ako se govori o ubicama, a posebno doživotno osuđenim, da su to obično ljudi koji su zločin počinili vrlo mladi, sa 18-19 godina.[835]

Predsednik SAD Džozef Bajden odobrio je novi paket vojne pomoći za Ukrajinu u iznosu od 400 miliona dolara, saopštila je Bela kuća. Stejt department je istakao u saopštenju da su SAD objavile značajan novi paket naoružanja i opreme za Ukrajinu kao podršku hrabrom ukrajinskom narodu dok brani svoju zemlju od Rusije.

Paket od 400 miliona dolara sadrži hitno potrebno oružje uključujući: dodatnu protivvazdušnu municiju za Patriot i Nacionalne napredne raketne sisteme zemlja-vazduh; protivvazdušne rakete Stinger; opremu za integraciju zapadnih lansera, projektila i radara sa ukrajinskim sistemima; dodatne visoko pokretne artiljerijske raketne sisteme i municiju; artiljerijske metke 155 milimetara i 105 milimetara; rakete TOV i džavelin i protivoklopne sisteme AT-4; preciznu vazdušnu municiju; brze rakete protiv zračenja; borbena pešadijska vozila Bredli; oklopne transportere M113; vozila otporna na mine; obalske i rečne patrolne čamce; municiju i granate za malokalibarsko oružje; municiju za rušenje i rezervne delove, stoji u saopštenju.[836]

11. maj[uredi | uredi izvor]

Američki Stejt department je odobrio Ukrajini isporuku tri sistema višecevnih bacača raketa HIMARS kao vanrednu pomoć u iznosu od 30 miliona dolara, saopštio je Pentagon.

Ukrajina je zatražila kupovinu tri sistema HIMARS, koje će finansirati nemačka vlada.[837]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u subotu da su njene snage zauzele pet pograničnih sela u Harkovskoj oblasti.

Prema njihovim tvrdnjama, ruske snage su osvojile sela Pletenivka, Ohircevo, Borisovka, Pilna i Strilečna, koja se nalaze na granici sa ruskom Belgorodskom oblasti.[838]

12. maj[uredi | uredi izvor]

U ukrajinskom napadu na Belgorod pogođena je višespratnica, najmanje devet osoba je poginulo, a 20 povređeno kada se deo ruskog stambenog bloka srušio nakon što su ga udarili fragmenti oborenog projektila iz sovjetskog doba, kojeg su lansirala ukrajinske snage, saopštili su ruski zvaničnici.[839]

Oružane snage Ruske Federacije uništile su za jedan dan četiri helikoptera Mi-24, kao i avion MiG-29 i helikopter Mi-8 Oružanih snaga Ukrajine, saopštilo je Ministarstvo odbrane Federacije. Kako se navodi, avioni su pogođeni u oblasti Manvelovka u Dnjepropetrovskoj oblasti.

"Avion MiG-29 ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva oboren je sistemima protivvazdušne odbrane", dodaje Ministarstvo odbrane.[840]

13. maj[uredi | uredi izvor]

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da se na harkovskom pravcu nastavljaju teške borbe sa ruskim snagama i da se situacija dinamično menja. Ukrajinski generalštab navodi da su u toku borbe za grad Volčansk i da je Rusija trenutno ostvarila taktički uspeh.[841]

Ruske snage okupile su oko 50.000 vojnika na granici sa Harkovskom oblasti, izjavio je sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Aleksandar Litvinjenko. Napominje se da u ofanzivi u Harkovskoj oblasti učestvuje više od 30.000 hiljada ruskih vojnika.[842]

14. maj[uredi | uredi izvor]

U pravcu Harkova, ruski osvajači nastavljaju da jurišaju na Volčansk, pokušavaju da se učvrste na severnoj periferiji grada.

Ukrajinske odbrambene snage pokušavaju da potisnu ruske trupe, a teške borbe se nastavljaju.[843]

15. maj[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski snabdevač električnom energijom "Ukrenergo" saopštio je da su zbog oštećenja kapaciteta jutros uvedene restrikcije struje koje će trajati nešto više od dva sata. Restrikcija širom zemlje bilo je i sinoć.[844]

16. maj[uredi | uredi izvor]

Danska će poslati novi paket vojne pomoći Ukrajini, prvenstveno PVO i artiljeriju, napisao je danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen. Vrednost paketa je 5,6 milijardi danskih kruna ili 815,47 miliona dolara.[845]

Novoimenovani sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu napomenuo je da ruske oružane snage sprovode ofanzivu u svim pravcima "u zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini“.

Kako je dodao, u tu svrhu stvorene su određene rezerve u pogledu ljudi, opreme i municije. [846]

17. maj[uredi | uredi izvor]

Sistemi protivvazdušne odbrane i Crnomorska flota Rusije tokom noći uništili 102 ukrajinske bespilotne letelice i šest bespilotnih čamaca, navodi Moskva.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su tokom noći presreli 51 ukrajinsku bespilotnu letelicu nad Krimom, 44 iznad Krasnodarskog kraja, šest iznad Belgorodske i jednu iznad Kurske oblasti. [847]

Ruske snage proširile su područje aktivne borbe za skoro 70 kilometara pokretanjem ofanzive u oblasti Harkova, izjavio je glavnkomandujući ukrajinske vojske Oleksandar Sirski.

Sirski kaže da je Rusija pokrenula ofanzivu kako bi primorala Ukrajinu da ubaci dodatne rezervne brigade u borbu. Sirski je, takođe, upozorio na predstojeće ''тешке битке'' na novom ratnom frontu u Harkovskoj oblasti. [848]

18. maj[uredi | uredi izvor]

U Ukrajini su stupile na snagu izmene zakona o mobilizaciji prema kojima je predviđeno da mobilizaciji podležu građani starosti od 25 do 60 godina. Prilikom mobilizacije muškarci od 18 do 60 godina dužni su da sa sobom stalno nose ispravu o vojnoj registraciji i da je predoče na zahtev predstavnika PKZ ili policajca ili granične službe. [849]

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske trupe preuzele kontrolu nad selom Staricja u Harkovskoj oblasti. Navedeno je da su ruske snage nastavile da napreduju u dubinu ukrajinske odbrane.

Rusija je 10. maja pokrenula ofanzivu na Harkovsku oblast, a Ministarstvo odbrane Rusije juče je saopštilo da je ruska vojska protekle nedelje zauzela 12 naseljenih mesta u toj oblasti. [850]

Ukrajinska zastava na zgradi Ambasade Poljske u Sarajevu.

Reference[uredi | uredi izvor]

Šablon:Reflist